Kontroverze oko objave (para)registra hrvatskih branitelja dosegnule su i sudnice Haaškog suda. Obrane dvojice u Haagu optuženih bosanskih Srba,
Miće Stanišića i Stojana Župljanina i službeno su zatražile da im sudsko vijeće da naputke kako da u dokaze obrane uvedu i registar hrvatskih branitelja.

Odvjetnik našao imena

Stanišić i Župljanin, prema optužnici, sudjelovali su u zločinu protiv nesrpskog stanovništva. Konkretno, piše u optužnici, oni su odgovorni za progone, istrebljenje, ubojstva, mučenje i prisilnu deportaciju nesrba. Kako su obrane obaviještene da će idući svjedok optužbe Edin Hadžović posvjedočiti da je s njim u srpskom logoru bila zatočena i nekoliko Hrvata koji su "bili lišeni života", branitelj Slobodan Zečević unio je njihova imena u registar hrvatskih branitelja, i došao do suprotnih podataka.

To vjerojatno i nije čudno, jer hrvatska javnost to zna, popis je nepotpun, bez JMBG-a ili imena oca, pa je uobičajeno da isto ime i prezime "pokriva" i nekoliko (različitih) osoba. No, odvjetnik Zečević, svejedno, obavijestio je suce o postojanju Registra i upitao ih mogu li se ovakvi podaci objavljeni na internetu koristiti u svrhu obrane optuženika. Naveo je da su, u dosadašnjim slučajevima sudska vijeća u Haagu smatrala da su, u principu takvi javni izvori prihvatljivi, ali će se, od slučaja do slučaja to potvrđivati ili ne. Sudac Burton Hall upitao se je li objava na webu relevantna za konkretnu osobu.

A tužiteljstvo, koje je predstavljao Thomas Hannis, izrazilo je zabrinutost zbog rabljenja takvih dokumenata jer "ovih dana svatko može staviti na internet što poželi". Tužitelj je sucima kazao da je ova stranica izazvala kontroverze u RH te da je zabrinut zbog podrijetla tih podataka.- Ako je registar autentičan, predlažem da regularnim kanalima zatražimo pravnu pomoć RH - zatražio je tužitelj. No tužiteljstvo je zauzelo stav da "ako g. Župljanin to želi koristiti samo kao osnovu za postavljanje pitanja svjedoku, nemamo ništa protiv".

Dati prave podatke

Nakon što se ni tužiteljstvo nije protivilo uvođenju "registra", i suci su kazali da "shvaćaju koju bi potencijalnu vrijednost ovaj dokument mogao imati".

RH još nije dobila haaški zahtjev za dostavu registra. Dođe li, kažu u mjerodavnim institucijama Vlade, sudsko vijeće mora zatražiti provjeru konkretnih osoba na koje se odnose podaci. Tada RH šalje pravovaljane podatke, pod uvjetom da se koriste samo u ovom sudskom slučaju. Bez nazočnosti javnosti. Ne postoji mogućnost da RH ne dostavi podatke, "jer je ustavni zakon o suradnji s Haagom iznad ostalih zakona".