Broj nezaposlenih ponovno je premašio 300 tisuća, a na burzi nezaposlenih gotovo da više i nema skupine koja ne ulazi u kategoriju rizičnih: bez posla je čak 60 tisuća mladih u dobi do 24 godine, ali najbrojniju skupinu nezaposlenih ipak čine ljudi u najproduktivnijoj životnoj dobi - od 25 i 35 godina - njih je 75 tisuća na burzi rada. Potraje li kriza još nekoliko godina, što se predviđa kao kruta realnost, mnogi među mladima, ali i među 100 tisuća starijih od 45 godina, vjerojatno neće imati šansu vratiti se na tržište rada.

Kakvi će biti potezi nove vlasti tek treba vidjeti, a tijekom kampanje spominjali su da će država neko vrijeme plaćati doprinose za sve novozaposlene radnike te da će nastaviti s mjerama aktivne politike zapošljavanja. Proteklih nekoliko godina aktivne mjere zapošljavanja obuhvaćale su samo dva posto nezaposlenih u državi, i njima se uglavnom ciljalo na rizičnije skupine - dugotrajno nezaposlene, pripravnike, nacionalne manjine, invalide i slično. Istraživanje koje je provela bivša ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić pokazalo je da većina mladih u skupini do 25 godina ima srednjoškolsko obrazovanje. Međutim, čak u razdoblju prije krize vještine koje su ti ljudi stekli u dotadašnjem, uglavnom strukovnom, obrazovanju nisu bile potrebne poslodavcima.

Kriza je dodatno zaoštrila te apsurde, jer je ionako potražnja za radnim mjestima skromna: svaki mjesec bez posla ostaje 20-ak tisuća zaposlenih radnika, a priliku za radni angažman dobiva 10 tisuća osoba.

Hrvatska je druga po broju nezaposlenih mladih u Europi, iza Španjolska i ispred Grčke. Najnoviji izvještaj o nezaposlenosti, objavljen ovih dana u Bruxellesu, pokazuje da su se odnosi samo pogoršali - nezaposlenost mladih u Europskoj uniji popela se potkraj 2011. na 20 posto populacije, u Hrvatskoj se ona kreće oko 35 posto. - Mladi ljudi najpogođeniji su krizom, a problem je što stiže nova recesija koja će usporiti oporavak, smanjiti trgovinsku razmjenu i pogoršati stanje u eurozoni, navodi se u zadnjem izvještaju. Čak i kad se zaposle, mladi dobivaju privremene ugovore i plaću koja je 14 posto niža od plaće stalno zaposlenih radnika. Inače, posljednje dvije godine eurozona je izgubila 6 milijuna radnih mjesta, dok se tijekom te dvije godine uspjelo zaposliti 1,5 milijuna.