1993. godine, u vrijeme dok je zapadni dio Mostara bio pod vlašću tzv. Herceg Bosne jednostrano su preimenovani nazivi ulica u tom dijelu grada s izrazito nacionalističke pozicije. Tako su promijenjena i neka tradicionalna imena kulturnog, istorijskog i memorijalnog karaktera.

Šećući Mostarom, mogu se vidjeti natpisi imena ulica poput ministra u Vladi NDH Mile Budaka, predstavnika ustaškog pokreta za Njemačku u vrijeme NDH Mladena Lorkovića, te osnivača Crne legije Jure Francetića, jednog od najbližih saradnika Ante Pavelića.

Iako su više puta pokretane inicijative da se ukinu nazivi koje su ulice dobile po fašistima, do toga nije došlo. Čak je i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun tražio da se promijene nazivi ulica, a Gradsko vijeće Mostara prije pet godina formiralo je i posebnu komisiju koja je trebalo da riješi ovaj problem. Ešdaun je otišao, Komisiji, kao i bivšem sazivu Gradskog vijeća, istekao je mandat, a problem nije riješen.

Vrijeme za promjene

Dok predstavnici gradske vlasti obećavaju da će "nešto učiniti po tom pitanju", vrijeme odmiče i građani se polako privikavaju da šetaju ulicama koje nose imena istaknutih članova ustaškog pokreta.

Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Mostara kaže kako vjeruje da će se pitanje naziva ulica u gradu ponovo aktuelizirati u novom sazivu Gradskog vijeća.

"Gradsko vijeće u sazivu od 2004. do 2008. godine pokrenulo je inicijativu preimenovanja naziva ulica koje nose neprimjerene nazive. Oformljena je komisija koja je trebala raditi na ovoj problematici. Imali su nekoliko sastanaka, ali nažalost bez ikakvih rezultata. Vjerujem da će se u novom sazivu Gradskog vijeća oformiti nova komisija koja će se aktivno uključiti u rješavanje problema naziva ulica u Mostaru", kaže Komadina.

Petnaest godina nakon rata Mostar pokušava da povrati imidž normalnog grada koji teži evropskim vrijednostima, često kažu u Gradskoj upravi.

Ipak, odavno je Dom kulture u Mostaru dobio ime Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, centralni gradski trg naziv Trg hrvatskih velikana, dok je Omladinska ulica preimenovana u Ulicu hrvatske mladeži. U istočnom dijelu grada nazivi ulica ostali su nepromijenjeni, istu su kao i prije rata u BiH.

Faruk Ćupina poznati mostarski advokat o ovoj temi kaže: "Radi se o čistom politikantstvu. To je pitanje određenog korpusa, koji unutar sebe mora riješiti te probleme. Fašizam je odavno otišao u prošlost i pored svega, on neće uspjeti na ovim prostorima", ističe Ćupina.

Simbolika imena treba da teži općeprihvatljivim motivima

"Ja sam zapamtio Drugi svjetski rat. Kako bi to izgledalo kada bi neko od nas pošao bilo gdje u Evropu i da nam u ličnoj karti vide da živimo na adresi Jure Francetića? To bi stvarno bila sramota i mislim da je konačno došlo vrijeme da se promijene nazivi tih ulica. Siguran sam da ima dovoljno velikana kojima se ponosimo i mi i sav normalan svijet i po njima bi se trebale zvati naše ulice, a ne po zločincima iz fašističkog režima", riječi su jednog starijeg građanina Mostara.

Dok su političke stranke u gradskoj vlasti godinama vodile tihi rat oko naziva ulica, mostarski umjetnici i građanska udruženja predlagali su da ulice dobiju imena cvijeća ili samo brojeve, kako niko ne bi bio uvrijeđen.

Selma Jakupović, vijećnica u Gradskom vijeću Mostara jedna je od onih koji se slažu s ovom idejom. "Imamo sasvim dovoljno prijedloga neutralnih naziva ulica. Počevši od ulica sunca, trešanja, behara...Moguće je zaista naći rješenje, potrebna je samo politička volja. U Gradskom vijeću Mostara treba pokrenuti ovo pitanje kako bi se postigao dogovor između predstavnika bh. naroda i rješenja koja nikoga neće iritirati" naglašava Jakupović.