24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Predavanje o permakulturi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Izradite veliku skulpturu bicikla u Trešnjevci
- Media Mediterranea 2012/ Natječaj za prijavu projekata
- Natječaj udruge Xplore FrankfurtRheinMain za mlade novinare
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- → Više
Deutsche welle
- Politika Trgovci oružjem u Vijeću sigurnosti UN-a
- Panorama Drugo polufinale Eurosonga "napetije"
- Gospodarstvo EU želi pokrenuti rast, a od Grčke zahtijeva poštivanje ugovora
- Kultura Lovci na plagijate
- Priča dana Karaoke u borbi za pismenost
Na Zapadnom Balkanu nešto novo
"Pravi krivci za brojna ubojstva, pogubljenja, masakre i zločine koji se navode u našem izvještaju nisu, ponavljamo, narodi Balkana. Pravi krivci su oni koji su, zloupotrijebivši neznanje ljudi i potičući uznemirenost, huškali javno mnijenje svoje zemlje i drugih zemalja, što je vodilo prema neprijateljstvima. Pravi krivci su oni koji su iz vlastitih sklonosti i interesa, stalno tvrdeći da je rat neizbježan, konačno i doveli do rata, a onda izjavljivali da su oni nemoćni da ga spriječe. Pravi krivci su oni koji su žrtvovali opći interes zbog svojih vlastitih, .. i koji su u svojim zemljama podržavali i podržavaju jalovu politiku sukoba i odmazde."
- Iz izvještaja Međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova 1912./13. Canegie fondacije za međunarodni mir
Sredinom listopada, na konferenciju Europska perspektiva, suradnja i stabilnost regije, u organizaciji Igmanske inicijative, asocijacije nevladinih organizacija iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, došli su predsjednici ove četiri države, povjerenik za proširenje EU Štefan Fϋle, generalni sekretar Nordijskog savjeta ministara Haldor Aasgrimson (bivši premjer Islanda) te niz istaknutih javnih ličnosti iz regije.
Osim priznanja nevladinim organizacijama, to je i potvrda da se u ovim zemljama nešto promijenilo. Najviše pozicionirani političari država iz regije dolaze na konferenciju nevladinih organizacija, diskutiraju i slušaju o temama koje te nevladine organizacije smatraju bitnim za boljitak građana svojih zemalja i čitave regije. Značaj te promjene postaje jasniji pri usporedbi s nedavnom prošlošću; pred samo desetak godina takav skup je bio gotovo nezamisliv. Stavovi i vrijednosti koje su ove nevladine organizacije zastupale i koji se nisu bitno razlikovali od stavova iznašanih na ovoj konferenciji, krajem devedesetih bili su od političara na vlasti, u najboljem slučaju, ignorirani, a oni koji su ih zastupali prozivani zbog manjka patriotizma.
Čini se da uspješni projekti , bilo da se radi o jednom epohalnom projektu u svjetskim Moralni relativizam u odnosu na različite političke opcije nije ništa manje pogrešan nego kad se moralni relativizam koristi na individualnom nivou razmjerima kao što je EU ili o regionalnoj inicijativi nevladinih organizacija, slijede u glavnim crtama slične obrasce i zakonitosti.
Počinju u atmosferi koja im nije sklona i kao reakcija na sisteme vrijednosti i društvene događaje koji su uzrokovali velike nesreće i ostavili iza sebe duboke netrpeljivosti. Počinju u želji da te netrpeljivosti prevladaju i da se na nesrećama izazvanim predrasudama, pohlepom, glupošću i arogancijom, kombinaciju kojih ne treba podcjenjivati, nešto nauči kako se nesreće ne bi ponovile. Mi smo na Balkanu poznati ponavljači i ta činjenica je u sve jezike svijeta uvela Balkan kao politički pojam koji se u vlastitim državama i u odnosu sa susjedima nastoji izbjeći.
EU je počela ugovorom o ugljenu i čeliku kako bi se potakla suradnja i stvorila ekonomska međuovisnost, posebno u strateškim sirovinama potrebnim i za vojnu industriju, kao prepreka ratu. Mi, koji smo na ovim prostorima imali takvu suradnju i ekonomsku međuovisnost, a ipak smo doživjeli rat, u dobroj smo poziciji da vidimo da to nije dovoljan uvjet. Ali je logičan i nužan za otvaranje puta prema izgradnji okruženja u kojem će miroljubiva suradnja biti prepoznata kao dobrobit svih građana i prihvaćeni standard u vanjskim politikama zemalja regije.
