Kina će vjerojatno poduprijeti svoje gospodarstvo u idućoj godini i time zaštititi proizvođače sirovina u Latinskoj Americi od europske dužničke krize, podupirući potražnju za njihovim proizvodima, kazao je ugledni ekonomist Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.

Joseph Stiglitz Na Kinu se može računati da će upotrijebiti ogromne rezreve da podupre gospodarstvo dok europska štednja, potaknuta financijskim nedaćama, predstavlja veliku prijetnju za Latinsku Ameriku, upozorio je u intervjuu za Reuters bivši glavni ekonomist Svjetske banke. Dužnička kriza u eurozoni pogodila je Latinsku Ameriku posredstvom smanjenog izvoza ali i smanjenih kreditnih plasmana španjolskih banaka, snažno zastupljenih u toj regiji. Njihove lokalne podružnice mogle bi biti prisiljene slati novac u matične banke u idućoj godini s obzirom na teška vremena u Europi.

Španjolski Santander snažno je zastupljen u Brazilu, najvećem latinoameričkom gospodarstvu a vodeća je banka i u Čileu. "Europa je prolazi kroz recesiju i to će naštetiti potražnji. Čile će pretrpjeti štetu uglavnom preko trgovine. A tu je i kanal financiranja", kazao je Stiglitz, poznat po stajalištu da bi vlade u vrijeme krize trebale zapravo povećati potrošnju, upravo suprotno od onog što trenutno čine.

"Teško je previdjeti činjenicu da španjolske banke koje posluju u Čileu prolaze kroz razdoblje pada aktivnosti. To će zahtijevati vrlo oprezno upravljanje kreditnim plasmanima", kazao je Stiglitz tijekom posjeta Čileu nakon sudjelovanja na jednoj konferenciji u susjednoj Argentini. Kina i Europa vodeći su trgovinski partneri zemalja snažno orijentiranih na proizvodnju sirovina, kao što su veliki izvoznici pšenice Argentina i Brazil, naftom bogata Venezuela i istaknuti izvoznik bakra Čile.

Od ukupno 61,9 milijardi čileanskog izvoza u razdoblju od siječnja do kraja rujna 21 posto otpada na Kinu a 19 posto na Europu. "Udruženi val štednje u Europi rezultirat će sporijim rastom", predviđa Stiglitz. "Financijska tržišta bit će razočarana jer će porezni prihodi biti niži. Kada se to uvidi, tražit će se više kamate i onda shvatiti da rješenje nije polučilo željeni efekt", dodao je. Njemačka predvodi inicijativu za proračunskom štednjom i uvođenjem automatskih sankcija za europske proračunske prijestupnike.

Kina pak ima resurse, instrumente i političku volju da ih upotrijebi kako gospodarstvo ne bi naglo krenulo silaznom putanjom, ističe Stiglitz. "Ako kinesko gospodarstvo treba poticaje, oni imaju resurse i političku volju da ih osiguraju. Također, za razliku od Sjedinjenih Država, polovina zemlje ne slijedi ideologiju po kojoj je kresanje štednje jedino rješenje problema. Ako njihovo gospodarstvo uspori, trošit će kako bi ga poduprli", dodao je.