...a protesti u Tbilisiju se nastavljaju

26/05/2009 - Jučer se na centralnom nogometnom stadionu u Tbilisiju, na dan gruzijske nezavisnosti, okupila masa od šezdesetak tisuća demonstranata. To je bilo na četrdeset osmi dan od početka oporbenih protesta protiv Saakašvilija. Predvođeni Giorgijem Gačečiladzeom, popularnim pop-pjevačem, za govornicom su se izredali opozicijski prvaci - Buržanadze, Alasania, Berdzenišvili, i drugi. Ponovili su zahtjeve za Saakašvilijevom ostavkom, bez koje nema izlaska iz krize i spasa za Gruziju. Mahanje nacionalnim zastavama, aplauzi i zvukovi patriotskih pjesama iz stadionskih razglasa, ostavljali su utisak slavlja.

Poslije završetka mitinga, oporbeni su se prvaci uputili prema katedrali Svetog  Trojstva, gdje su susreli patrijarha Gruzijske pravoslavne crkve Iliju II. Od njega su tražili savjet što im je dalje činiti, U propovjedi održanoj poslije mise, patrijarh je pozvao sve Gruzijce da se klone "kategoričkih stavova". Naglasio je kako je "arogancija strašan grijeh", koji je i anđela pretvorio u vraga. Završio je pozvavši vjernike na zajedničku molitvu Svetom trojstvu s molbom da "nas spasi tog grijeha".            

27/05/2009 - Danas se ispostavilo da se lideri opozicije ne mogu složiti oko kursa kojega će dalje slijediti. Neki su već odustali od sudjelovanja u non-stop demonstracijama i objavili kako će ih organizirati samo u određene datume. Drugi nastavljaju sa blokadom parlamenta, televizije i centra grada. Treći su krenuli sa blokadom željezničkog i međugradskog prometa, što im je na kratko uspjelo. Neki bi razgovarali sa vlastima o svim spornim temama, drugi samo o ostavci Saakašvilija.

28/05/2009 - Blizu Parlamenta u Tbilisiju došlo je do sukoba dvije grupe civila naoružanih štapovima i noževima  Na jednoj su strani bilo tridesetak demonstranata, a na drugoj dvadesetak "provokatora", pretpostavlja se policijskih plaćenika. Tu se našao i jedan uniformirani policajac koji je ranjen nožem. Ozlijeđeno je i desetak demonstranata, koji su kasnije zatražili medicinsku pomoć.

Kancelarija javnog pravobranioca je saopćila kako će istražiti slučaj. Istovremeno ukazuje na seriju manjih incidenata, koji se ponavljaju na sličan način, skoro uvijek po noći i u pokrajnjim ulicama. Grupe muškaraca, često maskiranih, napadaju usamljene demonstrante koji se vračaju kućama, te ih premlaćuju batinama, lancima i bokserima.

Reagirali su i prvaci oporbe. Alasania je objavio kako će biti organizirana "samoobrana", kako bi se "golim rukama zaštitila sigurnost demonstranata". U pisanoj javnoj poruci vladi, patrijarh Ilija II. traži poduzimanje "efektivnih mjera" za smanjenje tenzija "bilo raspisivanjem novih izbora, dijalogom ili na drugi način".

06/07/2009 - Danas su završeni sedmodnevni ruski vojni manevri "Kavkaz 2009".  Održani su na teritorijima južnih ruskih okruga - Krasnodara, Astrahana, Volgograda i Rostova - a njima su bile obuhvaćene i autonomne republike Sjevernog Kavkaza - Karačaj-Čerkesija, Sjeverna Osetija, Ingušetija, Čečnija i Dagestan, dakle čitav prostor od Crnog do Kaspijskog mora. U njima su sudjelovale kopnene, zračne i pomorske snage ruskih južnih vojnih distrikata i pridodate im specijalne jedinice. Cilj im je bio provjeriti njihovu gotovost od trenutka davanja uzbune, preko pokretanja trupa prema žarištima terorističke opasnosti, do onesposobljavanja neprijatelja i zaposjedanja terena. Dio tih manevara se odvijao uz sjeverne granice Abhazije, Južne Osetije i Gruzije. Bio je to, u prvom redu, ruski odgovor na manevre NATO pakta u Gruziji, a zatim i priprema za brze intervencije u oblastima gdje se vlasti sukobljavaju sa oružanim islamističkim grupama,           

09/07/2009 - Na današnji dan, točno prije tri mjeseca, gruzijska je opozicija krenula sa uličnim demonstracijama, tražeći ostavku nepopularnog predsjednika Miše, prijevremene predsjedničke i parlamentarne izbore. Centar Tbilisija je skoro dva mjeseca bio blokiran tim protestima. Vlasti su izdržale pritisak. Nisu kao u ranijim prilikama koristile sredstva  masovne prisile. Bilo je doduše manjih napada i provokacija. Hapšeni su obični aktivisti.  Inscenirana je i jedna vojna pobuna. ,Ali oporbi nije pružen povoda za pokretanje nove obojene revolucije, slične onoj kojom je oboren Ševardnadze. A i demonstranti su pokazali zavidnu razinu samodiscipline i uzdržanosti. Nisu dali vlastima ozbiljnijeg povoda za upotrebu prekomjerne sile.   Došlo je do zamora ljudskog materijala.                 

Oporbeni prvaci su se ispuhali. Izgubili su inicijativu, a nisu postigli ono što su htjeli. Saakašvili se održao na kormilu države, iako mu je kredibilitet teško narušen.  Rezultat odmjeravanja snaga je neodlučan. Nastupilo je vrijeme ljetnih odmora. Škole i univerziteti su se raspustili. Demonstracije su se istanjile. Osim neočekivanoga, što je u Gruziji uvijek moguće, sve je odloženo do jeseni.   

 Rusija-SAD

10/07/2009 - Barack Obama je u Moskvi pokušao "resetirati", odnosno preokrenuti negativan trend razvoja bilateralnih američko-ruskih odnosa. Razgovarao je sa Medvedevom, s kim se već sastao početkom travnja na sastanku G-20 u Londonu i par dana kasnije u Strasbourgu. Susreo se i s Putinom. Dogovorili su se o okvirima pregovora o smanjivanju i ograničavanju strategijskog naoružanja, odnosno o potpisivanju novog SART sporazuma, pošto postojećem ističe važnost ovoga prosinca. U posebnoj su izjavi potvrdili odgovornost svojih zemalja za sigurnost nuklearnog oružja. Obavezali su zajedno raditi na stabilizaciji situacije u Afganistanu (Rusi su im već ranije otvorili svoje tranzitne koridore za snabdijevanje NATO trupa u Afganistanu) i surađivati u suzbijanju šverca drogom. Medvedev je ponovo izrazio zabrinutost zbog postavljanja Antiraketnog štita u Evropi. Nisu se složili oko stava prema Gruziji. Sve u svemu - toplo-hladno, iako su se obje strane trudile dokazati kako je okrenuta nova stranica u njihovim bilateralnim odnosima.      

23-24/07/2009 - Američki potpredsjednik Joe Biden je ova dva dana posjetio Gruziju i Ukrajinu. Cilj mu je bio uvjeriti svoje domaćine kako Obamina administracija, koja pokušava popraviti odnose sa Rusijom, to neće činiti na štetu prijateljstva sa njima. Ponovio je kako ih SAD i dalje podržavaju u njihovim nastojanjima da se uključe u Euro-atlantske saveze.

Dan prije Bidenova slijetanja u Tbilisi, gruzijska je oporba opozvala demonstracije, kako bi "obnovila vlastite snage". Trajale su s promjenjivim intenzitetom više od sto dana.

Bidena je dočekao špalir građana koji su veselo mahali američkim zastavicama. Vožen je od aerodroma do grada pokrajnjim ulicama, a ne Avenijom Georgea W. Busha. U svom govoru u parlamentu, podsjetio je kako je u kolovozu prošle godine, u vrijeme nesretnog rata, kada je još bio senator, u društvu sa predsjednikom Saakašvilijem s jednog krova u Tbilisiju pratio prelijetanja ruskih vojnih zrakoplova. No naglasio je kako "nema vojnih opcija za reintegraciju Južne Osetije i Abhazije", te da "jedino miroljubiva i prosperitetna Gruzija može računati na ponovo uspostavljanje svojega teritorijalnog integriteta". Podržao je "slobodnu, demokratsku i ujedinjenu Gruziju". Indirektno je demantirao Saakašvilija, koji je par dana ranije izjavio kako dvije zemlje pregovaraju o vojnoj pomoći. Biden je pojasnio kako je samo riječ o "osposobljavanju armijskoj ljudstva (...) prema standardima NATO-a" za mirotvorne zadatke u Afganistanu. Neki su izvjestitelji primijetili kako je proveo više vremena u razgovorima sa prvacima oporbe nego sa državnim dužnosnicima.

