H-Alter

Što bi bilo kad bi građani glasali protiv EU?

Fotografija članka
Sveti cilj ulaska u Europsku uniju je mantra kojom nas hrane vladajuće elite već godinama, tako da se rijetko tko zapita ili ponudi odgovore što će se dogoditi ako narod na referendumu odbije ulazak u tu zajednicu

Sveti cilj ulaska u Europsku uniju je mantra kojom nas hrane vladajuće elite već godinama, tako da se rijetko tko zapita ili ponudi odgovore što će se dogoditi ako narod na referendumu odbije ulazak u tu zajednicu. Tim tragom istražili smo što se događa ako se izglasa neočekivano NE.

U Ministarstvu vanjskih poslova ne žele niti čuti za tu opciju. Glasnogovornik MVEPI-a Mario Dragun kaže da su sve snage usmjerene na dovršetak pregovora te i samo spominjanje mogućnosti odbijanja ulaska u EU na referendumu može biti kontraproduktivno. Nezadovoljstvo koje se povremeno pokazivalo kroz neke ankete prije svega je bilo izazvano blokadama kojima smo bili izloženi tijekom pregovora.

Prema istraživanju javnog mnijenja CRO-Demoskopa, nakon višemjesečne ispodpolovične potpore članstvu preokret trenda u korist pristupu u EU zabilježen prije tri mjeseca nastavljen je i u lipnju. Potpora članstvu u EU u posljednjem mjesečnom istraživanju iznosi 52,5 posto, a protiv članstva u EU izjasnilo se 37,8 posto.

Uzdrmana politička elita

Bivši ministri vanjskih poslova Tonino Picula i Mate Granić smatraju da bi odbijanje ulaska u Europsku uniji imalo značajan utjecaj na političku scenu u Hrvatskoj, koja bi se nakon toga poraza morala drastično izmijeniti. Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, ne smatra da bismo snosili konkretne političke sankcije, ali bismo se u tom slučaju našli u slijepoj ulici, u kojoj ne bismo imali svijetlu budućnost. Susjedstvo bi ubrzano ušlo u EU, a mi bismo izgubili utjecaj na donošenje bilo kakvih odluka. 'O našoj budućnosti bi se odlučivalo bez nas', mišljenja je Pusić.

Eksplozija nezadovoljstva

Picula smatra da bi nakon odbijanja članstva u Europskoj uniji Hrvatska snosila političke, a ubrzo i ekonomske sankcije. Takva odluka imala bi i dalekosežne unutarpolitičke posljedice, jer je riječ o cilju o kojem imaju konsenzus i vlast i oporba. Dodao je da bi se onda morale dogoditi promjene u strankama i tko zna koja bi nezadovoljstva prokuljala.

Mate Granić kaže da u slučaju odbijanja svijet ne bi propao, a ne bi ni Hrvatska. On smatra da bismo nakon godinu dana ponovo izašli na referendum. 'Svaka stranka koja ne bi aktivno sudjelovala u tome, ne bi imala budućnost', objašnjava Granić. Izgubili bismo godinu dana, napomenuo je, a isto toliko i novca, koji za tu godinu ne bismo povlačili iz fondova EU.

Politolog i profesor međunarodnih odnosa Damir Grubiša je još konkretniji o razmjerima katastrofe koja bi nas tada čekala. Eventualno odbijanje pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na referendumu za sobom povlači cijeli niz posljedica. 'Zbog toga bi bilo nužno s Unijom isposlovati poseban aranžman', kaže Damir Grubiša.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bi prestao vrijediti, objašnjava on, a i sve privilegije koje proizlaze iz njega. Carine za hrvatske robe, priča, na europskom tržištu bi narasle za 20 posto, kao i za njihove na našem.

'Odbijanje članstva za sobom bi povuklo i čitav niz drugih sankcija. Unija bi vjerojatno tražila povrat sredstava povučenih iz pretpristupnih fondova', naglasio je profesor međunarodnih odnosa.

Hrvatska nije Norveška

Osim što bi se radilo o neuspjehu hrvatske politike, to bi bio neuspjeh i same Unije jer je projekt proširenja i njihov projekt. Picula je objasnio da to ne bi bilo isto kao kada su Nizozemci i Irci odbili na referendumu europski Ustav jer nije isto to napraviti kad si unutra i kada si vani. 'Ovako su oni doveli u škripac funkcioniranje Unije, a mi bi odbijanjem doveli sebe', smatra nekadašnji ministar vanjskih poslova.

Bogatoj Norveškoj je bilo lako na referendumu odbiti pristupanje, i to dva puta, jer je bogata pa je time i njen značaj veći od hrvatskog. Osim toga ona je članica Nordijskog vijeća sa zemljama koje su članice EU-a, a naša regija nije isto što i Skandinavija. S tim se slaže i Vesna Pusić i napominje da bi i nama bilo lako da sjedimo na nafti i živimo u okruženju u kojem živi Norveška, ali ovako mi bismo sami sebe doveli u izolaciju.

