Posle nekoliko godina gotovo potpunog prekida regularnih međudržavnih odnosa, dogodio se istanbulski susret između predsednika Srbije Borisa Tadića i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića, koji je veoma važan za uspostavljanje normalne komunikacije između Bosne i Hercegovine i Srbije, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Boriša Arnaut, ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji.

"Susret u Istanbulu je jako značajan u budućim odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije. Poznato je da su ti odnosi već tri godine na najnižem nivou, da nije bilo ambasadora BiH u Srbiji, kao i da nije bilo zvaničnih posjeta predsjednika Srbije Bosni i Hercegovini, odnosno, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Beogradu. Ti susreti su sada dogovoreni, tako da će vrlo brzo doći do posjete predsjednika Predsjedništva Bosne i Herecegovine Srbiji i da će predsjednik Srbije dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. Naravno, ti sastanci će se nastaviti. Kao što je poznato, 2. juna će se održati samit u Sarajevu, gdje će ponovo doći do susreta predsjednika. Dakle, stvari idu uzlaznom putanjom. Evo, ja sam tu u Beogradu, tako da očekujem da će nakon ovog susreta u Istanbulu i u pogledu mog ambasadorskog rada u Beogradu situacija biti puno bolja" - ocenjuje za Radio Slobodna Evropa ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Boriša Arnaut.

U sličnom tonu deklaraciju o Srebrenici i istanbulsku deklaraciju ocenjuje i ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini Grujica Spasović.

"Ja sam siguran da posle deklaracije o Srebrenici i deklaracije iz Istanbula ništa više neće moći da se vrati na staro. Mislim da je definitivno učinjen veliki korak napred bez obzira na neke pokušaje da se stvari problematizuju, da se dovedu u pitanje, da se govori o tome neko lažno predstavljao ili da je neko izašao izvan ustava i dogovora itd. Ja očekujem da sledeća stvar budu posete na najvišem nivou i u Beogradu i u Sarajevu. Uopšte nije važno gde će se prvi susret dogoditi - važno je da se što pre dogodi", ističe za RSE Grujica Spasović, ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini.

Panika u RS-u

Poslednjih godina normalna međudržavna komunikacija između BiH i Srbije drastično se pogoršavala. Istovremeno je sve intenzivnija postajala razmena zvaničnih i nezvaničnih susreta, neretko praćenih grljenjima i tapšanjima između predstavnika srpskog entiteta BiH - pre svih premijera Dodika - i najviših zvaničnika Srbije, uključujući i prvog čoveka Srbije - predsednika Tadića.

Dodik je svako malo bivao u Beogradu, a srpski zvaničnici propuštali su prilike da se jasno distanciraju od njegovih izjava o referendumu o otcepljenju Republike Srpske i omalovažavajućih replika upućivanih visokim međunarodnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.

Posle subotnjeg potpisivanja deklaracije u Istanbulu, u srpskom entitetu u BiH kao da je zavladala panika. Na na novinarsko pitanje da li deli utisak prisutan u javnosti da Srbija polako okreće leđa srpskom entitetu Milorad Dodik je u Banjaluci ovako odgovorio:

"Niko ne može ni očekivati da mi imamo stopostotno identično gledanje na određene stvari. Nikakav zastoj odnosa na bilo kom planu nije se desio između Republike Srpske i Srbije, to samo neki špekulanti pokušavaju da nam to nametnu", rekao je Dodik.

Prve Dodikove reakcije daju argumente za utisak da postaje nervozan, kaže za RSE Slavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru, i ovako obrazlaže svoj utisak:

"Ja mislim da Tadić naprosto ima pred sobom dva scenarija o kojima je razmišljao: ići prema Banjaluci na način kako se išlo sve ove godine i time amortizirati posljedice gubitka Kosova ili pak podvući crtu i pokušati učiniti sve da se Srbiji priskrbi društvo evropskih naroda. Po ovom šta on čini moglo bi biti da je izabrao ovaj drugi scenarij - ne žrtvovati evropski put Srbije zbog ambicija Milorada Dodika. I ako je tako, onda se bojim da Dodika ne čekaju lijepi mjeseci i godine."

Josipovićev uticaj

Reagujući na nezadovoljstvo u Republici Srpskoj zbog uspostavljanja komunikacije između Beograda i Sarajeva, Vehid Šehić, predsednik Foruma građana Tuzle kaže za RSE da svi koji se zalažu za poštovanje Dejtonskog sporazuma moraju imati na umu da je njime Sarajevo označeno kao glavni grad Bosne i Hercegovine, a ne Banjaluka ili Mostar:

"Mi se moramo naučiti da je Bosna i Hercegovina međunarodno-pravno priznati subjekt, da ukoliko su države, odnosno, njeni predstavnici, ozbiljni, oni moraju da razgovaraju sa sebi ravnima, što znači da ministar vanjskih poslova jedne države razgovara sa ministrom vanjskih poslova druge države, predsjednik sa predsjednikom, premijer sa premijerom i tako dalje. To apsolutno ne može ugroziti interese, konkretno evo, dva entiteta u Bosni i Hercegovini jer oni su sastavni dio Bosne i Hercegovine i sve što se radi radi se u korist čitave Bosne i Hercegovine, pa time i samih entiteta. Zato ne treba nikom da smeta što predsjednik, konkretno, Srbije Boris Tadić razgovara sa sebi u rangu ravnim u Bosni i Hercegovini, ali sigurno ne treba nikom da smeta ni kada on posjeti Banjaluku i razgovara sa predstavnicima vlasti Republike Srpske", naglašava Šehić.

Upitan da li smatra da Beograd prilikom donošenja važnih odluka u poslednje vreme sve manje pita Banjaluku, Miodrag Živanović, profesor Banjalučkog univerziteta, za RSE kaže:

"To je možda i dobro. Čini mi se da tu treba pomenuti još jednu ličnost, još jednu susjednu državu. Riječ je o Hrvatskoj i o predsjedniku Josipoviću, koji je, zapravo, poslao poruku da se neće miješati u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Ja mislim da je i pod uticajem jedne takve poruke kakvu je poslao gospodin Josipović došlo do toga da se i Beograd sve manje miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, a i Republika Srpska je sastavni dio te države. Čini mi se da će možda ovi procesi koji su započeti, bez obzira na početna kriva tumačenja i politizacije, ipak donijeti nečega boljega na ovim prostorima."

Da li će Srbija "resetovanjem" odnosa sa Bosnom i Hercegovinom automatski redefinisati i odnose sa srpskim entitetom u BiH, tako što Republika Srpska neće biti njen glavni bosanskohercegovački sagovornik nego će to postati centralna vlada BiH, pitamo Aleksandra Popova, predsednika novosadskog Centra za regionalizam i člana Igmanske inicijative.

"Posle Istanbula se definitivno videlo da je Beograd izgradio novu regionalnu strategiju, gde će ta osovina Beograd-Zagreb biti osovina stabilnosti regiona. Mislim da se sad nazire jedan model obnove razumevanja i poverenja u regionu i da je Bosna i Hercegovina u tom procesu važan činilac. Razume se da to podrazumeva i drugačiji odnos Beograda i prema Banjaluci. Promena će pre svega ići na to da se upozorava da se ništa što je antidejtonsko ne sme odande lansirati, kao i na to da se sama Banjaluka mora konstruktivnije ponašati. Videli smo kako se ponašao premijer Dodik kad je reč o butmirskom procesu - na kraju nije hteo ni da ide na te sastanke i totalno je ignorisao međunarodnu zajednicu. Ja mislim da to Beograd više neće tolerisati i ovo je jasan signal Banjaluci da će morati da menja ponašanje", uveren je Aleksandar Popov.