H-Alter
Ilustracija: M.K.Ilustracija: M.K.Osam hidroelektrana u Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji, koje su financirane europskim javnim novcem, ugrožavaju biološku raznolikost i hitno su potrebne pojačane mjere praćenja i obnove oštećenih staništa i krajolika, objavljeno je danas u izvještaju mreže CEE Bankwatch Network.

Hidroelektrane - uključujući MHE Ilovac na rijeci Kupi u Hrvatskoj - su izgrađene uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB) u razdoblju 2013-2015. Zaključak studije je da hidroelektrane utječu na endemične i ugrožene vrste, a u nekim slučajevima također i lokalnim zajednicama ometaju pristup vodi. U većini slučajeva postoje očita kršenja lokalnih zakona, kao i standarda međunarodnih financijskih institucija. Prekršaji uključuju blokiranje ribljih staza, nedovoljan protok vode ili njeno potpuno odsustvo kao i značajnu eroziju koja je posljedica probijanja pristupnih puteva. Po saznanjima istraživača, lokalni organi vlasti su samo u jednom od slučajeva izrekli kazne za operatora hidroelektrane.

HE Ilovac na rijeci Kupi blizu Ozalj je jedan od tih primjera: financiran od EIB preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), hidroelektrana je puštena 2015. godina u rad u području zaštićenom kao dio mreže Natura 2000. Nikad neće biti jasno koji su točno bile posljedice izgradnje, jer istraživanje za studiju utjecaja na okoliš nije utvrdilo tadašnje stanju faune u rijeci. Nije dokazana prisutnost ili odsutnost ugrožene vrste mladica (Hucho hucho) unatoč tome što je rijeka Kupa jedna od najvažnijih staništa za ovu vrstu ribe. Također u studiji nije spomenuto da je za vrijeme izrade projekta u toku bilo istraživanje na rijeci Kupi, u kojim je ustanovljena da postoji - ili je postojala - nova vrstu ribu - Alburnus sava - blizu lokacije sadašnje hidroelektrane.

"Krajnje je vrijeme da banke zaustave investicije u bilo koju industrijsku djelatnost uključujući hidroelektrane u ekološki osjetljivim područjima", kaže Igor Vejnović, istraživač organizacije Bankwatch.

"Naše istraživanje pokazuje da tzv. male hidroelektrane imaju značajne negativne učinke. Krajnje je vrijeme da banke zaustave investicije u bilo koju industrijsku djelatnost uključujući hidroelektrane u ekološki osjetljivim područjima", kaže Igor Vejnović, istraživač organizacije Bankwatch zadužen za sektor hidroenergije i autor studije.

"Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka će revidirati svoje ekološke i socijalne politike u 2018. godini. Očekujemo od njih da uvedu zone zabrane za financiranje hidroenergije sukladno preporukama Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN)", dodala je biologinja Ana Čolović-Lešoska, iz organizacije Eko-svest, Makedonija, jedna od glavnih sudionica u terenskom istraživanju.

Studija pokazuje da je bilo razumno pretpostaviti da bi projekti u ekološki osjetljivim područjima imali značajan utjecaj na divlji svijet. Ipak, europske banke su odlučile da se oslanjaju na studije utjecaja na okoliš sumnjivog kvaliteta, koje su umanjivale potencijalne negativne utjecaje. Kao rezultat navedeni projekti su prouzročili, primjerice, uništenje staništa endemske prespanske pastrve u Makedoniji i punjenje glacijalnog Crnog jezera (Liqeni i Zi) u Albaniji sedimentom. Sve bi to moglo spriječiti izbjegavanjem odobrenja sredstava za projekte u zaštićenim područjima. Situaciju pogoršava nesposobnost ili nespremnost lokalnih vlasti da pravilno prate i provode zakone.

U tri slučaja - Ilovac, Lipkovo (projekt je poznat po imenu Kamena rijeka)  i Tearce 97-99 u Makedoniji - izvori financiranja su do nedavno bili tajni. Ove projekte nisu izravno financirale europske javne banke, već su zajmovi osigurani preko lokalnih banaka, koje odbijaju otkriti koje još projekte financiraju.

"Novac EBRD-a i EIB-a je i dalje javni novac čak i kada se plasira preko poslovnih banaka. Ipak, poslovne banke ne otkrivaju imena takvih projekata, i time se javnosti uskraćuje šansa da utječe na njihovo donošenje odluka. Tri slučaja obuhvaćena istraživanjem pokazuju kakve utjecaje mogu imati i mali projekti i da je potrebna veća kontrola", kaže Pippa Gallop, koordinator istraživanja Bankwatcha.

<
Vezane vijesti