Glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic pojasnio je kako će se Slovenija suglasiti sa zatvaranjem poglavlja o konkurentnosti tek nakon zatvaranja pitanja potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih poduzeća i namirenja hrvatskih štediša te banke.

Dogovorena arbitraža kojom će biti riješena granica ne znači da su riješena i sva ostala otvorena pitanja. Ta će pitanja - poput provedbe ribarskog dijela SOPS-a, ribolovnog pojasa i nuklearke Krško - biti riješena bilateralnim pregovorima u sklopu nedavno osnovane hrvatsko-slovenske komisije za otvorena pitanja, no problem Ljubljanske banke, objašnjava glasnogovornik Balažic, ne spada u takve probleme, budući da se radi o pitanju sukcesije.

Sloveniju muči što Nova ljubljanska banka, zbog neriješenog problema stare devizne štednje, nema pristup hrvatskom bankarskom tržištu. To se drži hrvatskim nepridržavanjem europskih pravila o slobodi kretanja kapitala, odnosno kršenjem obveze sadržane u poglavlju o konkurentnosti.

Na redu Bruxelles

"Ako nema zatvaranja još neotvorenog poglavlja o tržišnom natjecanju bez da Nova ljubljanska banka dođe na hrvatsko tržište, onda je to pokušaj političkog pritiska na HNB", rekao nam je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Smatralo se da Slovenija uvjetuje zatvaranje pregovora o slobodi kretanja kapitala našim pristankom na obnavljanje pregovora pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS). Međutim, ova najnovija izjava sasvim je nešto drugo.

"U krajnjoj liniji to može značiti i da se NLB-u odobri rad u Hrvatskoj čak i neovisno od toga da se u Baselu pokuša pronaći odgovarajuće rješenje za štediše. Mi smo se i do sada znali odupirati tim pritiscima, pa ćemo znati i ubuduće", poručio je hrvatski guverner, ponovivši da bez rješenja pitanja štediša nema ulaska NLB-a u Hrvatsku.

Na naše pitanje doživljava li ovakav razvoj događaja kao prijetnju za dugoročnu blokadu ulaska naše zemlje u EU, Rohatinski je znakovito kazao da je "pitanje kakav će stav sada zauzeti Europska komisija koja je do sada to smatrala bilateralnim pitanjem u koja se ne miješa".

Sukcesijsko pitanje

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je da je optimist glede rješavanja pitanja Ljubljanske banke prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U inzistiranju da se NLB-u dopusti ulazak na hrvatsko tržište Slovenija se poziva na sporazum o sukcesiji, koji je stupio na snagu 2004., a kojim se određuje da sva pitanja u vezi jamstava federacije valja rješavati pregovorima u okviru Banke za međunarodna poravnanja u Baselu. Drugog rješenja nema, smatraju u Ljubljani, dok je Hrvatska nakon samo jednog pregovaračkog kruga u Baselu, još početkom desetljeća, napustila pregovore, sa stavom da stara devizna štednja nema ništa sa sukcesijom, budući da se radi o privatno-pravnom odnosu banke i klijenata.

Pred slovenskim sudovima je na desetine predmeta povodom tužbi hrvatskih štediša, kojih je ukupno 132 tisuće, koji su ponekad tužili Ljubljansku banku, ponekad Novu ljubljansku banku, a u nekim slučajevima i Republiku Sloveniju. Štediše zahtijevaju 172 milijuna eura bez kamata, dok više od 150 milijuna eura od Nove ljubljanske banke pokušavaju naplatiti Privredna i Zagrebačka banka. Prema slovenskim podacima, više od 400 milijuna eura iznose nenaplaćena potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih tvrtki.

Slovenija također ne odustaje, držeći problem obveza Ljubljanske banke prema štedišama izvan Slovenije »sukcesijskim pitanjem« svih nasljednica SFRJ. To pitanje treba riješiti pregovorima u okviru Banke za međunarodna poravnanja, ne odustaje Ljubljana.

Jandroković vjeruje Pahoru

Izjava Milana Balažica nije, čini se, previše zabrinula šefa hrvatske diplomacije Gordana Jandrokovića koji se, više nego u izjave glasnogovornika jedne institucije, pouzdaje u obećanje slovenskog premijera Boruta Pahora. Premijer Pahor je, podsjetio je Jandroković, nedavno izjavio kako neće biti novih blokada u pregovaračkom procesu za Hrvatsku, pa Jandroković očekuje da će tako i biti. Da se Pahor obvezao da su blokade prošlost, otkrila je premijerka Jadranka Kosor. Ona je s Pahorom telefonski razgovarala u nedjelju navečer, nakon zatvaranja birališta na slovenskom referendumu. Tada joj je, otkrila je Kosor, slovenski premijer kazao da ništa više neće blokirati hrvatske pregovore za ulazak u EU