Teško pogođene financijskom i ekonomskom krizom nove članice Europske unije svojedobno u sastavu socijalističkog bloka (Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska) nisu, zasad, zabilježile nikakvih značajnijih promjena na političkoj sceni.

Prema istraživanju kojeg je proveo europski online portal EurActiv, na istoku Europske unije nije došlo do rasta ni jedne od ekstremnih političkih pozicija, bilo lijeve, bilo desne orijentacije. Zanimljivo je da unatoč nizu neugodnih posljedica krize, nije narastao ni broj euroskeptika, odnosno nacionalista, protekcionističkog tipa.

Štoviše, u najvećoj novoj članici, Poljskoj, došlo je do pada broja eurosumnjivaca, dok su u Rumunjskoj na nedavnim parlamentarnim izborima, ekstremisti svih fela ostali izvan parlamenta. Istraživanje je pokazalo da i vrlo živahni pokret Libertas, nastao na antilisabonskoj orijentaciji uoči irskog referenduma prošle godine, gubi podršku u nizu država kao što su Bugarska, Rumunjska, pa čak i Mađarska, gdje građani nisu pokazali pretjerani interes za EU ugovore. Libertas jača, u ovom trenutku samo u Poljskoj i Slovačkoj, ali do tog se zaključka došlo samo na osnovu činjenice da su u te dvije države osnovane Libertasove podružnice. Kakvo će biti njihovo djelovanja i kakav se uspjeh može očekivati, zasad je nepoznanica.

Istraživanje, koje je proveo portal EurActiv, u fokusu je imao mogući utjecaj krize na rast ekstremnih pozicija na predstojećim izborima za Europski parlament, pa shodno tome i na moguću promjenu prevladavajućeg duha u instituciji kojoj Lisabonski sporazum daje perspektivno bitno važniju ulogu od današnje.

Politička scena svake od ovih članica EU specifična je i odražava jedinstvenost svakog od pojedinih društava.

Češka - rascjepkanost desnice

U Češkoj Republici primjerice jedina politički radikalna stranka koja može biti sigurna da će u sljedećim izborima za Europski parlament osvojiti nekoliko mjesta je ekstremno lijeva Komunistička partija Bohemije i Moravije. Iako nije otvoreno euroskeptična ili antieurounijska, ta je stranka protiv NATO članstva, protiv suradnje sa SAD-om, protiv europskih sigurnosnih snaga, baš kao što i kontinuirano izbjegava svaki razgovor o prelasku na euro ili o Lisabonskom sporazumu. Komunisti su 2004. godine na izborima za parlament EU osvojili 20 posto glasova, odnosno šest mjesta od 24, rezervirana za češke zastupnike. Prema istraživanjima javnog mnijenja ove bi godine mogli osvojiti manje glasova. Krajnja desnica međutim ima puno problema zbog rascjepkanosti, sličnosti programa, liderskih taština, ali i uloge predsjednika države Vaclava Klausa. On je naime, nesporni, ali neformalni lider čeških euroskeptika. Bez njega i bez zasad neizvjesnog ujedinjenja euroskeptične stranke nemaju velikih šansi da se izbore za Europski parlament. Češka Republika ima još jednu ekstremnu stranku, Radničku partiju, sljednicu nacističkog pokreta, ali njen je utjecaj iznimno mali.

Slovačka - EU nema alternative

Ni jedna od slovačkih političkih stranaka ne nudi alternativu članstvu u Europskoj uniji, razlike postoje samo u zalaganju za manje ili više Europe u Slovačkoj. Jedina relevantna politička stranka koja kritizira Europsku uniju i protiv je ratifikacije Lisabonskog sporazuma je Kršćansko-demokratski pokret. Oni tvrde da Lisabonski ugovor uzima previše moći Bratislavi te umanjuje utjecaj Slovačke u Europskom vijeću, pa je utoliko prijetnja državnoj suverenosti. Prema sadašnjem stanju stvari u novom Europskom parlamentu kršćanski demokrati bi mogli osvojiti dva zastupnička mjesta. Sličan izborni rezultat predviđa se i za stranku desne političke orijentacije Slovačku nacionalnu stranku, no ne i za također desnu, Konzervativnu stranku koja zahtijeva da se sve važne odluke donose na nacionalnoj razini, jer ona ni u Slovačkoj nema podršku više od jedan posto biračkog tijela. Iako najavljena, podružnica antilisabonskog projekta Libertasa još nije osnovana, niti ima govora o mogućim kandidatima.

Poljska - sve manje eurosumnjivaca

Ma kako snažan bio dojam o euroskeptičnosti Poljaka, njega je u poljskom društvu sve manje. Tako se stranka Liga poljskih obitelji, koja više nema zastupnika u poljskom parlamentu, ali ima u europskom, bori za opstanak na oba polja. Njen lider i bivši zamjenik premijera, Giertych, unatoč istraživanjima koja pokazuju da je podrška birača vrlo mala, hrabri svoje sljedbenike dobrim izbornim šansama za izbore za Europski parlament. Druga grupa euroskepitka okupljena oko kontroverzne radio stanice Radio Marija priprema se za izbore, ali kakve su joj šanse teško je zasad reći. Blizanci Kaczynski, osnivači bivše vladajuće stranke Pravo i pravda još se nisu izjasnili, ali podršku Radija Marije bi sigurno imali. Teško je reći i kakav će uspjeh polučiti kandidati Libertasa, jer se ta stranka rek registrirala.

Mađarska - antiromski sindrom

Najprepoznatljivija ekstremno desno pozicionirana stranka u Mađarskoj je Magyar garda. Osnovana 2007. godine sa zadatkom da »štiti mađarsko nasljeđe i kulturu« stranka ima i svoje paramilitarno krilo koje napada Rome i druge etničke grupe. Odlučili su izaći na izbore za Europski parlament kako bi Mađarskoj vratili sve njene vrijednosti koje su joj posljednjih desetljeća oduzete. Imaju oni i stav o nedavno odobrenom zajmu Međunarodnog monetarnog fonda: smatraju da ga Mađarska ne treba vratiti već ga treba shvatiti kao vraćanje oduzetog.

Rumunjska - antimađarski osjećaji

Ultranacionalistička Stranka velike Rumunjske je već obznanila da ide na parlamentarne izbore. Čini se da je to shvaćeno kao još jedna mogućnost da se vrati negdašnja popularnost. Naime Stranka velike Rumunjske je na rumunjskim parlamentarnim izborima 2000. godine osvojila velikih 20 posto glasova. Na posljednjim izborima pak nije uspjela ući u nacionalni parlament. Stranku vodi bivši komunistički agitator, a politička platforma je nastala na antimađarskim osjećajima.
Još jedna izrazito desna politička stranka, Partija nove generacije, ide na izbore za Europski parlament iako na nacionalnim izborima za Europski parlament 2007. godine nije uspjela osvojiti ni jedno mjesto. Inače stranka se drži sljednicom rumunjske fašističke prošlosti.

Bugarska - Ataka ponovo

Prema tvrdnjama bugarskog sociologa Yuriya Aslanova šansu da na izborima osvoje dovoljan broj glasova kako bi ušle u Europski parlament imaju četiri bugarske političke stranke - Socijalistička stranka, Građani za europski razvoj, Turska etnička stranka i Ataka. Predvođena Dimitrom Stoyanovim Ataka je jedina politička stranka koja se može okarakterizirati kao ekstremno desna između ostalog i zbog ponašanja Stoyanova. On je lani skrenuo pažnju na sebe kada je zastupnicima u Europskom parlamentu napisao mail u kojem je napao mađarskog kolegu, Roma po narodnosti, koji je bio proglašen Zastupnikom godine. No, između ostalog i zbog toga, računa se i da će izborni skor Atake biti najslabiji. Na posljednjim izborima za EU parlament 2007. godine, imala je podršku 9 posto birača.

RADIKALNE POLITIČKE STRANKE U BORBI ZA MJESTA U EU

ČEŠKA- Komunistička partija Bohemije i Moravije

SLOVAČKA- Kršćansko-demokratski pokret, Slovačka nacionalna stranka

POLJSKA- Liga poljskih obitelji

MAĐARSKA- Magyar garda

RUMUNJSKA- Stranka velike Rumunjske, Partija nove generacije

BUGARSKA- Ataka