Isforsirani zavjet hrvatskih političara koji podrazumijeva gašenje brodogradilišta, suštinski je identičan onome za što su pojedini austrijski i njemački političari ovdje koristili HAAB, sve dok nije spektakularno otišao u vražju mater.
Deklaracija iz Terezina, kako se dokument zove po imenu bivšeg jevrejskog geta na severu Praga, dogovorena je na praškoj konferenciji koju je organizovalo češko predsedništvo Evropske unije.
Deklaracija poziva na "ispravljanje posledice nelegalnog konfiskovanja imovine, kao i prisilnih prodaja koje su pratile progon nedužnih ljudi" od strane nacista.
"Ovde se radi o najkompletnijoj i najsveobuhvatnijoj deklaraciji koja se odnosi na imovinu žrtava holokausta do sada i pokriva oblasti koje ranije nikad nisu dotaknute kao što su socijalna pomoć preživelima i vraćanje privatnog vlasništva", rekao je novinarima Stjuart Ajzenštat, šef američke delegacije na konferenciji.
Potpisnici se obavezuju da će proširiti pristup arhivama da bi se olakšala identifikacija oduzete imovine. Deklaracijom se predviđa i da se koriste dobra žrtava bez naslednika za pružanje socijalne pomoći preživelima i razvoj obrazovanja o holokaustu da bi se sačuvalo sećanje na masovno istrebljenje Jevreja od strane nacista.
Istovremeno, EU se obavezala da osnuje Evropski institut o nasleđu holokausta, sa sedištem u Terezinu, kao i na to da će nadgledati proces restitucije, koji je tek u početnoj fazi u centralnoj i istočnoj Evropi.
Na konferenciji u Vašingtonu 1998. godine 44 zemlje su se već angažovale da sprovedu proces restitucije i obeštećenja za umetnička dela koja su konfiskovana žrtvama holokausta.
Ukupna vrednost imovine koju je nacistički režim oduzeo Jevrejima procenjena je na više od 17 milijardi dolara na kraju rata, a danas je samo jedan delić toga vraćen ili nadoknađen, piše u deklaraciji.
Prema podacima objavljenim u Pragu, od 600.000 slika koje su nacisti ukrali, nedostaje još 100.000.
Deklaracija iz Terezina nije pravno obavezujuća ali predstavlja "važnu moralnu obavezu", rekao je Ajzenštat.
Rusija je saopštila da podržava međunarodnu deklaraciju o vraćanju imovine Jevrejima za vreme nacizma, ali je ponovila da će se u tome pridržavati sporazuma koji su potpisani posle Drugog svetskog rata.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da Srbija nema ništa protiv da Ganić bude izručen sudu u BiH. Analitičari smatraju da se Srbija povlači iz ovog slučaja jer nema dovoljno dokaza
Nekoliko dana pred konferenciju o zapadnom Balkanu neizvesno je da li će tom skupu prisustvovati predsednik Srbije, Boris "lider u regionu" Tadić. Slovenija je, zbog Srbije, zemljama učesnicama ponudila da nastupe bez državnih obeležja, međutim to Srbiju nije očigledno dovoljno odobrovoljilo
Nakon ukidanja schengenskih viza za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, netko se prisjetio kako da uzme novce uglavnom albanskoj sirotinji s juga Srbije i iz Makedonije. Složili su im priču da Belgija daje azil ekonomskim emigrantima, organizirali dvije-tri ad hoc autobusne tvrtke i počeli ih izvoziti za po tisuću eura po duši
Ljubljanski je sud donio odluku u korist hrvatske državljanke i naložio banci isplatu tisuću eura zamrznute ušteđevine
Srpski fašisti obeležili 12. mart noćnom akcijom u čast Mladića
Švedski parlament izglasovao je rezoluciju kojom se ubojstva Armenaca, što su ih počinile otomanske vojne snage tijekom Drugog svjetskog rata, nazivaju genocidom
Više stotina studenata stanara studentskih domova u Travniku prosvjedovalo je tražeći da se riješi problem naplate subvencije troškova smještaja i hrane
dodaj komentar 2 komentara
nikada partizani neće vratiti židovsku imovinu koju su uzeli od ustaša.
deklaracija nije pravno obvezujuća, ali predstavlja "važnu moralnu obavezu" !
HA HA HA !!!! kako je moral u pitanju od partizanskog povrata nema ništa a ustaše su ionako doživjeli sudbinu svoga vlastitoga djelovanja - bez suđenja ubijeni. tako sada partizani mogu uživati u plodovima svoje "antifašističke borbe" i u otetim židovskim kućama oplakivati te nesretne jevreje.
Dodaj komentar