Tako je skupina od 10 000 prosvjednika, u utorak 16. svibnja, zauzela centralni madridski trg Puerta del Sol, prekrivši ga šatorima, vrećama za spavanja, improviziranim komunalnim kuhinjama i foteljama na kojima su proveli noć.

Scene slične ovima odigrale su se i na barcelonskom trgu Plaza de Catalunya gdje je velik broj prosvjednika dodatno začinio stvari višesatnim udaranjem u tave u stilu južnoameričkih prosvjeda. Prosvjednici su izašli na ulice u više od 60 španjolskih gradova noseći transparente na kojima se poziva na novu španjolsku revoluciju.
Prosvjedi diljem Španjolske izbili su u trenutku dok se u zemlji pripremaju izbori za nove gradske i regionalne uprave za koje se očekuje da će dodatno povećati tempo rezova u trenutku dok se centralna vlada bori da izbjegne sudbinu drugih zemalja u eurozoni poput Porutgala, Grčke i Irske.

Spašavanje kapitalizma uništenjem običnog čovjeka očito ne sjeda najbolje brojnim španjolskih građanima pa je tako dvadesetogodišnji Luis de Pinedo dijeleći letke na Puerta del Sol istakao da iako je "svatko ovdje zbog nekih svojih razloga i sa svojim prijedlozima" glavni razlog nezadovoljstva je to što "moramo platiti za ekonomsku krizu koju nismo uzrokovali mi, već banke."

Tako se na jednom od stotina plakata zalijepljenih po zidovima Madrida moglo pročitati "Španjolska nije posao. Mi nismo robovi". Također povjerenje u predstavničku demokraciju kopni; dvostranački politički sustav u kojem dominiraju Zapaterova "socijalistička" stranka i konzervativna Narodna stranka od kojih obje provode identičnu ekonomsku politiku rezova ne uživaju veliko povjerenje španjolskih građana. "Većina ljudi umorna je od dvostranačkog sistema" kaže De Pinedo.  "Ali ja sam također ljut zbog korupcije." Iako su među više desetaka tisuća prosvjednika prisutni ljudi svih dobnih skupina u zemlji gdje nezaposlenost stanovništva do 30 godina iznosi šokantnih 45% nije iznenađujuće da kičmu prosvjednika čine upravo mlađi ljudi željni istinskih promjena.

Iako je Vlada prvotno naredila policiji da se ne sukobljava s prosvjednicima u nadi da će ignoriranje otupiti želju za pobunom, situacija se promijenila kako se bliži dan održavanja izbora. Naime vlasti su došle do zaključka da prosvjednici krše španjolski izborni zakon po kojem se zabranjuju političke kampanje dan uoči izbora te je naloženo državnim represivnim snagama da razbiju prosvjede. "Prosvjedi se protive izbornom zakonodavstvu... i ne mogu se nastaviti", zaključio je španjolski izborni komitet. Desničarski komentatori optužili su premijera Joséa Luisa Zapatera i njegovu vladu da dozvoljava "ekstremistima" zauzimanje španjolskih ulica. Suočeni sa prijetnjama španjolske Vlade i desničarske opozicije više od 10 000 ljudi okupljeni ponovo u petak ujutro u Madridu odgovorilo je da će u subotu, 21. svibnja, nastaviti s mirnim prosvjedima koji su spontano izbili u zadnjih nekoliko dana. Prosvjedi solidarnosti najavljeni su i u talijanskim gradovima Rimu, Firenci i Milanu.