H-Alter
h_alter_copy95604.jpg"H-Alter“ se vratio s ljetnog remonta, ljepši, dotjeraniji i noviji no što je bio ikad prije. Daleko od toga da ovaj autor pada na šminku, pa čak i kad je riječ o glasilu koje uređuje: poruka ovoga "rifreša“ ipak glasi – u teškim vremenima, nećemo se lako predati.

Medijski mudraci kažu da svako glasilo, pa tako i portal, s vremena na vrijeme valja osvježiti kako bi publika stekla dojam da se nešto novo dešava i dodatno učvrstila svoj običaj/potrebu redovitog konzumiranja njegova sadržaja. Izvlačenje H-Altera na škver iskoristili smo, ipak, ne samo da bismo ga obojili svježijim i življim bojama, nego da unesemo i nekoliko preinaka iz kojih se nazire što ubuduće, budu li nam bogovi naklonjeni, namjeravamo raditi. Krenimo redom, od hedaera prema footeru.

Nova rubrika zove se „Poslodavci“. Ukazuje na našu namjeru da, još jače no dosad, posvetimo pažnju ekonomskoj depresiji, lokalnoj i globalnoj, koja će nam svima obilježiti znatan period života, a možda i cjelokupne naše egzistencije. Ne iznosimo ništa bitno novo ako napišemo da dosadašnji način proizvodnje i raspodjele proizvedenih bogatstava više ne funkcionira; pitanje je kako dalje? Rubrika se zove „Poslodavci“, naravno zbog toga što ćemo odgovor na to pitanje nastojati davati iz perspektive onih koji stvaraju novu vrijednost, a koji su u današnjem socijalno-ekonomskom poretku najugroženiji, dakle razumije se – iz perspektive poslodavaca; smatramo samo po sebi razumljivim da su upravo poslodavci istinski kreatori sveukupne društvene vrijednosti, da oni moraju biti u fokusu svih ekonomskih i radno-socijalnih politika, uključujući i kulturne, obrazovne i zdravstvene, da su oni ti koji imaju puno pravo da upravljaju svojim tvrtkama, poduzećima i zadrugama.
"H-Alter" kakav smo do jučer poznavali seli se u albume sjećanja. "H-Alter" kakav smo do jučer poznavali seli se u albume sjećanja.

Poslodavci, tko su uopće to? To su ustvari oni koji se u popularnom žargonu institucionalizirane politike, mainstream medija i njihovih ekonomskih analitičara redovito, premda posve pogrešno, nazivaju posloprimcima: „Nije mi na pamet moglo pasti da u Kapital unesem popularni žargon, kojim se obično izražavaju nemački ekonomisti, onaj nerazumljivi jezik u kome se napr. onaj koji novcem kupuje rad drugih naziva poslodavac, a onaj kome se rad uzima uz najamninu posloprimac. I u francuskom jeziku uzima se u običnom životu reč travail u smislu 'zaposlenja', ali bi Francuzi s pravom držali za luđaka svakog ekonomista koji bi kapitalistu nazvao donneur de travail, a radnika receveur de travail“, opisivao je Friedrich Engelsu predgovoru Marxovu Kapitalu mistifikaciju odnosa kapitalista i radnika kroz njihove uvriježene nazive (u prijevodu Moše Pijade i Rodoljuba Čolakovića). Kritika koju su ova dvojica autora uputili „buržoaskom socijalizmu“ direktno nas asocira na sadašnje hrvatske socijaldemokratske ministre, Vrdoljaka, Grčića, Mrsića, Opačić ili prvog ministra Milanovića, kada lamentiraju o stvaranju poduzetničke klime- jer poduzetništvo bi, što slobodnije tim bolje, navodno, mehanički trebalo dovesti do općedruštvenog boljitka: „Slobodna trgovina! U interesu radničke klase; zaštitne carine! U interesu radničke klase; ćelijski kazamati! U interesu radničke klase; to je posljednja jedina ozbiljno mišljena riječ buržoaskog socijalizma. Socijalizam buržoazije sastoji se upravo u tvrđenju da su buržuji buržuji – u interesu radničke klase“, pisao je Engels u istom predgovoru.

Dakle, o teoriji i praksi humanizacije rada i socijalizacije raspodjele, čitajte ubuduće u rubrici „Poslodavci“. Pritom ćemo nastojati koliko god budemo mogli izbjeći isprazno salonsko pseudoteoretiziranje od kojih inače boluje ljevica. Ono što nas prije svega zanima jesu vijesti koje se odnose na eksperimentiranje s novim, humanijim odnosima u proizvodnji, proizvodnji koja svjesno i iskreno pokušava izbjeći nasilje nad ljudima, kulturom i prirodom – i to ne samo u ekonomskom procesu proizvodnje roba, već i u proizvodnji „društvenog totaliteta“; novi, kreativni oblici političkog artikuliranja ljevice naspram oligarhijski konstituiranih političkih stranaka; sindikalizam, ali onaj koji nije korumpiran i politički kompromitiran.