U Ukrajini je, poslije razgovora sa predsjednikom Juščenkom, rekao kako ideje o ekskluzivnim sferama utjecaja pripadaju XIX stoljeću. „Mi ne priznajemo ničije zone utjecaja (...) Ne priznajemo nikomu pravo diktirati drugoj zemlji koje bi saveze smjela uspostavljati i kakve bilateralne odnose održavati". 

Na godišnjicu rata

05/08/2009 - Sa približavanjem godišnjice prošlogodišnjeg rata sa Rusijom, gruzijska je strana sve češće puštala vijesti o ruskim „provokacijama" na granicama primirja s Osetijom i Abhazijom. Navodno su neka gruzijska granična sela bila „granatirana". Ruske su snage, tvrdilo se, „samovoljno pomakle" neka granična obilježja i tako „uzurpirale" dijelove gruzijskog teritorija. Sugeriralo se kako bi moglo doći do „nove ruske invazije". Rusi su doista brojno ojačali svoje snage na liniji primirja. Saakašvili je u jednom govoru nagovijestio mogućnost „organiziranja miroljubivog marša za oslobađanje Južne Osetije". Monitori Europske unije su međutim požurili objaviti kako proteklih dana nije bilo nikakvih izgreda na liniji primirja.

08/08/2009 - Jučer, na godišnjicu izbijanja rusko-gruzijskog rata, održane komemorativne svečanosti u Gruziji i Južnoj Osetiji. Naravno, s različitim predznacima.

Predsjednik Saakašvili je prvo na groblju u Tbilisiju odao poštu palim gruzijskim braniteljima, a onda je nastavku komemoracije, iz stare tvrđave iznad Gorija, gruzijskog grada koji je najviše stradao u ratu, održao govor što je u prenosila državna TV. Ublaživši svoju raniju retoriku, ustvrdio je kako Gruzijci „žele pobijediti napadača (tj. Rusiju), ali ne ratom, već gradeći demokraciju i mir". Pozvao je naciju da se „ujedini u borbi za  gruzijsku državnost, a protiv lažljivih i nepoštenih snaga (mislio je, pretpostavljam, na gruzijsku oporbu)". Naglasio je kako Gruzija „danas nije usamljena", jer ima „jake saveznike", uz podršku kojih joj je „otvoren put prema EU i NATO-u"

Istovremeno je ruski predsjednik Medvedev u Tchinvaliju, glavnom gradu sada „nezavisne Južne Osetije", odavao poštu „žrtvama gruzijske agresije". Odlikovao je više oficira i civila koji su predvodili obranu grada. Obišao je zajedno s osetskim i abhaskim prvacima „muzej genocida" (167 osetskih civila i vojnih lica, i 67 ruskih mirovnjaka). Izjavio je kako je „poslije gruzijske vojne agresije i njezina odbijanja, došlo do pozitivnih promjena na geopolitičkoj karti Kavkaza". Rekao je kako je odluka o upotrebi ruskih snaga „u obrani mira" u Južnoj Osetiji bila „ispravna", i kako „neće biti revizije ruskog priznanja nezavisnosti osetske i abhazijske nezavisnosti". Odao je priznanje francuskom predsjedniku Sarkoziju i EU, koji su doprinijeli zaustavljanju „Saakašvilijeve nekontrolirane agresije". Dodao je kako je u cjelini zadovoljan radom promatračke misije EU u Gruziji.  Svojim je osetskim domaćinima obećao nastavak pomoći "u svemu što je potrebno".

Zvaničini je Tbilisi javno protestirao zbog „ilegalnog boravka ruskog predsjednika na gruzijskom teritoriju" (tj. u Južnoj Osetiji). Saakašvili je ovu posjetu nazvao „amoralnom i gnjusnom". Istovremeno je objavljeno kako je Gruzija istupila iz članstva Saveza nezavisnih država. To me je iznenadilo, jer sam mislio kako je to učinila puno ranije.

U crkvi Sv. Spasa u Moskvi, ruski je patrijarh Kiril, služio liturgiju (parastos) za žrtve rata u Osetiji. Rusija je protekle godine, javljaju moskovski mediji, investirala u „infrastrukturne projekte" u Osetiji ekvivalent od 321 milijun dolara. Riječ je, koliko sam shvatio, prvenstveno o rekonstrukciji ratom opustošenog Tchinvalija i o troškovima oko proširenja ruske vojne baze.                         

12/08/2009 - Predsjednik ruske vlade Putin je boravio u jednodnevnoj radnoj posjeti Suhumiju. Tbilisi je naravno protestirao. Ruski mediji javljaju kako je u razgovorima sa abhaskim predsjednikom Bagpašom potvrdio, da su, usprkos budžetskih restrikcija uzrokovanih globalnom ekonomskom krizom, fondovi namijenjeni financijskoj pomoći Abhaziji za slijedeće tri godine - "osigurani". Riječ je o ekvivalentu od 465 milijuna dolara za učvršćenje abhaskih granica i završetak izgradnje vojnih baza, te o 68 milijuna dolara za pokrivanje abhaskog budžetskog deficita.    

Moskva, koja muku muči sa svojim autonomnim republikama na sjevernoj strani Kavkaskog gorja, pokušava istovremeno osigurati svoj južni bok prema Gruziji. Atentati na predstavnike vlasti u Ingušetiji i Dagestanu su sve učestaliji. Nedavno je teško ranjen predsjednik Ingušetije, a ovih je dana u Nazranu izginulo najmanje 20 pripadnika policije kada se među njih zaletio s samoubojica s kamionom što je eksplodirao. U Groznom, glavnom gradu Čečenije, u razmaku od mjesec dana, otete su i ubijene dvije istaknute aktivistice organizacija što se bave ljudskim pravima. Bilo je i više atentata u kojima su izginuli civili i pripadnici snaga sigurnosti. 

Abhazija i Južna Osetija služe Moskvi kao neke vrste geopolitičkih amortizera. A to košta. S vojnim prisustvom u te dvije paradržave, Moskva istovremeno vrši stalni pritisak na Gruziju, s nadom da će tako doprinijeti promjeni režima u Tbilisiju. Špekulira se kako bi Saakašvilijevi nasljednici mogli uvidjeti da je konfrontacija sa Rusijom kontraproduktivna i štetna po gruzijske nacionalne interese. Umjesto isključivog oslanjanja samo na Zapad, tj. na SAD/NATO i EU, možda bi uravnoteženiji odnosi sa Moskvom mogli pomoći pronalaženju formule za budući status Abhazije i Južne Osetije?

Istina, Saakašvili se održao na vlasti usprkos vanjskim i unutrašnjim pritiscima. No njemu je rok trajanja u proteklih godinu dana istekao. Postao je smetnjom bilo kakvom pozitivnom pomaku, kako u unutrašnjoj politici Gruzije, tako i na vanjskom planu. Očekuje ga vruća politička jesen i novi protesti. Zbog pogoršanih ekonomskih prilika može se očekivati val socijalnih nemira. Konfuzna i razjedinjena oporba mu može pomoći preživjeti, možda do sve svibnja 2010. kada bi se trebali održati redovni lokalni izbori. A njegov drugi i posljednji predsjednički mandat ističe tek 2012. godine...

24/08/2009 - Centralni ured ruskog javnog tužilaštva je saopćio kako je istragom utvrđeno da je u prošlogodišnjoj gruzijskoj invaziji na Južnu Osetiju sudjelovala i grupa  pripadnika redovnih ukrajinskih vojnih snaga, kao i 200 dobrovoljaca-članova jedne ukrajinske nacionalističke organizacije. To navodno potvrđuju zaplijenjeno oružje, dokumenti i fotografije.

Washington, po svemu sudeći, nije odustao od nastojanja da obje zemlje - Gruziju i Ukrajinu - kooptira u NATO. Vojni materijal Atlantskog saveza namijenjen ratu u Afganistanu mogao bi se iz Ukrajine preko Crnog mora prevoziti do Gruzije, zatim željeznicom do Bakua u Azerbejdžanu, pa morskim putom do Turkmenistana, a odatle opet željeznicom do afganistanske granice ili dalje do uzbečko -afganistanske granice. Bila bi to alternativa ruskom koridoru što se sada koristi. Program "Istočnog partnerstva" Europske unije, koji je prvenstveno ekonomski, pokriva približno isto područje, s tim što za sada završava u Azerbejdžanu, na zapadnoj obali Kaspijskog mora. Moskva doživljava te inicijative kao sastavni dio velikog plana političkog, vojnog i ekonomskog opsjedanja Rusije.  (kraj serijala)

Ivan Iveković: Gruzijske slagalice

Gruzijske slagalice

Gomilanje hladnoratovskih oblaka

Na licu mjesta: Gruzija

Strah od Saakašvilija

Nagovještaji dolazeće krize

Protesti i demonstracije ususret ratu

We don't wanna put in