Belgijska vlada formalno je pala kada je kralj Albert II. prihvatio ostavku vlade Yvesa Letermea, nakon nesuglasica između flamanskih i valonskih stranaka oko izbornih granica na briselskom području. Problem je tim veći što bi Belgija u srpnju trebala preuzeti predsjedništvo EU. Neslužbene informacije ukazuju na moguće prijevremene izbore u lipnju.

Frankofoni belgijski list Le Soir predviđa pak raspad Belgije zbog jezičnih podjela i nesloge. Le Soir se naime pita »Ima li ova država još smisla?«, »Zbogom Belgijo« naslov je članka u listu Le Derniere Heure.

Flamanska nacionalistička stranka krajnje desnice tražila je u utorak čak »trenutačno raspuštanje« Belgije. »Teška politička kriza jasno pokazuje da je belgijski model u potpunosti neuspješan«, rekao je Filip Dewinter, šef ogranka Vlaams Belang u flamanskom parlamentu i čelnik stranke. »Bolest se zove Belgija i jedini lijek je neovisnost Flandrije«, dodaje on u priopćenju. Njegova stranka uložila je prijedlog zakona regionalnom flamanskom parlamentu za pripremu trenutačnog raspuštanja kraljevstva. »Kada bude neovisna, Flandrija će ispuniti svoje međunarodne obveze kao nasljednica belgijske države i ostati će partner u europskoj i atlantskoj suradnji«, smatra on. 

U Belgiji žive dvije jezične grupe, flamanska i frankofona koju čine većinom Valonci, a tu je i mala grupa građana koji govore njemački. Dvije najveće belgijske regije su Flandrija na sjeveru u kojoj se govori nizozemski i Valonija na jugu u kojoj se govori francuski.

Belgijska vlada je pala zbog sukoba oko posebnih glasačkih prava građana koji govore francuski a žive u nizozemskim govornim područjima blizu Bruxellesa. Sukob se odnosi na zajednice u predgrađu Bruxellesa koje nastoje zadržati svoj flamanski identitet blokirajući doseljavanje građana koji govore francuski i nastojeći im negirati njihova specijalna glasačka prava. Neslaganja između flamanske većine i valonske manjine često prijete stabilnosti belgijskih vlada, no analitičari trenutnu krizu ocjenjuju izuzetno opasnom.

Iz koalicije su 22. travnja istupili flamanski liberali zbog jezičnog prijepora između Flamanaca i Valonaca. Flamanska stranka Open VLD je priopćila da je izgubila povjerenje u vladu zbog njezina načina rješavanja spora između valonskih i flamanskih stranaka. Leterme je zatim predao ostavku vlade samo pet mjeseci nakon stupanja na premijersku dužnost. »Žao mi je što nužni dijalog za postizanje dogovora nije dao rezultate kakvima smo se nadali«, rekao je Leterme koji je treći put ponudio ostavku od srpnja 2008. Kralj je ranije upozorio da bi politička kriza mogla naštetiti ugledu Belgije u Europi.

Zamjenik premijera Didier Reynders zatražio je od kralja da ga razriješi dužnosti posredovanja u političkoj krizi. Kralj Albert je zatim zatražio od Yvesa Letermea da ostane vršitelj dužnosti premijera dok on razmatra opcije, uključujući mogućnost novih izbora.

Vršitelj dužnosti premijera Yves Leterme u srijedu je rekao da će čelnica njegove političke stranke predvoditi stranku na očekivanim izborima, čime je isključio mogućnost da sam postane premijer treći put. Riječ je o Marianne Thyssen, 53-godišnjoj čelnici njegove stranke desnog centra, flamanske Kršćansko-demokratske stranke CD&V, koja će predstavljati stranku na parlamentarnim izborima i biti kandidatkinja za premijera.

Nekoliko je mogućih razvoja događaja, od kojih su najvjerojatniji prijevremeni izbori.
Prijevremeni izbori - Ako kralj Albert ne nađe rješenje za politički zastoj, Belgija je osuđena na prijevremene izbore u lipnju. Izbori su isprva bili planirani za 2011. No, politički analitičari predviđaju da će izbori biti kaotični i mogli bi biti bojkotirani u nekim biračkim okruzima.

