Nedavna provala nasilja pred zgradom slovenskog parlamenta u Ljubljani izazvala je u Sloveniji šok i nevjericu. Analitičari, psiholozi i političari uprli su se objasniti odakle toliki bijes i lakoća kojom su stotine studenata, naoružanih molotovljevim koktelima i granitnim kockama, navalili spaliti hram slovenske demokracije.

Nitko pritom nije zamijetio da slovenska politika već nekoliko godina uzastopce nekažnjeno prakticira sličan model političkog nasilništva, blokirajući i ucjenjujući Hrvatsku: Pahorova vlada javno, a Janšina tajno. Upravo su slovenski političari u odnosima s Hrvatskom patentirali siledžijski politički model.

Blokada se temeljila isključivo na ucjeni. Slovenska je politika postala žrtvom vlastitog nakaradnog shvaćanja državnosti, teritorijalne cjelovitosti i, naposljetku, izopačenog razumijevanja vlastite uloge i položaja u Europskoj uniji. Svoju teritorijalnu gramzivost slovenski političari nisu mogli opravdati ni europskim pravnim redom, ni međunarodnim pravom. Uostalom, nisu niti pokušali. Na djelu je bilo političko nasilje, u kojem je Hrvatska bila prisiljena pristati na "rješenje" graničnog spora kojim bi Sloveniji pripalo stotinjak kvadratnih kilometara hrvatskog teritorijalnog mora, mimo svih međunarodno-pravnih normi i pravila.

Takvom političkom nasilju prethodila je propagandna kampanja koja je imala za cilj mobilizirati domaću javnost i opravdati vlastite agresivne korake prema Hrvatskoj, koja je namjerno, memorandumskom logikom, prikazana kao lopovska: Hrvati godinama, komad po komad, kradu Sloveniji teritorij. I kao najvažniji dio propagandne manipulacije: Slovenijom je namjerno proširen strah da će Hrvati blokirati brodove na putu u koparsku luku, a Slovenija će izgubiti status pomorske države. Paranoji je kumovala besramna politička zlouporaba pravne struke, koja je amenovala nakaradno shvaćanje kojim je sloboda plovidbe povezana i uvjetovana teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem, iako te dvije stvari, dakako, jedna s drugom uopće nemaju nikakve veze!

Plovni putovi i sloboda njihova korištenja, naime, regulirani su UN-ovom konvencijom o pravu mora (UNCLOS), koju su potpisali i ratificirali i Hrvatska i Slovenija. UNCLOS Sloveniji jamči dostupnost otvorenog mora, bez obzira na graničnu crtu na moru.
I koliko god uvjeravali kako je arbitražni sporazum plod kompromisa, i taj je dokument također čedo gole ucjene. Slovenija je ucijenila i prisilila Hrvatsku da arbitražni sud - a ne najmjerodavniji Međunarodni sud pravde u Haagu - odlučuje i o slovenskom kontaktu s otvorenim morem, a ne samo o pravednoj granici, koja će biti određena temeljem međunarodnog prava. Svojom nasilničkom i neprijateljskom blokadom sama je Slovenija upropastila i zadnju mogućnost rješenja koje bi se temeljilo na velikodušnom dogovoru od strane Hrvatske, iako danas u Ljubljani uzalud zazivaju upravo takva presedanska rješenja, poput onoga što su ga šezdesetih godina, zahvaljujući stoljetnom prijateljstvu, postigle Kneževina Monako i Francuska Republika.

Odlučujući o arbitražnom sporazumu na referendumu sljedeće nedjelje, Slovenija odlučuje o tome hoće li opet postati normalna država, ili će ostati paranoidna i frustrirana državica, u ratu sa svim svojim susjedima. Predstojeći šesti lipanj bit će slovenski Treći siječanj - ili Peti oktobar - koji bi doista mogao omogućiti uspostavu novih odnosa u regiji, koji se neće više temeljiti na nasilju, ucjenama i teritorijalnim zahtjevima, nego na afirmaciji pragmatične suradnje i prevladavanju nesuglasica na ravnopravnim osnovama, pod sponzorstvom EU.

Pred Slovenijom je dilema: ili će nastaviti zlorabiti svoj položaj članice EU, prijeteći ponovnom blokadom Hrvatske - postajući još jedan sitničavi i groteskni europski troublemaker - ili će se vratiti međunarodnom pravu. Nekoć najperspektivnijoj, najambicioznijoj i najuspješnijoj tranzicijskoj zemlji, otvorenoj i pluralnoj, prijeti povratak u devedesete, u šovinizam i nacionalizam. Drugim riječima, Slovenija bira između izolacije i suradnje. Za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju, iznimno je važno kakvu će odluku u nedjelju Slovenci donijeti.