Domovina demokracije, Grčka, od jučer je u potpunosti lišena informacija, jer je u najveći novinarski štrajk u posljednjih 35 godina stupilo sedam tisuća novinara.

Tišina koja će trajati sve do ponedjeljak je prekrila medijski prostor u potpunosti - novine ne izlaze, radio i TV postaje ne objavljuju vijesti, a ne ažuriraju se ni informativni portali. U štrajku, u kojem sudjeluju i tehničari, je i nacionalna novinska agencija, ANA. 

Grci su u ovu obustavu rada golemih razmjera stupili zbog smanjenja plaća i masovnih otkaza u industriji koja je samo u prošloj godini, zabilježila pad prodaje od 22 posto u prvih pet grčkih tiskovnih grupacija. Štrajk je, kako vele tamošnji sindikati, usmjeren protiv vlasnika medija, bili oni privatnici ili država, a među zahtjevima je i ponovno zapošljavanje dijela novinara nedavno otpuštenih iz nekoliko novina i TV-stanica. 

U Hrvatskoj je teško zamisliti sličan scenarij poput Grčkog, no uskoro bi ipak moglo biti akcije. Naime, kod nas se u generalni novinarski štrajk može stupiti, kako objašnjava predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Gabrijela Galić , jedino zbog Nacionalnog kolektivnog ugovora koji je upravo u završnoj fazi pregovaranja s predstavnicima poslodavaca. 

"Ne postignemo li dogovor, zajedno sa Sindikatom grafičara ćemo pokrenuti postupak izjašnjavanja članstva o industrijskim akcijama koje u krajnjoj liniji uključuju i štrajk", kaže Galić. Nacionalnim kolektivnim ugovorom bi se odredio minimum prava za sve novinare u zemlji koje u svojim tvrtkama nemaju kućne kolektivne ugovore.

No, ako se i krene u novinarsku obustavu rada, pitanje je koliko bi se mogla postići potpuna medijska tišina koja je prekrila Grčku. Naime, kako ne bez ironije ukazuje Galić, hrvatski pozitivni zakonski propisi omogućili su vlasnicima medija da zapošljavaju novinare u neformalnim oblicima rada, tako da su oni u slučaju štrajka nezaštićeni i prisiljeni su raditi, što se vidi i u aktualnom slučaju Večernjeg lista. 

Tamo je, naime, već više od dva tjedna, zbog otkazivanja kolektivnog ugovor u štajku većina stalno zaposlenih novinara (podaci se razlikuju dolaze li od uprave ili od radnika, a variraju između 59 i 80 novinara u štrajku od ukupno 102 zaposlena), no novine svejedno izlaze jer ih rade novinari koji nisu zaposleni u formalnom radnom odnosu.