ekozona_33b.jpgHrvatska radiotelevizija (HRT) od srijede, 23. siječnja, pa sve do 29. svibnja na svom Prvom programu (HRT-HTV1) od 11:10 minuta u sklopu emisije Eko zona počinje s emitiranjem ciklusa od 10 švedskih dokumentarnih filmova ekološke tematike koji govore o utjecaju odgovornog investiranja na okoliš na raznim stranama svijeta (reprize subota 26.1. 9.06h HTV4 i ponedjeljak 28.1. 22.35h HTV4).

Riječ je o ciklusu od deset filmova koje je HRT-u poklonio bivši novinar i današnji bankar jedne švedske banke Saša Bešlić. Filmovi su posebni po tome što pokrivaju udaljene svjetske lokacije te bi trošak vlastite produkcije bio teško isplativ, a na ovaj će ih način gledatelji HRT-a imati prilike vidjeti na svojim malim ekranima.

Prvi na rasporedu 23. siječnja je film "Utjecaj industrije na lokalno stanovništvo" koji govori o problemima zagađenje okoliša i života pored crpilišta plina iz pješčenjaka u Teksasu metodom hidrauličkog frakturiranja te zagađenje zraka iz zeničke željezare čiji su vlasnici u Rumunjskoj smanjili zagađenje.

Drugi film na redu je 6. veljače pod nazivom "Utjecaj klimatskih promjena na obje strane planeta" a bavi se problemom velikih suša i nestajanjem koraljnoga grebena budući da Australija i dalje iskorištava goleme količine smeđeg ugljena i time utječe na klimatske promjene

Treći film zove se "Izazovi i rješenja u Africi" i na programu je 20. veljače te govori o tome kako kako bušenje nafte utječe na život Etiopljana, kako rad solarne elektrane na Marokance, te što stanovništvu znači dolazak mobitela u zabačene i siromašne dijelove Konga?

Četvrti film pod naslovom "Potraga za rješenjem – praktične opcije" na rasporeduje 6. ožujka te govori o tome kako rade inovativne kompanije. Prva primjenjuje ugljična vlakna za izgradnju zrakoplova kako bi oni bili lakši, trošili manje goriva i emitirali manje stakleničkih plinova. Drugi je primjer kompanija koja se bavi fotonaponskim panelima za pročelja zgrada.

Peti film naslova "Posljedice na sjevernoj polutci" na programu je 20. ožujka a problematizira primjer klimatskih promjena kod topljenja ledenjaka na Grenlandu. To je posljedica crpljenja i uporabe fosilnih goriva poput najvećeg naftnog nalazišta na svijetu - kanadskih pješčenjaka. No klimatske promjene osjećaju se i u Švedskoj.

Šesti na redu je film "Posljedice proizvodnje hrane i lijekova" 3. travnja te govori o Indiji koja je najveći proizvođač sirovina za proizvodnju lijekova u Evropi i SAD-u što ima veliki utjecaj na tamošnji okoliš i zdravlje ljudi.

Sedmi film zove se "Planinarenje za klimu"  kojeg će HRT prikazati 17. travnja bavi se posljedicama klimatskih promjena u švicarskim Alpama koje su vidljive  u selu Bondo gdje je topljenje vječnog leda pokrenulo  odrone. Temperature na Alpama inače rastu dva puta više od ostatka Evrope. 

Osmi film zove se "Ekstraktivna industrija" i na programu je 1. svibnja  i govori o održivosti rudarenja bakra u Čileu, Antofagasta. Potražnja je velika jer je bakar potreban za vodiče i industriju obnovljivih izvora energije te električne mobilnosti.

Deveti film, "Industrije i radni uvjeti" gledatelji će imati prilike vidjeti 15. svibnja a teme su uvjeti rada u Meksiku, proizvodnja odjeće u Kambodži i Bangladešu. Naime, 2011. godine radnici su tamo radili na temperaturi 30 stupnjeva. Bangladeš je inače drugi najveći proizvođač odjeće na svijetu.

Deseti, ujedno i posljednji film iz ciklusa je "Klimatske promjene i rješenja" 29. svibnja koji govori o utjecaju klimatskih promjena na uzgoj sobova u sjevernoj Švedskoj. Porast temperatura objašnjava meteorolog. Šumski požari sve su češći u Švedskoj zbog čestih suša.

Eko zona, emisija HTV-a o ekologiji, održivom razvoju, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, emitira se tjedno od 2006. godine i na popularno-edukativan način promiče značenje zaštite okoliša i prirode. Pokrenuo ju je i od početka uređuje Mladen Iličković. Riječ je o emisiji javnog sadržaja čiji su novinari dobitnici Velebitske degenije Zbora novinara za okoliš HND-a (Iličković 2007, 2009. i 2010, Babić 2007) te nagrade REEEP Media Award časopisa Guardian i Regionalnoga centra za okoliš u Budimpešti (Iličković 2007).