'Norvežani su dobrovoljno prihvatili obavezu uplaćivanja sredstava u zajednički budžet te su sveukupno treći donator Europske unije', objašnjava Grubiša.

Razlog zbog kojeg je Norveška odbila ulazak u EU je bio zadržavanje suverenog prava na izlov haringe i lososa i nalazišta nafte. Osim toga, Norvežani se prilagođavaju propisima koje EU donosi bez ikakve obveze, tako da će u svakom trenutku, ako jednog dana odluče ući u Uniju, biti potpuno spremni.

'Mi bismo bili u puno goroj situaciji. Ako ne bismo uspjeli dogovoriti poseban ugovor, kasnije bismo sve morali ponovo pregovarati, i to vjerojatno po puno težim uvjetima', smatra Grubiša.

Za razliku od Norveške, Hrvatska nema dobrog razloga za odbijanje članstva u Europskoj uniji. Zbog toga se svi sugovornici slažu da za Hrvatsku odbijanje članstva na referendumu nije opcija. Kao što bi rekao glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun, benefiti ulaska u EU su - nemjerljivi.

Tagovi: EU
dodaj komentar 8 komentara
  1. Pal Čalahniuk21.06.2010. 16:25
    Ja iz ovog članka i nadasve odličnih sugovornika kao što je Vesna Pusić,inače političarka po zanimanju,nisam saznao ništa o mogućim posljedicama masovnog negativnog građanskog izjašnjavanja na referendumu za EU.Samo je vidljiv strah od neke izolacije,a kakve to izolacije-nemamo pojma.Mi uopće ne trebamo EU za gospodarstvo.To su priče za malu djecu.Kao što ne trebamo EU da nam riješi korupciju,trulo pravosuđe i ostale goruće hrvatske probleme.Daj Pusićka molim te,kakvu to "svijetlu" budućnost Hrvati mogu očekivati ulaskom u EU?Mislim da je Mate Granić najrealniji u svojim procjenama
  2. blah21.06.2010. 19:50
    Koja jeftina propaganda. Al ste intrvjuirali "nezavisne stručnjake", svaka čast.
  3. nezaposlena21.06.2010. 20:29
    Percepcija koju većina građana ima o EU je zasnovana na manipulaciji hrvatskih političara (odreda), potrudio se nije od njih nitko građane informirati, prije svega o izmjenama koje treba učiniti u zakonodavstvu i tek onda o tome suvislo, bez žurbe staviti na raspravu i vidjeti koji su interesi naše države - svih njenih građana. Osim toga, vladajući i besramno lažu. Da bi nešto bio neuspjeh naše politike, to stvarno moraju žačiti samo naši olitičari i njihovi puleni, naime oni jedini "žive" u ovoj zemlji. Što prije nestanu, to bolje za nas, a nestat neće sami od sebe. Ne znam što još trebanapraviti nekome da se prestane bojati i da se skine blokada s mozga ...
  4. antiEU22.06.2010. 18:47
    a u europskoj uniji bi o našoj budućnosti odlučivali mi? lol proučite malo kako se donose zakoni u EU - hint: ne donosi ih parlament! parkamentarci tamo su fikusi.

    carine su dobre jer bi nam se pokrenule poljoprivreda i industrija, a smanjio strani i loši uvoz.

    ja ću glast protiv ulaska u EU
  5. protiv EU22.06.2010. 19:08
    Svaki pravi ljevičar mora biti protiv EU kao utjelovljenja europskog neoliberalnog projekta.
  6. katarina23.06.2010. 02:43
    odvratni su. protiv EU!
  7. Milan23.06.2010. 08:50
    Bogami, gledam neke ankete za ući u EU ili ne, i čak i uz zadnje izmjene Ustava glede referenduma, stvarno mi se čini da bi moglo biti svašta. Više je nego očito da je dugogodišnje političko mrcvarenje polučilo žestok negativan učinak.

    A što će biti ako odbijemo ulazak? Baš ništa. Osim što će naši političari redom morati u mirovinu.
  8. Antiprotivna29.06.2010. 08:36
    Naša budućnost kao postoji?
    Od ulaska u EU profitirali bi zaposleni po kojekakvim ministrstvima, prevoditelji, dobrano se povećala administraija.
    Koliko vremena uopće dajemo EU?
    S jedne strane se podržavaju raspadi država, s druge strane se stvaraju tvorevine poput EU-a, interesne zajednice koje su same sebi svrha. Čak je blokovska podjela imala više smisla.
    Bar smo bili nesvrstani.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu