Sa šest mjeseci rodiljnog dopusta za koji se dobiva cijela prosječna plaća, Hrvatska je još uvijek puno ispred mnogih članica Europske unije. No, i ujedinjena Europa sve je svjesnija kako nema šanse popraviti svoju katastrofalnu demografsku sliku ako ženama ne omogući da duže ostanu kod kuće i njeguju svoju novorođenu djecu. I da za to vrijeme, naravno, imaju pristojna primanja. Ono u čemu bi EU mogla "preteći" Hrvatsku te što bi moglo postati hrvatska obveza nakon što postanemo članicom Unije, jest uvođenje rodiljnog dopusta za očeve. Naime, prema najnovijem prijedlogu Europskog parlamenta, očevi bi u svim državama trebali dobiti pravo korištenja dvotjednog dopusta kako bi mogli biti sa ženom i novorođenim djetetom. Sada u Hrvatskoj tate nakon rođenja bebe kod kuće mogu ostati najviše sedam dana, ovisno o poslodavcu. U najvećem broju slučajeva dobivaju pet slobodnih dana, tako je primjerice u svim državnim institucijama. "Očev" rodiljni trenutačno ne priznaje ni većina Unijinih članica.

"Vaganje" prava

Zasad je još neizvjesno kako će izgledati nova europska direktiva i u kojoj će mjeri ona povećati prava oba roditelja. U institucijama EU-a ove se jeseni bije žestoka bitka oko plana kojom bi se plaćeni rodiljini dopust žena produžio za nekoliko tjedana. Prema sadašnjim Unijinim pravilima, on mora trajati minimalno 14 tjedana - dakle nešto više od tri mjeseca. Europska komisija predlaže njegovo produljenje za četiri tjedna - trajao bi 18 tjedana, no ne zahtijeva da se cijelo ovo razdoblje u potpunosti plaća. U prijedlogu Barrosova tima izričito se, naime, traži puno plaćanje - znači primanje cijele plaće ili naknade za bolovanje - za svega šest tjedana, a za ostalih 12 tjedana to se samo preporuča. Puno radikalniji je zahtjev Europskog parlamenta - da sve Europljanke imaju 20 tjedana rodiljnog dopusta, što je gotovo pet mjeseci, i da tijekom tog cijelog perioda dobivaju puna primanja. Za "zapadnu" Europu ovoliko dug i plaćen rodiljni prava je "revolucija" te je u tamošnjoj javnosti tako i dočekan.

No, većina europarlamentaraca proteklog je tjedna digla ruku za ovaj, kako ga karakteriziraju, ambiciozan prijedlog. Već se to smatra uspjehom jer su zastupnici tjednima prije bili izloženi velikom pritisku iz zemalja-članica koje se produljenjima rodiljnog grčevito opiru.

Na potezu Europska komisija

No, kako Europski parlament nije odustao od svog plana, sada je na potezu Europska komisija koja će s nacionalnim vodstvima Unijinih članica pokušati usuglasiti neko kompromisno rješenje. Može se očekivati da će u najboljem slučaju "pobijediti" Komisijina verzija od 18 tjedana rodiljnog dopusta za sve mame Europe, ali da države neće biti obvezane zakonski propisati puno plaćanje cijelog tog razdoblja. Jer mnoge članice uporno viču kako bi im to bilo previše i - preskupo.

Francuska i Velika Britanija već su iznijele katastrofične računice. Tako tvrde da bi plaćeni rodiljni od 20 tjedana Britaniju tijekom idućih 20 godina koštao 57 milijardi eura, a Francusku 40 milijardi eura. Nizozemski su dužnosnici objavili da bi produljenje rodiljnog na 20 tjedana državu dodatno opteretio sa 500 milijuna eura godišnje.