Djelovanje nevladinih organizacija je zadnjih jedanaest godina, logikom operacionalizacije postavljenih ciljeva, pratilo taj put. One su inicirale olakšanje putovanja građana i robe među zemljama regije. Isticale potrebu suradnje među pravosuđima kad već postoji suradnja među kriminalcima. Poticale tu suradnju posebno u teškoj temi suđenja za ratne zločine. Inzistirale na obvezi svih država da olakšaju povratak izbjeglica, vraćanje njihove imovine i stečenih prava. Organizirale rasprave o tome kako postići veću socijalnu osjetljivost država i brigu za socijalnu pravednost učiniti neupitnom zadaćom svake vlade.
Može li se argumentirati tvrdnja da je u osnovi takvog djelovanja istinski patriotizam?
U svim državama regije, a i u današnjim državama općenito, postoje političke stranke koje podršku traže i dobivaju potičući netrpeljivosti i ksenofobije, a svoje stavove, začinjene nacionalnim mitovima, proglašavaju patriotizmom. Pravo iznošenja i takvih Uvjereni smo da za zemlje Zapadnog Balkana nema boljeg puta od unapređivanja dobrosusjedske suradnje i lokalne implementacije onih vrijednosti koje čine EU ili države-članice Nordijskog savjeta tako privlačnim političkih stavova, uz dosta široke ograde određene zabranom propagiranja nasilja i terora, spada u temelje političkog pluralizma. Unutar njega sve političke stranke i njihovi programi su "jednakopravni". Ta ravnopravnost političkih opcija često se tumači kao nemogućnost da se objektivno ocijeni njihova moralna i društvena vrijednost; ako su ravnopravne onda će netko, prema svojim vlastitim sklonostima, smatrati boljom i moralnijom opciju A, a netko opciju B. Međutim, taj moralni relativizam u odnosu na različite političke opcije nije ništa manje pogrešan nego kad se moralni relativizam koristi na individualnom nivou. Nedvojbeno je da postoje dobri i loši ljudi, nemoralne i visoko moralne osobe, iako nitko ne odriče da svi ljudi moraju biti jednaki pred zakonom. Isto tako postoje političke opcije i ideje koje vode prema većem blagostanju društva kao i one koje su društveno izrazito štetne. Npr. poticanje etničke ili vjerske nesnošljivosti vodi u sukobe i, u konačnici, donosi nesreću i štetu i smanjuje i sigurnost i slobodu ne samo onima protiv kojih je nesnošljivost usmjerena nego i onima koji su njome zaraženi. Takvi politički stavovi objektivno su moralno inferiorni političkim programima koji kao svoj izbor imaju individualne slobode, ravnopravnost i socijalnu pravednost te razvijanje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa na međunarodnom planu.
Postoje primjeri neuspjele suradnje koji su završili prekidom suradnje i sukobima. Koliko su samo puta pokušaji uvođenja demokracije i pravednijeg društva propali! To znači da se do tih ciljeva ne dolazi lako ali ne da se od njih treba odustati. Čak i kada 
ne bi postojali primjeri trajne suradnje među državama-susjedima na dobrobit svih njihovih građana, kao što u većem dijelu povijesti i nisu postojali, izgraditi takve odnose bio bi cilj vrijedan truda. Ali primjeri postoje. Od EU, koja je nikla iz brojnih pokušaja poslije sve razornijih ratova i nemirenja sa sudbinom i koja, ne bez teškoća, nastaje pred našim očima, do suradnje skandinavskih zemalja kroz Nordijski savjet, koje nam i u svojoj ekonomskoj i u svojoj socijalnoj i u svojoj vanjskoj politici mogu biti uzorom.
Približavanje Europskoj uniji nije bijeg s Balkana kao geografskog pojma i bijeg od susjeda. Takav stav, pa i motiv ulaska u EU, može se naći kod nekih hrvatskih političara, najčešće kod onih koji potiču nepovjerenje, a nacionalnim interesom proglašavaju izolaciju od susjeda, a ne suradnju; dakle upravo ponašanje koje je u političkom diskursu dovelo Balkan na loš glas. Nasuprot tome uvjereni smo da za zemlje Zapadnog Balkana nema boljeg puta od unapređivanja dobrosusjedske suradnje i lokalne implementacije onih vrijednosti koje čine EU ili države-članice Nordijskog savjeta tako privlačnim. To je i najsigurniji put, i za Hrvatsku i za ostale zemlje iz regije, prema statusu odgovorne i cijenjene članice EU.
Vezane vijesti
Urbana populacija ne sme da ćuti
Problem urbane populacije, u usporedbi sa još uvijek veoma energičnim nacionalizmima, jeste upravo apatija.
Objavljeno: 01.12.2010.
Probudi se, balkanski genije!
Regionalni postsuverenitet Jugoistočne Evrope ne treba odbaciti kao puku postmodernističku tlapnju
Objavljeno: 12.05.2010.
NATO na Balkanu, Balkan u NATO-u
Maria Todorova u intervjuu za H-alter: Prije rata na Kosovu, dominantna paradigma primjenjivana na Balkan u principu je značila…
Objavljeno: 17.02.2009.
NIKAD VIŠE RATA NA BALKANU!!?
NATO, stabilnost regije i Hrvatska: Srbija i Hrvatska su države koje funkcioniraju na daljinski upravljač pa bi se, u slučaju da opet…
Objavljeno: 02.04.2008.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Syriza čuva euro
Grčka će ostati u euro zoni ukoliko stranka Syriza pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je predsjednik stranke Alexis Tsipras
Tužiteljstvo traži odbacivanje prigovora
Haaško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave
Demokracijom protiv ropstva
David McNally: Na radikalnoj ljevici je da preuzme demokratski projekt i još jednom ga poveže s narodnim borbama protiv dužničkog ropstva.
Apsurdu nikad kraja
U Federaciji BiH je predložen zakon kojim se zabranjuje odlazak u prirodu s biciklom
Gore je nego što se mislilo
Nakon što su grčke štediše iz banaka masovno počele povlačiti novac, prošli tjedan nagađalo se da bi država u srpnju mogla ostati bez gotovine
Srbija ima novog predsjednika
U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji pobjedu je odnio Tomislav Nikolić
Nastavlja se blokupiranje Frankfurta
U Frankfurtu su i za danas najavljeni prosvjedi protiv politike štednje Europske unije, a prosvjednici će poslijepodne krenuti kroz središte grada prema dijelu gdje se nalaze frankfurtske banke
dodaj komentar 12 komentara
http://carobking.com/?page_id=62
- Iz izvještaja Međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova 1912./13. Canegie fondacije za međunarodni mir
Četnici u hrvatskoj policiji!
22 LISTOPAD 2011
Svi navedeni četnici primljeni su po nalogu Račanova ministra policije Šime Lučina u isto vrijeme kada je otpušteno više od tisuću hrvatskih policajaca-prvih hrvatskih redarstvenika, nikada nisu procesuirani za svoje zločine i sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv RH. Što je najzanimljivije, taj potez je odobren od HDZ-a sve do dana današnjeg.
DUŠAN UGLJEŠIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko srijemska u PP Tovarnik, bio uhićen zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni I vraćen na posao, stanuje u Tovarniku
BOŠKO CULIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko srijemskoj u PP Tovarnik, bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni I vraćen na posao stanuje u Tovarniku:
MIRKO VLAŠIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Otok kod Vinkovaca, bio uhićen za sudjelovanje u oružanoj pobuni, stanuje u Vukovaru;
RADENKO TADIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj u PP Markušica, živi u Podvinju kraj Markušice, ima završenih 7 razreda osnovne škole sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
DALIBOR LACMANOVIĆ - zaposlen u PU Osječko-baranjska, u PP Dalj, živi u Borovu Naselju, ima završenu samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
MIHAJLO RESANOVIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska u PP Tovarnik, živi u Srbiji, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
MIJO DOBRAŠ - zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranska, PP Mali Lošinj, policijska ispostava Cres, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH;
MILAN ŠARIĆ - zaposlen u PU Osječko-baranjska, na ispomoći u PU Primorsko-goranskoj, PP Mali Lošinj,
BOŠKO PLAVŠIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Batajnici pokraj Beograda;
MILENKO KORAĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, pripadnik “Belih orlova” nosio četničku zastavu kroz osvojeni Vukovar I pjevao “Slobodane šalji nam salate bit će mesa klat ćemo Hrvate”, živi u Mirkovcima kraj Vinkovaca;