Sukob stranaka je usredotočen na podjelu biračkog okruga Bruxelles-Halle-Vilvoorde (BHV) u kojem vrijede drukčija pravila nego u ostatku zemlje. Glasači u okrugu BHV smiju izabrati ili frankofone stranke u Bruxellesu, ili stranke nizozemskog govornog područja izvan glavnoga grada.

Belgijski Ustavni sud je 2003. utvrdio da to nije pošteno ako se uzme u obzir da birači u ostalim dijelovima Belgije moraju glasovati po lingvističkim linijama - primjerice, oni koji govore nizozemski ne smiju glasovati za stranku s francuskog govornog područja. Sud je tada odredio da se rješenje mora pronaći prije održavanja izbora. Ako to ne bude učinjeno, teoretski će izborima nedostajati jasna pravna osnova. Ustav inače propisuje da se izbori moraju održati najviše 40 dana od raspuštanja parlamenta.
Rošade u koalicijskoj vladi - Letermeova petomjesečna koalicija povezala je pet stranaka od lijevog do desnog centra. Stranka flamanskih liberalnih demokrata Open VLD koja je istupila iz vlade i izazvala njen pad i njoj suprotstavljena frankofona stranka MR, mogle bi biti zamijenjene dvjema oporbenim strankama. No oporba će nerado ući u vladu i oživjeti je, jer smatra da vlada nikada neće biti sposobna efikasno funkcionirati.

Manjinska vlada - Letermeova koalicijska vlada mogla bi opstati kao manjinska vlada ako određeni broj koalicijskih partnera bude spreman prihvatiti takvo rješenje. Analitičari tvrde da nema političke volje za podršku takvoj manjinskoj vladi te naglašavaju da bi se ona namučila pokušavajući riješiti problem političkih granica oko Bruxellesa.

Sličan scenarij i u Češkoj 

Pad belgijske vlade uoči preuzimanja predsjedništva EU podsjeća na sličan češki slučaj iz ožujka 2009. Tada je naime češka vlada pala usred predsjedanja Europskom unijom. Češko predsjedništvo EU završilo je 30. lipnja 2009. To nije bio prvi slučaj pada vlade zemlje koja predsjeda Unijom. U prvoj polovici 1996. godine tijekom talijanskog predsjedništva pala je vlada Romana Prodija, a u prvoj polovini 1993. to se dogodilo i u Danskoj.

Češkoj vladi premijera Mireka Topolaneka je izglasano nepovjerenje u parlamentu u ožujku 2009. Češki premijer Topolanek zatim je podnio ostavku. Češke su se stranke dogovorile da zajedno sastave prijelaznu vladu koja bi zamijenila vladu premijera Mireka Topolaneka. Češki predsjednik Vaclav Klaus imenovao je 9. travnja 2009. nestranačku osobu Jana Fischera za novog premijera u novoj prijelaznoj vladi koja je preuzela vlast dok je zemlja još predsjedala EU-om. Fischerova vlada inaugurirana je 8. svibnja 2009., a dogovoreno je da će se prijevremeni izbori održati u listopadu. Međutim, neočekivana zbivanja na Ustavnom sudu i u zastupničkom domu odgodila su izbore koji su stoga zakazani za svibanj 2010. Fischer je ostao na vlasti do izbora, iako mu je ponuđena funkcija u Europskoj komisiji te se pokazao vrlo popularnim.

Donji dom usvojio zakon o zabrani burke 

Zastupnici Donjeg doma belgijskog parlamenta u četvrtak su izglasali prijedlog zakona kojim se zabranjuje potpuno ili djelomično prekrivanje lica i nošenje raznih vrsta muslimanskih velova na svim javnim mjestima, uključujući i ulice, čime je ta zemlja postala prva u Europi koja se i službeno odlučila na ovakav potez. Zakon će stupiti na snagu tek kada ga potvrdi i gornji dom parlamenta, senat, a s obzirom na političku krizu u zemlji, taj bi se proces mogao oduljiti. Prijedlog zakona usvojen je gotovo jednoglasno, a suzdržana su bila samo dvojica od 138 zastupnika donjeg doma parlamenta. Tko taj zakon ne bude poštovao, bit će kažnjen novčano sa 15 do 25 eura i/ili će morati na izdržavanje zatvorske kazne u trajanju od jednoga do sedam dana. Iznimku će predstavljati posebne svečanosti, proslave ili događaji, poput primjerice karnevala, ako to dopuste lokalne vlasti.