Pojedini prijedlozi reformi Europskog suda za ljudska prava ugrozili bi dostupnost tog suda građanima.

U raspravama o reformama Suda posebno su zabrinjavajući oni prijedlozi kojima bi se podnositeljima zahtjeva počele naplaćivati sudske pristojbe za pristup Sudu, te bi se uveli novi kriteriji prihvatljivosti zahtjeva. Premda su reforme Suda nužne kako bi se osigurala njegova dugoročna učinkovitost, te reforme ne smiju biti oprečne njegovoj svrsi i smislu postojanja.

Amnesty International jedan je od 277 potpisnika peticije kojom se organizacije civilnog društva i odvjetnički uredi iz Europe protive uvođenju sudskih pristojbi za pristup Europskom sudu za ljudska prava. Peticija ima i 16 potpisnika iz Hrvatske, a uručena je Odboru ministara Vijeća Europe uoči Konferencije o budućnosti Europskog suda za ljudska prava koja je koncem travnja održana u Turskoj.

Europski sud za ljudska prava dragulj je u sustavu zaštite ljudskih prava u Europi. Osnovan 1959. godine, Sud omogućuje građanima zemalja članica Vijeća Europe da, nakon što su iscrpili sva pravna sredstva na nacionalnoj razini, pred njim potražuju pravdu za kršenja svojih prava zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskih pravima. 

Od svog osnutka, Sud je izrekao više od 11.000 presuda u kojima je utvrdio da države članice nisu ispunile svoje obaveze predviđene Konvencijom. Upravo stoga što je jamac pravde za brojne građane Europe koji istu ne uspijevaju ostvariti na nacionalnoj razini, Sudu se obraća iznimno velik broj ljudi. Međutim, rješenje za prezauzetost Suda nikako nije u ograničavanju pristupa Sudu, nego u boljem poštivanju Europske konvencije o ljudskim pravima na nacionalnoj razini, smatra Amnesty International Hrvatske. 

Stoga na Dan Europe poziva sve članice Vijeća Europe, uključujući i Hrvatsku, da dosljednim poštivanjem Konvencije i zalaganjem za adekvatne reforme Suda pokažu istinsku privrženost zaštiti i promicanju ljudskih prava.