H-Alter
 U vrijeme kad novinska agencija "Hina" konačno mijenja svoj način rada, smanjuje gubitke i povećava prihode, shvaćajući znatno ozbiljnije vlastitu javnu funkciju otvaranjem sadržaja od javnog interesa građanima i javnosti, polako ju sustiže prošlogodišnja odluka Vlade da se za četvrtinu smanji proračunsko financiranje ove institucije.

Smanjujući Hinin prihod, ta ista država donijela je odluku da se vlasnicima privatnih dnevnih tiskovina prepolovi PDV i prepusti oko 25 milijuna kuna godišnje

Ne pronađe li država u ljetnim mjesecima oko pet milijuna kuna za plaće radnika Hine, državna novinska agencija mogla bi se ugasiti. Ovaj dramatičan apel još su koncem prošle godine Saboru, Vladi i drugim nadležnim institucijama pismeno uputili sindikalni predstavnici novinara i ostalih zaposlenika Hine, nakon što je država, odnosno resorno Ministarstvo kulture, odlučilo za više od 20 posto smanjiti proračunske izdatke za hrvatsku novinsku agenciju. Hina je, naime, na krilima proklamirane vladine politike štednje, umjesto nešto više od 21 milijuna, 2014. od države dobila 16 milijuna kuna. Ukoliko ne dođe do hitnog rješenja, početkom listopada će ostati bez sredstava potrebnih da izdrži do kraja godine. Završnu riječ ima Ministarstvo financija, s kojim Ministarstvo kulture već neko vrijeme pokušava pronaći rješenje.

"Ministrica je bila na razgovoru s ministrom Borisom Lalovcem, koji se složio da treba rješiti ovaj problem. Međutim, nije kazao na koji način i kad. Prema tome, situacija je i dalje neizvjesna. Zasad možemo samo kazati kako smo optimistični po ovom pitanju, jer postoji volja da se rješi problem", neslužbeno nam je rečeno iz Ministarstva kulture. Rješenje dakle i dalje nije pronađeno, nekoliko tjedana nakon što su iz ovog ministarstva T-portalu kazali kako su "na najboljem putu da u kontaktima s Ministarstvom financija pronađu rješenje za financiranje rada Hine iz javnih izvora na razini 2013."

Cjelokupni problem je nastao kad su nadležne državne institucije krenule u proračunske rezove u svim sektorima. U domeni Ministarstva kulture ponajviše je stradala upravo Hina, čiji su izdaci smanjeni za 23 posto. Usporedbe radi, proračun Ministarstva srezan je za tri posto dok je u isto vrijeme ta ista država donijela odluku da se vlasnicima privatnih dnevnih tiskovina prepolovi PDV i prepusti oko 25 milijuna kuna godišnje, četiri milijuna više od cjelokupnog proračunskog izdatka za Hinu. Na pogubnost odluke o smanjenju izdataka za Hinu upozoravali su u studenom 2013. i članovi saborskog Odbora za medije, apelirajući kod Vlade da se ta odluka ne provede. Pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić kazala je tada da je "riječ o preusmjeravanju s izravnog proračunskog financiranja na druge izvore". "Kad je donesena odluka o smanjenju financija, mi smo reagirali i potpisali s Ministarstvom sporazum da se taj novac odnosi na financiranje prva tri kvartala odnosno da će za zadnji kvartal novac dodati Ministarstvo kulture. Trenutno nema nikakvog razloga za paniku. Nemamo tih pet milijuna kuna, ali oni bi trebali stići nakon 1. listopada", kaže nam ravnateljica Hine Branka Valentić.

"Drugi izvori" financiranja nisu pronađeni, a o epilogu ove priče odlučivat će prvenstveno ministar financija Lalovac, koji je u međuvremenu priopćio kako su proračunske rezerve isušene

No, kako vidimo, "drugi izvori" financiranja nisu pronađeni, a o epilogu ove priče odlučivat će prvenstveno ministar financija Lalovac, koji je u međuvremenu priopćio kako su proračunske rezerve isušene, pa je pitanje iz kojih će izvora, bude li tako odlučeno, uopće namaknuti potrebne financije... Stoga se iz današnje perspektive prošlogodišnja odluka Vlade pokazala kao oveći promašaj, koji bi mogao imati poguban epilog za još jedan javni medij, dvije godine nakon gašenja Vjesnika.

