Portugal je zbog summita NATO saveza koji počinje danas u Portugalu ponovno zatvorio svoje granice, privremeno suspendirajući schengenski bezgranični režim, ne bi li spriječio reprizu prošlogodišnjeg uličnog rata u Strasbourgu i žestoke sukobe antiglobalista i mirovnih aktivista s policijskim snagama, koji su obilježili prošlogodišnji sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog saveza.

Već prvog dana uvođenja graničnih kontrola portugalske su vlasti uskratile ulaz u zemlju desecima osoba, najčešće anarhistima, no anti-NATO grafiti kojima je jučer bilo išarano središte Lisabona ukazuju kako policija ipak neće uspjeti spriječiti prosvjede i okupljanje protivnika NATO-a.

Uz zatvaranje granica i povratak graničnih kontrola, smanjen je i broj slijetanja u lisabonsku zračnu luku, a sve kako bi se izbjegla neugodna iznenađenja danas i sutra, za trajanja summita. U Lisabonu, koji se danas i sutra pretvara u političko središte zapadnog svijeta, na svakom koraku vidljive su policijske snage, koje nadziru grad s kopna, s mora i iz zraka. Summit se održava u paviljonima lisabonskog sajma, gdje je 1998. održan i EXPO.

Okupljanja šefova i država Sjevernoatlantskog saveza redovito prate prosvjedi brojnih protivnika NATO-a, koji se ne mire s kontroverznim aktivnostima NATO-a i ratom što ga savez vodi u Afganistanu.

Antiglobalisti i mirovni aktivisti traže raspuštanje NATO-a, povlačenje zapadnih snaga iz Afganistana i vraćanje Americi stotina nuklearnih glava raspoređenih diljem Europe, a tijekom uvjeravanja u svoje argumente prosvjednici se ne libe obračuna s policijom i uništavanja izloga, podizanja barikada, pljačke i paljenja automobila. Lani u Strasbourgu u neredima je zapaljeno i uništeno nekoliko zgrada, među kojima i jedan hotel, a uhićeno je više od stotinu prosvjednika.

U Lisabon danas stiže i predsjednik Ivo Josipović, koji će prvi put predstavljati Hrvatsku na sastanku transatlantskog savezništva na vrhu, nakon što je Hrvatska na prošlom summitu u Strasbourgu postala najmlađa, 28. članica NATO-a.
Ameriku u Lisabonu predstavlja predsjednik Barack Obama, koji će u glavnom gradu Portugala ostati 24 sata, a veliku pozornost izaziva dolazak i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, što je već samo po sebi znak otopljavanja odnosa između dojučerašnjih neprijatelja.

Sjevernoatlantski savez dobit će danas novi strateški koncept, koji će oblikovati djelovanje najsnažnijeg vojno-političkog pakta na svijetu za sljedeće desetljeće ili dva. Prošli koncept donesen je 1999. godine, no stvari su se odonda dramatično promijenile: dogodio se 11. rujan, Francuska se vratila u vojnu strukturu NATO-a, a Hrvatska, koja prije 11 godina nije bila ni u Partnerstvu za mir, danas je punopravna članica NATO-a.

Najveći izazovi summita

Premda Njemačka dogovor o antiraketnom štitu, koji će Europu štititi od potencijalnih raketnih napada iz zemalja kao što su Iran, želi iskoristiti kao povod za raspravu o uklanjanju nuklearnog oružja raspoređenog na europskom tlu, Francuska se tome snažno protivi.

Pariz, koji je još u vrijeme predsjednika Charlesa de Gaullea uz silne napore autonomno razvila vlastite nuklearne snage, ljubomorno čuva svoj nuklearni identitet, smatrajući da proturaketni štit valja kombinirati s klasičnom doktrinom nuklearnog odvraćanja. Stoga Francuska neće dopustiti da ijedan dokument NATO-a određuje kako mora postupati nuklearna Francuska.

Od strateške zapadne saveznice, Turska je danas postala najvećom smetnjom planu o proturaketnom štitu. Naime, Ankara ne želi da se u dokumentima NATO-a spominje Iran i iranske rakete kao potencijalna prijetnja sigurnosti Europe, u skladu sa svojom sve autonomnijom regionalnom politikom - potaknutom sve neizvjesnijim ulaskom u EU - koju karakteriziraju izvrsni odnosi i sa Sirijom i s Iranom, zemljama koje pak zapadni saveznici Turske često nazivaju izvoznicama terorizma. Zbog toga analitičari danas smatraju da je Turska veći problem za dogovor o proturaketnom štitu čak i od Rusije.