H-Alter
Foto: PixabayFoto: PixabayMaksimalna cijena najma u Berlinu sada je 9,8 eura po kvadratu, što je samo dva eura više od prosječne zagrebačke cijene kvadrata, a prosječna plaća u Berlinu je tri puta veća od one u Zagrebu. Berlin je zabranio i povećanja stanarina do 2022., a nakon toga moći će se povećavati samo u razini inflacije. Berlin nije jedini grad koji regulira tržište najma: tu su i Beč - u kojem je više od 50% stanova u javnom i zadružnom stambenom fondu, Barcelona - koja ograničava kratkoročni najam turistima kao i Amsterdam, te London - koji najavljuju značajne promjene u regulaciji najma od naredne godine. Što čeka Hrvatska?

Iz platforme Možemo! ističu kako se Berlin se ovim aktom obračunao s idejom da je tržište sposobno rješavati egzistencijalne potrebe s društveno prihvatljivim ishodima.

Upozoravaju kako pitanja odnosa stanodavaca i podstanara u Hrvatskoj nisu adekvatno uređena, inspekcije ne kontroliraju najam na crno, manje poreza plaćaju oni koji stanove iznajmljuju turistima od onih koji ih daju u dugoročan najam, novci iz proračuna kroz mjeru subvencioniranja kredita odlaze na ekstraprofit prodavatelja i kamate banaka, a istovremeno je mjera nedostupna desecima tisuća mladih koji nisu kreditno sposobni. Uz to, i država i gradovi rasprodaju javni stambeni fond umjesto da u njega ulažu i daju ga u najam pod povoljnim uvjetima.

Za Možemo! je pravo na dom ljudsko pravo i temeljna egzistencijalna potreba koja se ne smije prepuštati divljanju tržišta i špekulacijama financijskih institucija.

Ključne riječi: stanovi, zagreb, berlin, Beč, najam, pravo na dom
<
Vezane vijesti