Visok postotak makedonskih građana i dalje podupire ulazak Makedonije u NATO, no 65 posto ih ne želi dati ime za članstvo u Savezu, na čemu inzistira Grčka, pokazuje anketa Instituta za demokraciju, rezultate kojega u ponedjeljak objavljuje makedonski dnevni list Vrijeme.

Šezdeset i pet posto građana, od njih 84 posto Makedonaca, 7,1 Albanaca i 8,9 posto pripadnika ostalih etničkih zajednica, smatra da Makedonija ne treba promijeniti ime da bi ušla u NATO, pokazuju rezultati ankete koju je ta nevladina udruga provela u početku travnja.

Na upit kako bi glasovali na referendumu za ulazak Makedonije u NATO, pozitivno je odgovorilo 80,2 posto ispitanika, 10,8 posto se protivi, a ostali su neodlučni. Još je visok postotak građana za ulazak u NATO, no ipak je riječ o padu potpore u usporedbi s prijašnjim ispitivanjima javnog mišljenja, kad je sezala od 90 do gotovo 100 posto.

Po riječima Vladimira Miseva iz Instituta za demokraciju, potpora Savezu pala je nakon samita u Bukureštu, na kojemu je Grčka spriječila članstvo Makedonije u NATO-u zajedno s Hrvatskom i Albanijom.

Prošli vikend u Makedoniji je neslužbeno boravilo grčko izaslanstvo s bivšim grčkim veleposlanikom Aleksandrom Maljasom, koji je u nedjelju izjavio za medije da će Makedonija, prihvati li novo ime Sjeverna Republika Makedonija te prijedlog da se jezik i nacija imenuju kao makedonski, ali napisano latinicom, već u lipnju dobiti datum za pregovore s Europskom unijom.

Isti dan makedonski premijer Nikola Gruevski za privatnu televiziju Sitel je izjavio da će, ponudi li grčki prijedlog i UN-ov posrednik Matthew Nimetz, biti raspisan referendum kako bi se građani očitovali o novom imenu države, no da će on osobno glasovati protiv jer takav prijedlog smatra neprimjerenim.

Makedonski politički vrh već nekoliko godina pregovara s Grčkom, uz međunarodno posredovanje, o imenu zemlje, a to pitanje koči makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama.