24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Predavanje o permakulturi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Izradite veliku skulpturu bicikla u Trešnjevci
- Media Mediterranea 2012/ Natječaj za prijavu projekata
- Natječaj udruge Xplore FrankfurtRheinMain za mlade novinare
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- → Više
Deutsche welle
- Politika Trgovci oružjem u Vijeću sigurnosti UN-a
- Panorama Drugo polufinale Eurosonga "napetije"
- Gospodarstvo EU želi pokrenuti rast, a od Grčke zahtijeva poštivanje ugovora
- Kultura Lovci na plagijate
- Priča dana Karaoke u borbi za pismenost
“Reforme” i diktatura
Da li neko zna ko je Michel Barnier? Dobro, naći će se već neko ko za tog gospodina mora znati po profesionalnoj dužnosti. A koliko je takvih? Imam snažan utisak da velikoj većini to ime ne znači ništa. A bilo bi vjerojatno dobro da znaju o kome je riječ. Gospodin je naime evropski komesar za unutrašnje tržište i financijske usluge. Dakle jedan od onih što nam kroje život. Ja sam doznao za njega sasma slučajno, pročitavši što je o njemu izjavio lord Myners, Paul Myners, britanski financijski sekretar u prijašnjoj (laburističkoj) vladi.
Kad je monsieur Barnier bio u posjeti Londonu, lord Myners ga je vidio kako na hodniku tamošnjeg financijskog ministarstva pažljivo gleda slike na zidovima. "Pomislio sam," rekao je lord, koji je očito ljubitelj umjetnosti, "da je to čovjek s kojim imam nešto zajedničko - dok nisam ustanovio da je zapravo gledao svoj odsjaj u staklu koje prekriva slike i pri tom popravljao svoju frizuru ili periku. Takav je čovjek za mene neko koga bismo morali držati na sigurnoj udaljenosti."
Evropskim je političarima još najviše zajedničko to da se međusobno ne podnose, da su realni interesi evropskih država konfliktni i da je njihova zajednica imaginarna.
Lorda Mynersa pohitao je ukoriti lord Sassoon, aktuelni financijski ministar u Londonu, prebacujući mu da "snižava ravan rasprave". Pod "raspravom" je vjerojatno mislio na javna prikazivanja zakulisnih međusobnih iznuđivanja kojima onih nekoliko velikih u EU nastoji skrpiti nešto što bi moglo izgledati kao zajednička evropska platforma za rješavanje krize. Mynersov minijaturni portret Barniera dakako nije bez podloge ili pozadine. Općenito, riječ je o tome da je evropskim političarima još najviše zajedničko to da se međusobno ne podnose, da su realni interesi evropskih država konfliktni i da je njihova zajednica imaginarna. Budući da se te imaginarne zajednice još nisu spremni odreći, realnim interesima što ih promiču nedostaje legitimnost i moraju ih promicati svako za sebe po više ili manje krivim putevima ili pak međusobnom trgovinom iza zatvorenih vrata. Specifičnije, riječ je o tome da u engleskim očima Barnier promiče "galsku agendu".
Kad imamo posla s politikom koja je sasvim odvojena od naših interesa, htijenja, očekivanja i nadzora, dakako da ćemo se uzrujavati ako se u toj politici počnu pokazivati pukotine ili ako političari odbace diplomatske rukavice. No ono što je za mene u Mynersovoj izjavi najdragocjenije jeste njegovo prikazivanje Barnierja kao samodopadnog, uobraženog muškarca koji ne vidi ono što je dragocjeno, ono što ima vrijednost, što je na koncu značajno, što se računa. On naime samo hvata svoju sliku i u nesavladivoj brizi za svoj izgled ostavlja čak utisak da ne uređuje svoju frizuru nego periku. Ništa od toga nije zabranjeno, no najbolji utisak ne ostavlja. Myners je sa slasnom pakošću naslikao ništicu od čovjeka. Kad vidimo da takvi ljudi cirkuliraju s jednog evropskog komesarijata na drugi (Barnier je već bio komesar za regionalnu politiku), možemo dakako pomisliti da za te službe nisu nužne nikakve silne stručne kvalifikacije. I takvi nam ljudi vladaju. Vladanje tih anonimnih nikogovića postaje sve više autokratsko, sve više diktatorsko.
Pod pritiskom amorfne smjese vlada najmoćnijih evropskih država, briselskih evrokrata i tako zvanih financijskih tržišta, odstranjene su izabrane vlade u dvjema južnjačkim evropskim državama i postavljene dvije neizabrane.
Pod pritiskom amorfne smjese vlada najmoćnijih evropskih država, briselskih evrokrata i tako zvanih financijskih tržišta, odstranjene su izabrane vlade u dvjema južnjačkim evropskim državama i postavljene dvije neizabrane. Možda bismo mogli to postignuće pohvaliti, jer su nas, a Grke i Italijane posebno, poštedjeli skupog cirkusa s izborima. Ako to postane precedens i ako izbore, koji ionako gube svoje značenje, u EU ukinu, mogli bismo nešto uštedjeti i ne bismo trebali do kraja uništiti zdravstvo, školstvo i još kakvu javnu službu te isisati narod. No to je prilično šokantno. Po konvencionalnoj mudrosti to je kraj demokracije. U evropskoj demokraciji to je napredak pri spašavanju zajedničke valute i zadovoljavanju financijskih tržišta. Ona patetična rečenica da je dobro naroda najviši zakon, Salus populi suprema lex, uistinu je zastarjela. Najviši zakon je financijski salus, a narod predstavlja dobro za dosizanje tog cilja. Po narodu treba gaziti da se nekuda dođe.
Kad su postavili onog bankara u Grčkoj, u Americi je neko rekao da čak Papandreu sada izgleda kao Lincoln. (A tamo je to kompliment.) Ujedno na različitim koncima bez konca recitiraju pohvale tehnokratima. Tehnokrati bi imali biti ljudi koji su postavljeni na kormilo Grčke i Italije i tehnokrati bi imali biti ti koji vladaju stručno, a ne politički - i to bi imalo biti dobro. To će ponavljati toliko dugo da ćemo početi vjerovati. Međutim, pristati na ideju da je tehnokratska vlada nepolitička vlada, ne znači drugo do odreći se rasprave o politici takve vlade, prihvatiti oktroiranu depolitizaciju i odreći se uvjeta mogućnosti da imamo neku riječ pri uređivanju javnih stvari.
Pristati na ideju da je tehnokratska vlada nepolitička vlada, ne znači drugo do odreći se rasprave o politici takve vlade, prihvatiti oktroiranu depolitizaciju i odreći se uvjeta mogućnosti da imamo neku riječ pri uređivanju javnih stvari.
Nema nepolitičke vlade. Vlada - svaka, bilo koja vlada - po definiciji je politička. Hipotetski možemo predstavljati da je mafija nepolitička, čisto poslovna organizacija. Ali u onom trenutku kada mafija dođe na vlast, ona postaje politička i imamo mafijsku politiku. Isto je s tehnokratima: ako stupe u vladu, postaju političari. I kad postanu političari, ne mogu biti neutralni. Kao što ne može biti nepolitičke vlade, ne može biti ni politički neutralne vlade. Želja evrokrata pri forsiranju tehnokratske formule jeste suspendiranje političke rasprave, otvorenog artikuliranja političkih interesa koji se suprotstavljaju njihovom političkom interesu. Tehnokracija po zamislima evrokrata jeste oblik diktature. (I u Sloveniji, gdje još imamo izbore, kandidati koji nude nešto nadpolitičko, tehnokratsko - na pamet mi padaju Zoran Janković i Gregor Virant - po logici su stvari potencijalni diktatori. Vjerojatno ne toliko suvereni diktatori kao što su to vršioci evrodiktature.)
Što je politika tehnokrata? Zovu je politika reformi. Govoriti o reformama u tom kontekstu je za mene jednako besmisleno kao govoriti o nepolitičkim tehnokratskim vladama. Reforma ima dva značenja, od kojih je jedno više prisutno u engleskom, neslužbenom jeziku političara evra, nego u našem jeziku. Riječ označava poboljšanje čovjeka ili popravljanje slabosti, popravak grešaka, napuštanje zloupotreba itd. U drugom značenju reforma je promjena na bolje. "Reforme" što ih nameću evrokrati i koje su dio globalnih "reformnih mjera", pomoću kojih bismo se trebali "izbaviti iz krize", upravo su suprotne od promjena na bolje, ukidanja grešaka i zloupotreba itd. One su očajan, ujedno sistematski pokušaj da se spasi sistem koji je producirao krizu, one su radikalizacija tog sistema, onoga što je u njemu neodrživo i što je najviše naopako. Zato će ih biti moguće ostvariti samo diktaturom.
Vezane vijesti
Taj dosadni narod
Bauk armije nezaposlenih i siromašnih kruži financijskim tržištima – što ako otkažu poslušnost, piše Stephan Kaufmann.
Objavljeno: 26.04.2012.
Duga neoliberalna noć EU
Éric Toussaint, zbog čijih je otkrića Ekvador prestao otplaćivati dio duga, tvrdi da Grčka mora učiniti isto i pobuniti se protiv Trojke.
Objavljeno: 15.03.2012.
Ekonomska iluzija
Žestoke konfrontacije i vrlo učene rasprave sljedbenika raznih ekonomskih apostola poput Karla Marxa, Johna Keynesa ili Miltona…
Objavljeno: 16.02.2012.
Punk ekonomija + VIDEO!
Irski ekonomist David McWilliams održao je prvu lekciju iz "punk ekonomije", putem desetominutne animacije objašnjavajući europsku…
Objavljeno: 14.02.2012.
Uzaludan bijes
Kad država prihvati logiku masivnih zajmova pod uvjetom da provodi mjere štednje, međunarodni lihvari se spremaju za preuzimanje.
Objavljeno: 03.02.2012.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Syriza čuva euro
Grčka će ostati u euro zoni ukoliko stranka Syriza pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je predsjednik stranke Alexis Tsipras
Tužiteljstvo traži odbacivanje prigovora
Haaško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave
Demokracijom protiv ropstva
David McNally: Na radikalnoj ljevici je da preuzme demokratski projekt i još jednom ga poveže s narodnim borbama protiv dužničkog ropstva.
Apsurdu nikad kraja
U Federaciji BiH je predložen zakon kojim se zabranjuje odlazak u prirodu s biciklom
Gore je nego što se mislilo
Nakon što su grčke štediše iz banaka masovno počele povlačiti novac, prošli tjedan nagađalo se da bi država u srpnju mogla ostati bez gotovine
Srbija ima novog predsjednika
U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji pobjedu je odnio Tomislav Nikolić
Nastavlja se blokupiranje Frankfurta
U Frankfurtu su i za danas najavljeni prosvjedi protiv politike štednje Europske unije, a prosvjednici će poslijepodne krenuti kroz središte grada prema dijelu gdje se nalaze frankfurtske banke
dodaj komentar 7 komentara
je li moguće da čovjek koji se gleda u staklo slike nekog znamenitog majstora, a zamisli, ne uživa u slici nego u sebi, može biti izvrstan stručnjak ekonomist, biolog, pravnik, etc. a ne isprazni šupljoglavac?
i sam sam se spreman nasmijati na takvu osobu i mahnuti rukom, ali jesam li u pravu?
REFORME O KOJIMA SE PIŠE I GOVORI U TOJ EU-ORGANIZACIJI SU NIŠTAVNE JER, ONE NE POLAZE OD PROMJENE DRUŠTVENO-PROIZVODNIH ODNOS, A UPRAVO TO JE UZROK DANAŠNJE PA I BUDUĆIH EKONOMSKIH KRIZA KOJE BI NAS MOGLE I HOĆE ZADESITI AKO NE PROMJENIMO DRUŠTVENO - PROIZVODNE ODNOSE. ZAŠTO'? JER ONI SU PREPRAKA ZA EFIKASNO ,BEZ ANTAGONIZAMA PODRUŠTVLJAVANJE PROIZVODNIH SREDSTAVA .
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA KOJOM SADA VLADAJU OTUĐENI MOČNICI NIJE EFIKASNO KORIŠTENA ZA NAPREDAK I PROSPERITE DRUŠTVENE ZAJEDNICE , JER KAPITALISTIČKI PROIZVODNI ODNOSI NISU DRUŠTVENI I DRUŠTVENO ODGOVORNI, REĆE MAX, JER SE ONI TEMELJE NA ISKLJUČIVO PRIVATNOJ KORISTI,ZGRTANJE BOGATSTAVA. TO SE POKAZALO U SVOJ SVJOJ SUŠTINI UPRAVO SAD , U EVROPI I AMERICI, GDJE SE TEHNIKA I TEHNOLOGIJA KORISTILE U ZGRTANJU BOGATSTRAVA ,A NE BRIGE ZA NAPREDAK I PROSPERITET CJELOKUPNE DRUŠTVENE ZAJEDNICE. UPOTREBOM NEJSAUVREMENIJE TEHNOLOGIJE KAPITAL ODNOSI SU SAMO PROIZVELI ARMIJU NEZAPOSLENIH NA JEDNOJ STRANI A NA DRUGOJ OSIROMAŠENOG GRAĐANINA KOJI JE NA RUBU GLADI. I, ŠTA SAD PREDLAŽU KAO OZDRAVLJENJ,ILI DA SE POSLUŽIM MASTNIKOVOM REFORMOM ,KAKO JE ON IRONIČNO OSLOVLJAVA, ŠTEDNJU. ZAR IOLE RAZUMAN ČOVJEK ,U OVOJ SITUACIJI HIPERPRODUKCIJE MOŽE ZAMISLIT ,PREPORUKU ŠTEDNJE GRAĐANA.
