Posjetioce u Irskoj već dugi niz godina pozdravljaju riječima "cead mile failte" što na irskom jeziku znači "sa stotinu pozdrava". Ali da li bi ovaj stari turistički slogan trebao biti promijenjen u "cead mile dollars"?

Nedavno obavljena studija istraživačkog tima sa Univerziteta Ulster i Limerick otkrila je da, nasuprot raširenom vjerovanju da je irski maltene nepostojeći, umirući jezik siromaha, ljudi koji barataju irskim jezikom uživaju značajne ekonomske i društvene povlastice - i čine elitu društva u Irskoj.
Na prestižnim pozicijama zaposlen je veći broj ljudi koji govori irski i oni raspolažu većom društvenom mrežom.

Studija "Jezik i profesionalni status: lingvistički elitizam na irskom tržištu rada", koji je izdao žurnal "Irski ekonomski i društveni pregled", otkrila je da postoji "značajna prednost za ljude koji govore irskim jezikom u odnosu na one koji ne govore" što se može vidjeti na tržištu rada Irske. Slično stanje jezičkog elitizma vladalo je u Carskoj Rusiji i Vijetnamu, gdje su elite govorile francuski.

Vani Boorah, jedan od tri tvorca ove studije, kaže da bilingualni kandidati imaju prednost nad onima koji znaju samo engleski.
"Ako imate dvije osobe jednakog statusa, osoba koja govori irskim jezikom imaće malu ali značajnu prednost nad drugim kandidatom, čak i ako ovaj ima druge značajnije kvalitete" zaključuje.
Zašto bi ovo trebalo biti značajno, to je već pitanje za ozbiljnu diskusiju. Colin O' Broin, urednik dvojezničnih online poslovnih novina InsideIreland.ie, tvrdi da su zaključci studije o postojanju jezičke elite "orvelijanski".
"Stotinama godina, on je bio smatran za jezik siromaha a sada tvrde da je jezik elite" kaže Colin. "Ne bih rekao da je to stvar elite. Studija ne uzima u obzir uzrok i posljedice. Tačnije bi bilo reći da irski znaju ljudi koji su imali bolje obrazovanje. To je isto kao sa onima koji slušaju klasičnu muziku i znaju Šekspirove sonete".

U Americi ga često nazivaju Gaelskim jezikom, u Irskoj jezik je poznat pod imenom irski ili pod svojim oficijelnim imenom, Gaeilge. Republika Irska je konstituisana kao dvojezična nacija, u kojoj je irski oficijelni jezik ali gotovo kompletan svakodnevni posao se obavlja na engleskom.
Studija takođe iznosi podatak da ljudi koji govore irskim jezikom uživaju ekonomske povlastice i u Sjevernoj Irskoj, koju kontroliše Britanija, u kojoj protestanti smatraju da je jezik pitanje koje dijeli državu.
"U Sjevernoj Irskoj, irski jezik je stvar identiteta, isto kao i rimokatolička vjeroispovjest, a samo elita katolika dobro govori ovim jezikom," kaže profesor Boorah koji govori četiri jezika, a irski nije jedan od njih.

Irski jezik ima interesantan položaj u Irskoj. On je, u isto vrijeme, svugdje i nigdje. Na irskom su ispisani svi znakovi na putevima, vladina komunikacija može da se obavi na ovom jeziku, postoji nacionalni TV i radio program na irskom a većina novina ima posebne djelove koji su na irskom. Ipak, gotovo da je nemoguće čuti irski van oficijelno određenih zona. Nova studija pokazuje da je veoma moguće da se irski koristi kako bi se vrata otvorila za one koji se njime služe, kao i da se zatvore pred onima koji ne znaju jezik.
Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko stanovnika Republike Irske tečno govori irskim jezikom jer je obavezan u školama i, tehnički, kompletna populacija od 4,2 miliona stanovnika, bi trebalo da koristi jezik. U realnosti, stanje stvari nije takvo. Studija iznosi podatak da je irski "živi jezik" za manje od 5 procenata cjelokupnog stanovništva Irske.

Već duže vrijeme se donose zakoni koji žele pokazati posvećenost države širenju irskog jezika. Iako sva djeca uče jezik, samo nekolicina se aktivno služi njime a i oni koji ga tečno govore često ne praktikuju njegovu upotrebu jer smatraju da engleski razumije više ljudi. Tokom 2006. Vlada je obznanila plan da u roku od dvije decenije državu učini istinski dvojezičnom.
Djeca nisu jedina koja uče svoj nacionalni jezik. Seamas O' Sionnaigh, srednjovječni revizor, već nekoliko mjeseci pohađa tečaj irskog. "Moj otac je bio anglofil, ali moja majka je tečno govorila irski," objašnjava Seamas.
Gospodin O' Sionnaigh je rođen pod imenom James Fox - baš kao i većina Iraca on ima dva imena (ime novinara koji sastavlja ovaj članak je Maoliosa Breathnach). "Za mene, komuniciranje na irskom jača moja osjećanja o tome šta znači biti Irac. Jezik me povezuje sa mojim nasljeđem," kaže O' Sionnaigh koji takođe želi da se svim imigrantima pomogne da nauče irski.

Boorah smatra da su rezultati do kojih je studija došla pozitivni - tvrdi se da je učenje irskog naročito dobro za djecu i da će nove inicijative možda spasiti jezik. "Zaključak je da poznavanje irskog jezika ljudima pruža prednost," zaključuje.