U utorak, 17. siječnja u Splitu je održana javna tribina o Europskoj uniji u organizaciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita u suradnji s Udrugom za demokratsko društvo iz Zagreba koju je moderirala Željana Buntić-Pejaković, izvršna direktorica Udruge Cenzura Plus.

Oko stotinu građanki i građana sa velikim je zanimanjem slušalo izlaganja veleposlanika Paul Vandorena, šefa Delegacije Europske unije u RH, dr. Nevena Šimca, predsjednika Savjetodavnog odbora UDD-a i predsjednika Centra za europsku dokumentaciju i istraživanje Robert Schuman te dr.sc. Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Veleposlanik Vandoren je istaknuo: "Velika količina posla je napravljena u ovih šest godina pregovora te vas ne želim nagovarati da zaokružite DA, već savjetujem da djelujete kao savjesni građani zemlje u kojoj živite. Europska unija će prihvatiti odluku hrvatskih građana kakva god ona bila. No samo želim naglasiti da vrijedi razmisliti, zar ne?". Smatra da bi Hrvatskoj trebalo biti od interesa da postane članica EU, jer ona tamo prirodno i pripada. Po njegovom mišljenju, proces integracije zemalja EU nije dovršen, ali rezultati u održanju mira, stabilnosti i organizaciji zajedničkog tržišta su postignuti. Pristupanje EU će omogućiti korištenje EU fondova koji se mogu iskorisiti za razvoj i napredak Hrvatske.

Neven Šimac je bio još direktniji i proglasio je pristup velikom duhovnom i ljudskom avanturom, te istaknuo: "Hrvatska je već dobrim dijelom u toj asocijaciji koja ima svoje direktne kršćanske korijene. Mi delegiramo dio svog suvereniteta, ali on je neupitan. U jednoj fazi će Hrvatska biti u prilici šest mjeseci predsjedati Europskom unijom, kao što je svojevremeno predsjedao znatno manji Luxemburg koji ima samo 400 tisuća stanovnika. Za skeptike treba reći da postoji i mehanizam izlaska iz EU.". Naveo je i primjer poljskih seljaka koji su bili veliki protivnici ulaska njihove zemlje u EU, a na kraju su najviše profitirali. "Za mene je EU solidarnost, mir i stabilnost" zaključio je Šimac.

Markovina je ponudio malo drugačiji pogled na EU od svojih prethodnika te se građanima predstavio kao euroskeptik s ljevice ističući da ne postoji dovoljan broj argumenata za ali niti protiv Europske unije. Europska unija je institucija zbog čijeg je pritiska u ova dva desetljeća Hrvatska postala civiliziranija zemlja, te naglašava: "EU smo zahvalni zbog tog pritiska, ali EU nosi i mrlju koju narodi na ovim prostorima ne zaboravljaju, mrlju ratova u devedestima" rekao je Markovina. Na kraju svog kratkog izlaganja zaključio je: "Kad se odvažu svi argumenti, ipak sam za ulazak Hrvatske u EU, ali za članstvo u drugačijoj EU nego kakva je ona danas".

Nakon kratkog uvodnog dijela, građani su imali priliku postavljati pitanja koja su se odnosila na brodogradnju, proizvodne kvote, funkcioniranje institucija EU, solidarnost u EU i načine izlaska iz EU ukoliko su oni mogući. Svi izlagači nastojali su ponuditi što konkretnije odgovore. Veleposlanik Vandoren ističe da su pregovori o pristupanju EU mnogo pomogli Hrvatskoj da se više poštuju ljudska prava, zatim da se napravi reforma pravosuđa, ubrza borba protiv korupcije i uspostavi vladavina prava, a sve u interesu hrvatskih građana. Veleposlanik Vandoren na pitanje o brodogradnji odgovara da bi Vladi RH bilo najbolje da dovrši proces privatizacije i restrukturiranja brodogradnje u cilju očuvanja proizvodnje i tradicije. Zemlje članice EU slobodne su napustiti EU i ne postoji nikakva odredba o tome da za to moraju platiti penale, no kada dođe do toga u donošenju konačne odluke za istupanjem će sudjelovati sve zemlje članice EU. Izlagači su strpljivo odgovorili i na ostala politička i fiskalna pitanje o funkcioniranju EU, a Vandoren je naglasio socijalni karakter Europske unije u odnosu na trenutno prevladavajući model divljeg neoliberalnog kapitalizma. "Europska unija provodi model socijalne tržišne ekonomije" zaključio je Vandoren uspješnu tribinu i na kraju zaslužio aplauz Splićana.