Najduže uz bebe mogu ostati Britanke - cijelu godinu, odnosno 52 tjedna. No, svega šest tjedana primaju 90 posto plaće. Tijekom ostalih 46 tjedana dobivaju oko 500 funti (550 eura) mjesečno. Ova je suma fiksna i određuje se za sve rodilje na državnoj razini, bez obzira na to kakve su njihove plaće. Statistika pokazuje da primanja žene u Britaniji tijekom godinu dana provedenih uz dijete iznose prosječno oko 40 posto od onog što bi dobila da je radila. Najveći broj Britanski zato ne koristi cijelu godinu rodiljnog, većina ostaje uz dijete osam-devet mjeseci.

Materinstvo nije teret

U Francuskoj žene imaju pravo na 16 tjedana rodiljnog tijekom kojih primaju 100 posto plaće. Dok francuska majčinska prava nisu bogznakakva, plus za ovu zemlju je da i očevi mogu koristiti dva tjedna rodiljnog u razdoblju dok je majka doma.
Belgijanke uz bebu mogu ostati 15 tjedana, prvog mjeseca dobivaju 82 posto plaće, a za ostalo 75 posto. Očevi mogu na rodiljni od 10 dana.

Dva tjedna rodiljnog tatama osigurava i Danska, a majke dobivaju 18 tjedana tijekom kojih primaju naknadu u rasponu od 1300 do 2000 eura mjesečno. Njemačke rodilje imaju 14 tjedana tijekom kojih primaju cijelu plaću, očevi nemaju ni dan rodiljnog. U Nizozemskoj žene tijekom 16 tjedana rodiljnog imaju 100 posto plaće, isto je i u Španjolskoj. Bivše socijalističke zemlje prednjače u EU-u po dužini rodiljnih dopusta. Isti kao Hrvatska, šest mjeseci s gotovo punom plaćom imaju Češka i Slovačka, a Poljska je za mjesec "lošija" - rodiljni tamo traje oko pet mjeseci.

Materinstvo se ne može tretirati kao teret ni za socijalni sustav niti za nacionalna gospodarstva, to je ulaganje u našu budućnost, objašnjavju europski socijalisti, ali malo tko za to mari. Jer, koliko budućnost zanima vodeće političare najmoćnijih država starog kontineta čije pozicije u sadašnjosti tresu ne samo ekonomski, nego i duboki socijalni poremećaji.

Ključan je dogovor s poslodavcima

Hrvatska je posljednjih godina poboljšala položaj majki, pa i očeva. Važno je da su delimitirane rodiljne naknade za prvih šest mjeseci, no velikom broju obitelji teško je živjeti s dvije i pol tisuće kuna, koliko se dobiva tijekom idućih šest mjeseci takozvanog roditeljskog dopusta, kaže Renata Jelušić iz udruge Roda.
Uz to, pravo očeva trebalo bi fleksibilnije definirati. Sada se roditeljski dopust može produžiti na 14 mjeseci samo ako ga otac koristi minimalno tri mjeseca, a trebala bi postojati mogućnost produljenja i u slučajevima kad je otac kraće na dopustu, smatraju u ovoj udruzi. Dobro je što je majkama u Hrvatskoj omogućeno da drugih šest mjeseci rade pola radnog vremena, a pola koriste naknade za roditeljski dopust. No, tu su ključni poslodavci, s nekima se takav aranžman može dogovoriti, no neki to nisu voljni prihvatiti, kaže Jelušić.

Kamen recesije

Novac, ekonomska kriza, preopterećeni proračuni i financijska ugrozba ionako poljuljanih gospodarstvenika - glavni su argumenti s kojim Unijini, uglavnom konzervativni politički krugovi, žele srušiti prijedlog o duljem i bolje plaćenom rodiljnom za europske mame. Uz to se, tek ritualno, spominju i teze kako bi takvo rješenje dodatno otežalo položaj mladih žena na tržištu rada jer će ih poslodavci još nevoljkije zapošljavati ako znaju da im moraju plaćati duži rodiljni dopust.

Tagovi: prava djece, prava žena