Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

SLIJEDI LI UHIĆENJE MLADIĆA I HADŽIĆA?

Fotografija članka
Tek nakon smjene vlasti srpski su istražitelji uhitili Karadžića. Za obitelji žrtava genocida, za preživjele logoraše iz Manjače i drugih logora i za naša društva to je korak prema pravdi i priznavanju patnje te dio procesa žalovanja za više od 120.000 ubijenih i nestalih u ratovima devedesetih. Pitam se ima li napokon političke volje za uhićenje Mladića i Hadžića?
Uhićenjem Karadžića svi smo bliže završavanju kronike najavljenih zločina. Jedan od najodgovornijih političara za izbijanje rata u Bosni i Hercegovini, nagovijestio je krvoproliće spominjući pakao i stradanja te moguće nestajanje Bošnjaka još u svom govoru pred bosanskim parlamentom na jesen 1991. Bio je ključni čovjek u stvaranju Vojske Republike Srpske i Policije Republike Srpske, koje su, kako je potvrđeno u presudi Međunarodnog suda pravde, provele genocid i druge ratne zločine. Pred Međunarodnim sudom u Hagu optužen je kao zapovjednik i direktni izvršitelj zločina još 1995.

Devedesetih godina u razotkrivanju njegovih zločina prednjačile su organizacije za ljudska prava te obitelji ubijenih i nestalih. Hrabrim iskorakom i izručenjem Slobodana Miloševića, u godinama kad je Srbiju vodio premijer Đinđić, vladine institucije Srbije nisu odlučno i konačno osudile zločine devedesetih i prekinule praksu nekažnjavanja nastavljajući štititi počinitelje. Kad su prije nekoliko godina progovorili i neki od izvršitelja genocida, a film koje je prikazan o zločinima Škorpiona potresao i srpsko društvo, tadašnji premijer Vojislava Koštunicu nije poradio na uhićenju svih za zločine optužen bjegunaca.

Tek nakon smjene vlasti srpski su istražitelji uhitili Karadžića. Za obitelji žrtava genocida, za preživjele logoraše iz Manjače i drugih logora i za naša društva to je korak prema pravdi i priznavanju patnje te dio procesa žalovanja za više od 120.000 ubijenih i nestalih u ratovima devedesetih. Pitam se ima li napokon političke volje i za uhićenje Mladića i Hadžića?



Autorica je dugogodišnja mirovna aktivistica, predsjednica udruge Documenta
Tagovi: ratni zločini, Radovan Karadžić
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 1 komentar
  1. borislav24.07.2008. 00:31
    da je bilo imalo političke volje, dr. dabića i ostale krvnike već se davno moglo osuditi, jer su oni na vlasti u srbiji (ali i američke tajne službe) veoma dobro znali gdje se nalaze.
    umjesto toga, karadžić je surađivao u časopisima, odlazio na stručna usavršavanja i zarađivao lovu na tarotu i alternativnoj medicini...
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

23.05.

Syriza čuva euro

Grčka će ostati u euro zoni ukoliko stranka Syriza pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je predsjednik stranke Alexis Tsipras

23.05.

Tužiteljstvo traži odbacivanje prigovora

Haaško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave

22.05.

Demokracijom protiv ropstva

David McNally: Na radikalnoj ljevici je da preuzme demokratski projekt i još jednom ga poveže s narodnim borbama protiv dužničkog ropstva.

21.05.

Apsurdu nikad kraja

U Federaciji BiH je predložen zakon kojim se zabranjuje odlazak u prirodu s biciklom

21.05.

Gore je nego što se mislilo

Nakon što su grčke štediše iz banaka masovno počele povlačiti novac, prošli tjedan nagađalo se da bi država u srpnju mogla ostati bez gotovine

21.05.

Srbija ima novog predsjednika

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji pobjedu je odnio Tomislav Nikolić

19.05.

Nastavlja se blokupiranje Frankfurta

U Frankfurtu su i za danas najavljeni prosvjedi protiv politike štednje Europske unije, a prosvjednici će poslijepodne krenuti kroz središte grada prema dijelu gdje se nalaze frankfurtske banke