KAKO NAVODI MASTNIK , POSTAVLJAJU TAKOZVANE STRUČNE LJUDE NA RUKOVODEĆA I ODLUČUJUĆA MJESTA U VALADAJUĆIM STRUKTURAMA DRŽAVA DUŽNICA, NAZIVAJUĆI IH TEHNIČKIM VALADAMA.KAKVE LI BUDALAŠTINE? MI ,OSIROMAŠENI GRAĐANI BI TREBALI SAD UZETI TO KAO NADU U NAŠE BOLJE SUTRA, JER TOBOŽ, TO NISU VLADE KOJE ĆE POLITIZIRATI ODNOSE NEGO VLADE KOJE ĆE EFIKASNO RADITI NA OTKLANJANJU KRIZNIH UZROKA .SVI RELEVANTNI DOGAĐAJI KOJI SE ZBIVAJU ,TIČUĆI SE OVE DUŽNIČKE KRIZE, SVE VIŠE NAM DAJU DO ZNANJA DA JE KRIZA UŠLA I U SAM ODLUČUJUĆI VRH EVROPSKE UNIJE, U NJEMAČKU I FRANCUSKU. I NA KRAJU SE TREBA ZAPITATI: ZAŠTO SE KRIZA NAJVIŠE PREDICIRA NA LEĐIMA RADNIKA --GRAĐANINA KADA ON ŽIVI I RADI U DRUŠTVENO PROIZVODNIM ODNOSIMA U KOJIM NEMA AMA BAŠ NIKAKVOG UTJECAJA U ODLUČIVANJU ILI PREDLAGANJU JR JE GRĐANIN-RADNIK U NAJAMNOM ODNOSU KOJI SAMO IZVRŠAVA SVOJU RADNU OBAVEZU. I MORAM SE SJETI DA SU TOGA RADNIKA ,NEKADAŠNJI TEORETIČARI KAPITALISTIČKE POLITIČKE EKONOMIJE , SEJ,RICADO, MALTUS I OSTALI NAZIVALI=APSTRAKTO MEHANIČKO POKRETALO= . PA ZAR NIJE SRAMOTA ZA ČOVJEKA -GRAĐANINA, KOJI JE VEĆ ZAKORAČIO U DRUGU DEKADU 21 STOLIEĆA ,DA SE TAJ RADNIK I DANAS NALAZI U ISTOM POLOŽAJU,APSTRAKTNO POKRETALO.
biolog iz tvog primjera, s jedne strane, i pravnik, ekonomist, politicar s druge, mogu se izjednaciti kao tehnokrati jedino ako ispunjavaju neku od funkcija upravljanja drustvom. Dok god se bavi znanstvenim radom, biolog nije tehnokrat, jer se taj atribut stjece tek preuzimanjem neke politicke (upravljacke ili administrativne) funkcije.
Pojam 'tehnokrat' implicira strucnost, ali isto tako i odsustvo moralnih skrupula, tj. sociopatologiju. Tehnokrat je fokusiran na rjesenje drustveno-ekonomskog problema, i voljan je natjerati drustvo na placanje bilo koje cijene uime rjesavanja tog problema. Ova "kriza" je odlican primjer, jer zadovoljava oba aspekta definicije tehnokracije: podivljale banke zatrpava javnim novcem (porezi), drasticno smanjujuci izdatke za javnu potrosnju (zdravstvo, skolstvo, penzije, infrastruktura, itd.).
Rijec "kriza" sam stavio pod navodnike zato sto ovo nije kriza, nego ostvarenje pazljivo pripremljenog programa financijskih institucija za preljevanje nacionalnih dobara u njihove dzepove. To se zove "akumulacija kapitala", ili - jos tocnije: pljacka nacionalnih dobara.