Rubrika „Ekologija“ doživjela je pretvorbu i postala „Planet Zemlja“.

Ekologija se, zaključili smo, odnosi na „okoliš“, koji pak podrazumijeva čovjeka u središtu svijeta. Ekologija, dapače, upućuje na znanstveno bavljenje tim okolišem, koje pak može konotirati pozitivistički odnos ne-djelatnog promatranja. Promjenom naziva ističemo problem specizma kao generatora „ekološke krize“ – osiromašenja resursa i bioraznolikosti planete po kojoj hodamo i koju gazimo, kao i na problem čovjeka kao neposrednog uzročnika tih promjena. Čovjek bi se trebao odmaknuti od stava prema prirodi koji mu je usađen kroz dominantne religije pa sve do klasičnoga marksizma i tehnicističkih znanstvenih ideologija - prema kojem je upravo on gospodar svega, i da mu je to „sve“ po samorazumijevanju stvari, dano na iskorištavanje sve do potpune potrošnje. Nasuprot tome, čovjek bi trebao promatrati planetu Zemlju kao živ organizam si integritetom, kao poštovanja vrijedan samoregulirajući entitet.

Naš izbor dnevnih vijesti više ne prenosimo kao dosad, već ćemo samo kratkim najavama skretati pažnju na njih i omogućivati povezivanje s web stranicama i portalima na kojima su originalno objavljene. To smatramo daleko boljim korištenjem internetskih tehnologija, koje pružaju velike mogućnosti umrežavanja sadržaja. Na isti način ćemo preporučivati složenije analize, eseje, komentare i druge složenije autorske članke objavljene na drugim mjestima, koje ćete ubuduće, preko H-Altera moći čitati „u originalu“.

Postupno ćemo popunjavati i rubriku „H-Alter English“. Namijenjena je čitateljima kojima nijedna od varijanti hrvatskih ili srpskih jezika nije materinji jezik, ali ipak vladaju engleskim. Razgovore s inozemnim sugovornicima – intelektualcima, političarima, kulturnim stvaraocima, građanskim aktivistima – često vodimo na engleskom, pa ćemo ih ubuduće, za čitatelje hendikepirane nepoznavanjem hrvatskog, objavljivati i u originalu.

Rubrike Video gerila i Foto galerija omogućit će naglašeniju prezentnost slika, bilo statičnih, bilo pokretnih, na H-Alteru. Ažurirat ćemo ih kako znamo i umijemo: bit će to otvoren prostor svim čitateljicama i čitateljima koji snime nešto za što smatraju da bi i javnost trebala vidjeti – ali također i uglednim nezavisnim produkcijama s kojima smo i dosad uspješno surađivali, kao i, razumije se, s onima čije vrijeme tek dolazi.

No, naš poziv čitateljicama i čitateljima ne odnosi se samo na objavljivanje slika, pokretnih ili nepokretnih. H-Alter želimo učiniti otvorenim, no ujedno i medijem na kojem se mogu pronaći doista zanimljivi, informativni i dobro napisani članci. Svi građani, posebice civilnodruštveni aktivisti i aktivistkinje, sindikalni borci, sveučilišni nastavnici, studenti, intelektualci, zviždači i zviždačice, nezaposleni novinari, stranački otpadnici, disidenti, nacionalni izdajice i izdajnice… pozvani su/ste da na H-Alteru objave svoj prilog - ili barem da nam se odvaže/odvažite poslati ga na kritičku procjenu.

H-Alter mijenja svoj lik u vrijeme koje možda nikad nije bilo teže za novinarsku profesiju, čime su ugroženi sami temelji demokracije, i to ne samo u Hrvatskoj. Dapače, sve više se indicija skuplja koje nam govore da političkoj klasi, u prirodnoj sprezi s posloprimcima, nije ni do demokracije, niti do kritičkog i odgovornog novinarstva. Vremena će po svemu sudeći biti još i teža, borbena. A H-Alter ipak ide dalje. Mi smo novinari i naš opstanak u cilju zadovoljavanja potrebe javnosti za izvještavanjem – daleko od infotainmenta i estradizacije, već izvještavanjem kakvo je nužna pretpostavka za razumijevanje svijeta u kojem živimo – kao i za smislenim komentiranjem događaja i društvenih kretanja - smatramo našim pozivom.

Ključne riječi: h-alter
<
Vezane vijesti