Dok se na sjeveru Europske unije slavi pobjeda europskog zajedništva i njeno čvršće povezivanje, na jugu, u Rumunjskoj, odvijaju se procesi posve suprotnog karaktera. Prvog dana listopada posve je kolabirala vlada premijera Emila Boca, jer su je u u znak solidarnosti sa stranačkim kolegom, smijenjenim ministrom unutarnjih poslova Danom Nicom, napustila čak devetorica ministara, članova Socijaldemokratske stranke (PSD).

Predsjednik Senata Mircea Geoana, inače predsjednik Socijaldemokratske stranke, suglasio se s odlukom ministara, jer i on smatra da je odluka predsjednika Traiana Basescu o smjeni ministra policije, donijeta na preporuku premijera Emila Boca, potpuno pogrešna. Politički analitičari sada očekuju da će Demokratska liberalna stranka (PDL) premijera Boca od parlamenta zatražiti glasovanje o povjerenju novoj manjinskoj vladi i vjerojatno za to dobiti i podršku svog političkog oponenta Socijaldemokratske partije jer ni njima ne konveniraju izvanredni parlamentarni izbori (prošli su bili lani u studenome).

Što je u pozadini aktualne rumunjske krize, otkriva razlog zbog kojeg je ministar Nica smijenjen. Izjavio je, naime, da se boji da bi premijer mogao varati samo kako bi osigurao da na predsjedničkim izborima pobijedi aktualni predsjednik Basescu. Teška rumunjska politička kriza posljedica je predsjedničkih izbora koji će se održati 22. studenoga i na kojima će se sukobiti aktualni predsjednik Basescu, formalno nezavisni, ali s podrškom PDL-a, i predsjednik PSD, Geoana. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja Basescu vodi, ovisno o istraživanju od 7 do 20 posto, no, kako trend ide u prilog Geoani, bitka bi u konačnici mogla biti vrlo neizvjesna.

Politički sukobi u Rumunjskoj nisu novost. Ne tako davno predsjednik Basescu je bio suspendiran zbog optužbi koje su bile samo vrhunac sukoba dviju političara, pritom još i članova iste stranke, Basescua i tadašnjeg premijera Calina Popescua Tariceanua. Basescu je pobijedio, a Tariceanu je zamijenjen novim premijerom na izborima u studenom 2008. godine. Razlika ipak postoji. Naime, posljednja politička bitka odvija se u vremenu teške ekonomske krize.

Dok je lani rumunjska ekonomija rasla po najvišoj stopi u Europskoj uniji, čak 7,1 posto BDP, ovogodišnji bi pad mogao biti jednako tako dramatičan, ali u suprotnom smjeru - očekuje se pad od 8,5 posto BDP-a. Globalna ekonomska kriza snažno je pogodila Rumunjsku između ostalog i zbog velikog zaduživanja u inozemstvu. Vlada je osigurala 20 milijarda eura kredita od MMF-a i dio toga će iskoristi kako bi održala stabilnost lea, nacionalne valute, i spriječila rast vrijednosti dugova. Dakako da je krah vlade izazvao pad vrijednosti lea od 1 posto, pa je vlada morala intervenirati i spriječiti nastavak pada vrijednosti nacionalne valute.

Također, Rumunjska je izložena i velikim socijalnim napetostima, a štrajkove su prošlog mjeseca već organizirali radnici niza državnih profesija od policajaca, preko sudaca do tehničara u zračnim lukama. No, što je najopasnije, nastavak političkih sukoba mogao bi Rumunjskoj odnijeti i dio novca iz EU fondova. Kada je Europska komisija u srpnju odlučila zamrznuti nešto više od milijardu eura namijenjenih Bugarskoj jer ne uspijeva izaći na kraj s problemima korupcije, tada je Rumunjskoj poslala samo upozorenje. Ozbiljna politička razmimoilaženja unutar zemlje ipak su bez upozorenja već zaustavila dotok novca iz poljoprivrednog fonda. Ako se Rumunjska sabere i vladajući Bruxellesu ne pokažu da su u stanju voditi zemlju, novac bi i za nju mogao biti zamrznut. Tada će problemi biti samo veći, a rješenja teža.