Neizvjesna budućnost Hine najavljuje se u trenucima kad je ovaj dugogodišnji gubitaš po prvi put nakon 2008. godine drastično smanjio svoja dugovanja i u prvih šest mjeseci povećao prihode za devet posto, a do konca godine mogli bi poslovati pozitivno. Razlog leži i u procesu restrukturiranja kroz koji je Hina prošla 2013. godine. Smanjen je broj zaposlenih za oko 20 posto i trenutno u njoj radi 125 ljudi, od kojih više od 90 otpada na kreativno osoblje što radi na neposrednoj proizvodnji primarnog novinskog sadržaja. Trenutno Hina ima oko 120 stalnih pretplatnika, dok je omjer između javnih i privatnih financija oko 65 naprama 35. Unatoč smanjenju broja radnika i opetovanom smanjenju plaća, iz Hine kažu kako je svaki novinar utrostručio proizvodnju autorskih vijesti.

Neizvjesna budućnost Hine najavljuje se u trenucima kad je ovaj dugogodišnji gubitaš po prvi put nakon 2008. godine drastično smanjio svoja dugovanja i u prvih šest mjeseci povećao prihode za devet posto

Paralelno s restrukturiranjem i sve pozitivnijim poslovnim rezultatima, Hina je radila i na vlastitoj modernizaciji i proširenju ponude za sadašnje i buduće pretplatnike, među ostalim preko audio i video servisa na novoj internetskoj stranici, kao i na uvođenju besplatnog sadržaja u formi skraćenih vijesti. "Hina se otvara široj javnosti. Svi leadovi najbitnijih vijesti će biti dostupni građanima, čime ćemo još konkretnije početi ispunjavati svoju ulogu servisa od javnog interesa", kaže nam glavni urednik Hine Serđo Obratov.

Razlog za djelomično besplatno otvaranje Hine građanima i drugim medijima leži u presudi Europske komisije u slučaju francuske agencije AFP, koja je dopustila Francuskoj daljnje financiranje ovog novinskog servisa, pozivajući se na javni interes koji proizlazi iz njihovog rada. U Hrvatskoj je sličnu preporuku Hini dala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, predlažući uvođenje dvojnog računovodstva, kojim bi se javne financije koristile za proizvodnju javnog sadržaja a privatne za potrebe pretplatnika. Ministarstvo kulture, kako doznajemo, u međuvremenu je stavilo Hinu na trogodišnje proračunske projekcije s financijama na razini 2013. godine. Sada je samo potrebno izdržati do kraja godine.

Radnici i rukovodstvo agencije u isto su vrijeme optimistični i oprezni. "Ne pronađu li država i Ministarstvo kulture rješenje, već sad možemo najaviti štrajk i potpunu blokadu Hine", kazao je u izjavi za H-Alter povjerenik Sindikata novinara Hrvatske u Hini Andrej Matijašević.


Alternativno financiranje Hine

Već duže vrijeme u Ministarstvu kulture razmatraju brojne modele financiranja Hine, koji bi se oslanjali na alternativne, neproračunske, izvore.

hrt3_tg.jpg hrt3_tg.jpg

Rukovodstvo HTV-a nije odveć voljno s drugima dijeliti još jedan dio enormnog financijskog kolača, koji je trenutno težak oko milijardu i dvjesto milijuna kuna

Kao jedna od opcija koncem prošle godine spominjalo se financiranje iz HRT pristojbe, iz kojih se, primjerice, izdvaja oko 30 milijuna kuna godišnje za Fond za poticanje pluralizma na privatnim radijskim i televizijskim kanalima, a odnedavno i portalima. Prvi korak bi bila izmjena Zakona o Hini, koja bi regulirala ovo pitanje i samim time, smatraju predlagatelji, faktički učinila Hinu financijski te posredno politički neovisnom od izvora financiranja, sprečavajući time da se ponovi aktualna priča u kojoj financiranje jedne novinske institucije ovisi o (ne)postojanju proračunskih izdataka. No, rukovodstvo HTV-a nije odveć voljno s drugima dijeliti još jedan dio enormnog financijskog kolača, koji je trenutno težak oko milijardu i dvjesto milijuna kuna. Ipak, možda bi do dogovora moglo doći ukoliko bi se u djelo sprovela ideja povećanja priljeva novca iz pristojbe na način da se na to nekako prisili brojna kućanstva koja ne ispunjavaju tu obvezu. Prema procjenama koje su izrađene još za vrijeme Josipa Popovca, oko 125 tisuća građana koji koriste multikanalne sustave poput Iskona i Bneta ne plaćaju HRT pristojbu, jer misle da nisu to obavezni činiti. Stoga su se razmatrale izmjene više zakona koje bi, glasi jedan od prijedloga, obvezale Max.TV ili neku drugu kompaniju da se, kad prodaje svoje usluge, uvjeri da je njegov klijent platio HRT pristojbu. Najkonzervativnija računica kaže da bi se na taj način povećali prihodi od pristojbe za 128 milijuna kuna godišnje. Međutim, dosad za takve poteze nije bilo odvažnosti. Hina će, stoga, opet morati strepiti i čekati novac iz proračunskih sredstava za zadnja tri mjeseca 2014.


eu.png
<
Vezane vijesti