Tehnokrat i tehnokracija ne znače i ne moraju značiti upravljanje bez morala. To ni idejno ni stvarno ne isključuje moral i ostalo ali i ne uključuje obvezno, kao ni demokracija i izmi (kapitalizam-socijalizam-komunizam itd.). Nije stvar u pojmovima pa čak ni u idejama i ideologijama nego u nečem određenijem od toga a u slučaju kada se radi o stvarnom a ne načelnom onda u tome šta je to stvarno. Npr. vlast i ono što dominira u Srbiji osamdesetih i dalje (Milošević) je sve i svašta i ništa od toga ali stvarno prilično ozbiljna smjesa sranja, pri čemu je bitno šta je to stvarno a ne pojmovi, izmi ... čime su zajebavali sve redom i sebe, a u čemu su im bitno asistirale domintane snage po ex SFRJ i po svijetu, tj. podosta pa i možda u prvom redu su ključniji bili ostali obzirom da je i nejasni Milošević bio dosta jasan sa "ako ne znamo da radimo možda ćemo znati da se bijemo", "ni druge bitke nisu isključene" i raznim istovremenim izvrnutim kao za mir, očuvanje SFRJ i kada su je rasturili ...
Ovdje Slavoj Žižek malo ozbiljnije iznosi dovoljni minimum za raspravu o pojmovima. http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/neoliberalizam-je-za-razumne-mrtav
Staljinizam je megakatastrofa i nije komunizam, ili jeste kao katastrofa za koju još nema dovoljno teorije i kritike.
Socijalizam je sve i svašta i ništa, npr. i fašizam, za pravdu tako da nema veze pravda ...
Neoliberalizam je mrtav i nešto čega nije ni bilo, to je državna itd. hegemonija s naglaskom na specifično ekstremnije financijske itd. manipulacije iz potreba da se ojača i održi hegemonija, što bi bilo i da se je sve znalo šta će desiti jer je to u biti sustava.
Komunizam je tisućljetna tradicija i nema boljeg ili adekvatnog pojma za to. Nedostaje kritika komunizma.
Ja bih samo dodao da za komunizam, kao i za dosta toga drugog, nedostaje i izbjegava se uvodno navedeno minimalno određenje. Dovoljna kritika i viđenje nisu mogući ako nema dovoljnog određenja. Prudon, Marx i marksizam, Bakunjin i anarhizam itd. nisu dali dovoljno određenje komunizma. Za sada su Isus Krist i kršćanstvo bliži određenju tako nečeg. Kršćanstvo je u evroazijskoj džingis kan-ruska imperija stvarnosti uzimano za prožimanje sa tim osnovama i u tome se rađale i razvijale varijacije te smjese, s uticajem na naše krajeve (i Hrvatska stalno a ne samo Srbija), pri čemu socijalističke-anarhističke-boljševičke-samoupravne ... ideje i ideologije nisu toliko nešto drugo od ostalih despotskih, imperijalnih i rasističkih ideja/ideologija, pa je tako i staljinizam nešto posve logično, u skladu sa Ivanom Groznim i svim. To pak nije posve razlićito od evropocentričnih ideja i ideologija i prožima se, pa su i prilično mistični i novo religiozni evropocentrični Marx i marksizam lako usklađeni sa azijsko-ruskim pojavama despocije i hegemonije (npr. Zinovjev i Trocki lako u trku dogovore i rješe pitanje revolucije po mislimanmskim područjima na jugu = Alah i revolucija, čelnik je lokalni vođa revolucije, ostalo se zna, ide, do danas ...)
Kao što nije u pravu oko jasnoće određenossti pojma komunizam, Žižek nije u pravu da se teorijski i kritički ne zna o staljinizmu. Uz razno drugo (Hanna Arendt itd.) ovdje je nešto veoma iznimno dobro i korisno o tome i raznom bitnom po ex i post sfrj zemlje, ujedno dobro naslovljeno (činjenice i tumačenja - kao što Latinka kaže, na drugima je dalje oko činjenica, koje jesu ili nisu takve i stvar je u tome kakve su, te da je kritiziraju, a što se ovakvim pristupom i na ovoj osnovi može).
ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović
www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2037.pdf
http://www.nytimes.com/2011/11/21/opinion/boring-cruel-euro-romantics.html?_r=4&ref=opinion
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.