Ako je 2012. godinu na globalnoj razini suditi prema položaju novinara i količini slobode koju su konzumirali obavljajući svoj posao, onda je poraz najbliža riječ koja bi mogla opisati rečenih dvanaest mjeseci. Razvidno je to iz najnovijeg izvještaja o slobodi medija ugledne nevladine organizacije "Freedom House".

Ako je 2012. godinu na globalnoj razini suditi prema položaju novinara i količini slobode koju su konzumirali obavljajući svoj posao, onda je poraz najbliža riječ koja bi mogla opisati rečenih dvanaest mjeseci. Razvidno je to iz najnovijeg izvještaja o slobodi medija ugledne nevladine organizacije Freedom House, friško prezentiranog u washingtonskom "muzeju" posvećenom medijima (Newseumu), uoči Svjetskog dana slobode medija. Lokacija prezentacije izvještaja pod nazivom "Nestabilnost na Bliskom Istoku i globalni korak unatrag", u kojem stoji kako je količina ljudi koji globalno imaju pristup slobodnim medijima najniža u zadnjih deset godina, bila je više negoli simbolički primjerena: dok je projektna direktorica izvještaja Karin Deutsch Karlekar izlastavala depresivne brojke o medijskoj (ne)slobodi u vremenu sadašnjem, kontrastnu kulisu je sačinjavala izložena "fosilna" novinarska građa, kao svjedok nekih slavnijih vremenima danas posrnule struke.


Karin Deutsch Karlekar

karin_deutsch.jpg karin_deutsch.jpg

Kao i svake godine unazad zadnjih 32 godine, nevladina organizacija procijenjivala je stanje medijskih sloboda u 197 država, od kojih su 2012. godine 63 (32 posto) ocijenjene kao države sa slobodnima medijima, 70 (36 posto) kao djelomično slobodne te 64 (32 posto) kao države koje nemaju slobodne medije. Do ovih rezultata Freedom House je došao mjereći pravno uređenje države u kontekstu novinarske struke, politički utjecaj na medijsko izvještavanje i dostupnost informacija te ekonomske (oglašivačke i slične) pritiske na sadržaj i oblikovnje vijesti.

"Politička previranja u 2012. godini uzrokovala su promjenu uvjeta za slobodu medija na Bliskom Istoku, pa su tako Libija i Tunis, države koje su prošle godine iskazivale ponajveći napredak po pitanju slobode medija, minule godine djelomično preokrenule trend, dok se Egipat vratio u kategoriju zemalja s neslobodnim medijima. Štoviše, cjelokupna bliskoistočna regija je doživjela statističko nazadovanje, prateći na taj način u stopu globalni trend, gdje je, za razliku od 2011. godine, situacija postala više nego zabrinjavajuća", istaknula je Karin Deutsch Karlekar, navodeći kako su najznačajniji negativni trendovi dogodili u Grčkoj, Malju, kao i većem dijelu Latinske Amerike, s posebnim naglaskom na Ekvador i Paragvaj, države koje su opet postale neslobodne.

Freedom House: Glavni razlozi za nazadovanje medijskih sloboda u 2012. godini su konstantno povećavanje sofisticiranih metoda represije nad novinarstvom te novim medijima od strane autoritarnih režima.

"Glavni razlozi za nazadovanje medijskih sloboda u 2012. godini su konstantno povećavanje sofisticiranih metoda represije nad novinarstvom te novim medijima od strane autoritarnih režima. Isto tako, na negativne trendove veliki je utjecaj imala europska ekonomska kriza i dugoročna kriza tiskanih medija, ali i aktivnosti pokrenute od strane radikalnih Islamista te organiziranih kriminalnih grupa", kazala je Karin Dursch Karlekar. Ponajveći paradoks u cjelokupnoj situaciji ogleda se u činjenici da se pad medijskih sloboda dešava paralelno s omasovljenom popularizacijom raznolikih izvora vijesti te tehnologija za političku i inu komunikaciju. Porast novih medija, pokazalo je istraživanje, uzrokovalo je žestoke represivne reakcije autoritarnih režima koji su minuciozno kontrolirali televiziju te druge konvencionalne masmedijske kanale, ali, što je najgore, preusmjerili su cenzorske tendencije ka dosad razmjerno nekontroliranim prostorima internetske komunikacije.

Zemljama s neslobodnim medijima pridružilo se tako prošle godine još pet zemalja, koje su dotad rankirane kao djelomično slobodne (Ekvador, Egipat, Guinea-Bissau, Paragvaj i Tajland), gdje već godinama suvereno vladaju Bjelorusija, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran te Sjeverna Koreja.

Potonja je država, inače, ove godine napredovala po pitanju medijskih sloboda (sa 97 od maksimalnih 100 bodova koji iskazuju totalnu neslobodu, Sj. Koreji dodijeljeno je 96 bodova) jedino iz razloga što su 2012. zabilježeni slučajevi pojedinaca koji su u ovu državu nezakonito unosili DVD-e sa informacijama i vijestima o vanjskom svijetu.
Hrvatska je, pak, na istoj poziciji gdje je bila godinu dana prije; u kategoriji djelomično slobodnih zemalja, tik do Dominikanske Republike na ukupno 81 mjestu od 196 promatranih zemalja, što je pomak od dva mjesta za razliku od 2011. ali uz ostvarenje identične količine bodova kao i te godine (40). Na razini Centralne i Istočne Europe, gdje je smještena i Hrvatska, nalazimo se na ukupno 12 mjestu, s time da je prema ovom istraživanju Srbija slobodnija za dva, odnosno tri mjesta, isto kao i Crna Gora. Potonje zemlje na također su među zemljama sa djelomičnim medijskim slobodama, ali na samoj granici da uđu u kategoriju slobodnih, gdje se i ove godine nalazi Slovenija, zajedno s Estonijom Češkom, Slovačkom, Litvom, Latvijom te Poljskom. Iza nas su pak Albanija, Bosna i Hercegovina te Kosovo, dok se u istoj skupini među zemljama s neslobodnim medijima nalaze Rusija, Kazakstan, Bjelorusija itd.

Situacija u Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama istočno od Hrvatske stagnira već nekoliko godina po pitanju medijskih sloboda, a toj činjenici nije puno pomogla ni financijska kriza koja je prije nekoliko godina zahvatila Europu, pa tako i Hrvatsku.

"Situacija u Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama istočno od Hrvatske stagnira već nekoliko godina po pitanju medijskih sloboda, a toj činjenici nije puno pomogla ni financijska kriza koja je prije nekoliko godina zahvatila Europu, pa tako i Hrvatsku, uzrokujući gašenje i nestajanje brojnih novinarskih redakcija i otpuštanje novinara, te samim time i sužavanje ionako skučenog prostora kada je riječ o vlasničkim udjelima nad najutjecajnijim medijima, što nikad ne može biti dobra stvar za medijske slobode. No, sve u svemu, neke značajnije promjene nisu zabilježene, posebno ne one koje se tiču poboljšanja situacije", kazala nam je Karin Deutsch Karlekar o prošlogodišnjem izvještaju za Hrvatsku, koja je pak 2011. godine kritizirana zbog slabog provođenja "inače teoretski dobrog" Zakona o pravu na pristup informacija, nesankcioniranja napadača na pojedine novinare, pritisaka na novinare koji istražuju korupciju, netransparentno vlasništvo nad ponajvećim medijskim kućama, od kojih neki vlasnici medija "navodno vrše politički i financijski pritisak na medijski sadržaj, što pak može utjecati na smanjivanje kritičnosti prema određenim kompanijama te izvršnoj političkoj vlasti", itd.

Što se tiče ekonomske krize u Europi, ona je i inače okarakterizirana kao jedan od glavnih faktora koji su utjecali na vidno opadanje medijskih sloboda u ovom dijelu svijeta. Kao eksplicitni primjer navedena je Grčka, u kojoj je tijekom 2012, paralelno s daljnjim produbljenjem krize ugašen velik broj medija, što je uzrokovalo smanjenje kritičnosti i efektivnijeg izvještavanja o političkoj i ekonomskoj situaciji u toj zemlji. Spominje se i slučaj novinara Kostasa Vaxevanisa, koji je uhićen i osuđen zbog objavljivanja liste utajivača poreza. Osim politički motiviranih otpuštanja novinara u privatnim i javnim medijima, zabilježeni su i fizički napadi na novinare od strane članova krajnje desne Zlatne Zore. Mjere štednje i pripadajuće krizno razdoblje pokosilo je medijsku scenu i u Španjolskoj, gdje je zabilježeno otpuštanje novinara na državnoj televiziji nakon što su kritizirali kontroverzne mjere štednje nametnute od strane izvršne politike.


freedomhouse.jpg freedomhouse.jpg

Ništa bolje nije ni u Turskoj, koja spada među države s najviše utamničenih novinara. Sjedinjene Američke Države, koje imaju ponajveću medijsku industriju, rankirane su kao 23 država na svijetu po pitanju medijskih sloboda, ponajviše zbog krizom uvjetovanog smanjenja medijske raznolikosti na tržištu, ali i zakonskih rješenja koja otežavaju zaštitu novinarskih izvora. Kina, s druge strane, iako prema citiranom izvješću država s najsofisticiranijim cenzorskim aparatom, bilježi manje pomake po pitanju protoka necenzuiranog materijala, i to ponajprije zahvaljujući trudu miroblogera. "Građani-novinari i njihova uporaba novih medija - mikroblogova, društvenih mreža, mobitela i drugih komunikacijskih tehnologija - dali su veliki doprinos revolucijama u Bliskom Istoku te spriječile autoritarne režime poput Kine i Rusije da uspostave totalnu dominaciju nad informacijama. Međutim, brojne su države povećale mjere za ograničavanje protoka informacija na novim medijima, bilo da je riječ o donošenju zakona protiv "cyber kriminala" (Tajland i Rusija), uhićenjima i zatvaranjima blogera (Egipat, države u Arapskom zaljevu, Vijetnam) ili blokadama internetskog sadržaja i korištenja komunikacije putem sms-a (Indija, Tadžikistan).

U izvješću objavljenom uoči obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, zapadne demokracije su kao i prije visoko rangirane po stupnju slobode medija, a popis predvode Norveška, Švedska, Belgija Finska te Nizozemska.

 

Ključne riječi: mediji, sloboda medija
<
Vezane vijesti