MILORAD DELIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Rumi, Srbija;
MIROSLAV DOPUĐ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, živi u Šidu;
LJUBIŠA KOMASOVIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Tovarnik, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, za vrijeme “Bljeska” uhićen kao milicioner “SAO Krajine”, ima krivotvorenu vozačku dozvolu, živi u Tovarniku;
SRĐAN JAKŠIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli orlovi” tenkisti, adresa nepoznata;
MIODRAG VUČKOVIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, bio u postrojbi “Beli orlovi”, adresa nepoznata;
TOMO ŽESTIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, zarobljen u “Bljesku” kao milicioner “SAO Krajine”, živi u Tovarniku;
MILJENKO KOSJER - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Tovarnik, prije rata radio je u Dugoj Resi sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, pokrao je oružje I pobjegao u Krajinu, živi u Tovarniku;
MILISAV ANATACKOVIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Vukovar, sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv RH, navodno ima ubojstvo iz 1992., “reketaš”, navodno je 2001. bio uključen u reketarenje privatne firme “Jakopec”;
ZORAN ADŽIĆ - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska ima samo osnovnu školu, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, stanuje u Tordincima;
DRAGAN VIŠEKRUNA - zaposlen u PU Vukovarsko-srijemska stanuje u Ostrvu;
DUŠAN RADANOVIĆ - bio je pripadnik milicije krajine, sada radi u pograničnoj policiji u Iloku, obitelj mu živi u Srbiji sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH;
ZORAN MOSLAVARA - bio je krajinski milicioner zlostavljao zarobljene civile, sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH, danas radi u Iloku, temeljni policajac;
VINKO VIDAKOVIĆ - iz Negoslavaca, bio je pripadnik specijalne milicije krajine, radi u Vukovaru u prometnoj policiji;
ZORAN CVETKOVIĆ - iz Markušice, bio je krajinski milicionar, radi u Vukovaru u prometnoj policiji, živi u zauzetom hrvatskom stanu;
BRANISLAV PONJEVIĆ - iz Bršadina, 91. zajedno sa bratom Simom prešao u SUP Beograd, vratio se po zadatku na područje Vukovara da organizira pobunu, danas radi u PP Vukovar, živi u Borovu naselju u hrvatskom stanu;
MILAN JOVIĆ - iz Rajića kraj Novske, bio krajinski milicionar u Okučanima, danas radi u PP Vukovar.
NADA LJUBOJEVIĆ – zaposlena u PU Vukovarsko-srijemskoj, stanuje u Borovom Naselju, rodom iz okolice Orahovice gdje je živjela do 1991. U njenoj kući se nalazio četnički štab, brat joj je ranjen u četnicima kao milicionar SA0 Krajine, sada živi u Srbiji, udana za DANILA LjUBOJEVIĆA koji radi kao pomoćnik načelnika PP Vukovar, 1991. pobjegao iz Našica, za vrijeme Krajine kao četnik bio pomoćnik sekretara SUP-a za kadrovska pitanja;
SLAĐAN BOGDANOVIĆ – Borovo Selo, zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, PP Otok, četnik u miliciji Krajine;
ČEDO SAVURDIĆ – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, rodom iz Gline, 1991. sudjelovao u odvođenju hrvatskih vojnika, četnik na barikadama;
ĐURO LALIĆ – iz Vukovara, radi u PU Vukovarsko-srijemskoj, prije rata radio u Borovu, sudjelovao u četničkom divljanju Vukovarom, njegova bratića odlikovao Arkan;
MILOVAN ŽDRNJA – radi u PU Vukovarsko srijemskoj, u “Veleprometu” Vukovar viđen s četnicima kako postupa prema zarobljenim Hrvatima, optužen za zlostavljanje civila, bio komandir milicije u Marincima, organizator četničkih pljački u Bogdanovcima;
MILORAD CVJETIČANIN – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, bio pripadnik četničke milicije, živi u Srbiji;.
SLOBODAN ZAGRECKI – zaposlen u PU Vukovarsko-srijemskoj, četnički milicionar u Krajini, ranjen za vrijeme pljački hrvatskih kuća u Vukovaru tijekom četničkih divljanja.
A zašto, ako već sve to znate, ne podnesete kaznene prijave DORH-u?
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.