Toni Gabrić 07.02.2012.

Lijepa naša bez pisanog traga

Toni Gabrić Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

"3. maj" u rukama Korejaca?

Fotografija članka
Ako bi došlo do stečajnog plana za brodogradilišta, to bi moglo značiti preustroj i nastavak proizvodnje ako se dobro pripremi

 

Delegacija Ministarstva gospodarstva nedavno je u Seulu predstavila plan privatizacije brodogradilišta, između ostaloga i jednom od tri najveća tamošnja brodogradilišta Samsung Heavy Industries, i naši sugovornici tvrde da je interes bio velik i ozbiljan. Ističu kako je posebno zanimanje bilo za brodogradilište »3. maj« te da je taj škver, nakon što mu je država priznala odštetu od 3,22 milijarde kuna za pomorsko dobro, zanimljiv inozemnim investitorima. O tome hoće li se na natječaj doista javiti tvrtke iz Koreje, nitko ne želi spekulirati, ali naši izvori napominju da su upiti za hrvatska brodogradišta stizali iz te osam tisuća kilometra udaljene zemlje i nakon predstavljanja plana privatizacije.

Kad je u pitanju privatizacija brodogradnje te njezina budućnost nakon završetka natječaja Vlada se, kako se čini, odlučila pripremiti na sve moguće rezultate natječaja. Tako se, kako doznajemo od nekoliko izvora iz Banskih dvora, priprema i plan što učiniti sa svakim pojedinim brodogradilištem ukoliko ne uspije njegova prodaja u drugom, ujedno posljednjem krugu privatizacije. Naši sugovornici iz Vlade nevoljko govore o tim pripremama uz napomenu da bi bilo suludo pripremati privatizaciju brodogradnje i istovremno objašnjavati kako je država spremna i na to da taj proces prodaje, u kojeg polaže puno nade, propadne u nekom škveru.

Ipak, u Vladinim krugovima priznaju da ne žele ništa prepustiti slučaju i da moraju biti spremni odmah reagirati ukoliko za neko brodogradilište ne bude interesa kupaca ili se pokaže da je pristigla ponuda državi neprihvatljiva. U tom slučaju država je s Europskom komisijom dogovorila pokretanje stečaja u brodogradilištu koje se ne privatizira ni u drugom krugu, a naši sugovornici ističu da je bitno da Vlada bude spremna i za tu opciju kako se nakon otvaranja ponuda ne bi dogodilo da neko brodogradilište bez ikakve šanse za drugo rješenje mora staviti ključ u bravu.

Stečajni plan, ističu naši izvori, kad se napravi u dogovoru sa svim vjerovnicima može značiti i preustroj i nastavak proizvodnje ako se dobro pripremi. Kao primjer takvog uspješnog procesa ističu slučaj »Viktora Lenca«. O potrebi da se paralelno s procesom privatizacije u Vladi pripremi i dobar plan B, krajem prošle godine u vrijeme dok se pripremala privatizacija, govorila je i premijerka Jadranka Kosor, ali ni ona nije bila spremna govoriti o detaljima.

Ukoliko država ne bude imala dobar stečajni plan, a privatizacija ne uspije, to će značiti da brodogradilište koje se našlo u takvoj situaciji više ne može računati ni na kakvu financijsku pomoć, a pitanje je i kako bi postupile banke vjerovnici koje bi u naplatu svojih potraživanja krenule aktiviranjem državnih jamstva.

Ipak, većina naših sugovornika iz Vlade ističe da bi drugi krug mogao biti puno uspješniji od prvog, jer su i uvjeti po kojima se brodogradilišta prodaju puno bolji. Tako je država za 8,03 milijarde kuna, na koliko je procijenila pomorsko dobro, na papiru smanjila cijenu restrukturiranja brodogradnje pa je tako za ukupno više od tri milijarde smanjen i iznos koji kao vlastiti doprinos moraju dati budući vlasnici. Njih bi za većinu brodogradilišta, vjeruju u Vladi, na ovom natječaju ipak moglo biti puno lakše pronaći. Zasad nitko ne želi govoriti o tvrtkama koje su otkupile ponudbenu dokumentaciju, jer za taj potez imaju još mjesec dana, ali doznajemo da su u igri za domaća brodogradilišta i tvrtke iz Južne Koreje.

Jagoda MARIĆ

Država jamac za 13 milijardi kuna kredita
Kako se doznaje, o tome što će se događati nakon privatizacije, ako ona u nekom brodogradilištu ne uspije, razgovara se i s bankama kako bi reprogramirale naplatu državnih jamstava. Riječ je, naravno, o domaćim bankama, prvenstveno Zagrebačkoj, Poštanskoj i Splitskoj banci, dok je s inozemnim bankama puno teže postići takav dogovor i one u pravilu aktiviraju jamstva i naplate svoja potraživanja. Država je jamac za gotovo 13 milijardi kuna kredita, a u Ministarstvu financija procjenjuju da bi iznos koji bi pao na teret proračuna bio za dvije do tri milijarde kuna veći ukoliko ne bi uspjela privatizacija.

Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

08.02.

Todorić odustao od shoppinga

Agrokor povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupnju 52,1 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora

08.02.

Kerume, aj 'ća + STRIP

Za smjenu gradonačelnika potrebno je prikupiti 35 tisuća potpisa

07.02.

Todorić pod zaštitom pravosuđa

Ustavni sud Hrvatske donio je odluku kojom "privremeno odgađa" izvršenje rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koja je naložila tvrtki Agrokor da obznani ponudu za preuzimanje dionica tvrtke Belja

07.02.

Naputci vrhuške

MMF Hrvatskoj: Devalvirajte kunu smanjenjem previsokih plaća i mijenjajte ZOR

06.02.

Grad duhova + FOTOGALERIJA

Nekadašnji sisački industrijski raj danas je grad duhova u kojem ljudi u kolicima iz šoping centara skupljaju staro željezo.

06.02.

STRIP: Dva nova Prangera!

Zagreb Indoors bio je pun pogodak, a Kerum izvodi vojsku na ulice...

03.02.

Kola sve brže jure nizbrdo

Preostalih 90 proizvodnih radnika, mahom šivačica, čakovečke MTČ Tvornice rublja u stečaju dobilo je ugovore na samo 15 dana, što pokazuje da će se proizvodnja uskoro ugasiti, upozorili su sindikalisti