Nakon što je u Italiji zaživio projekt Last Minute Market, koji prikuplja odbačenu hranu iz trgovačkih centara i distribuira je do sirotinje, sličan su princip pokušali uspostaviti u Hrvatskoj. Što mislite, kako je to prošlo?

Naime, u Hrvatskoj je prošle godine otvorena Banka hrane Hrvatska, inačica talijanskog Last Minute Marketa. Riječ je o ustanovi koja prikuplja hranu od trgovačkih centara i potom ih distribuira do sirotinje koja svakodnevno prebire po kontejnerima kako bi se nahranila. I ta ideja odlično prolazi, no razlika između Italije i Hrvatske, čija je inicijativa krenula tek prije nekoliko mjeseci, jest u tome da će Talijan, zahvaljujući utemeljitelju prof. Andreu Segreu sa Sveučilišta u Bologni, iskoristiti i onaj najmanji komadić hrane. Našim poslodavcima je pak lakše hranu staviti u otpis nego raditi preciznu inventuru izda li putem računa robu s približenim rokom trajanja, ili u tehnički neispravnoj ambalaži, primjerice, pučkoj kuhinji, piše Glas Slavonije.

Tako Caritas u Hrvatskoj, koji odnedavno podliježe strogom HASAP-u (sustav za sigurnost hrane), ne smije primiti hranu s današnjim rokom trajanja, iako je stvarni rok još najmanje 30 dana. Tako se npr. u Osijeku baci keksa tijekom godine koliko ne možemo ni pojmiti, što zbog nedostatka deklaracije, a što zbog strogoga HASAP-a. Kada bi se po uzoru na talijansku praksu Caritasu doniralo povrće, ono bi moralo biti u ambalaži, a isto vrijedi i za brašno, tijesto i brojne druge proizvode.

Ipak, srećom, još ima dosta senzibiliziranih centara koje će u Caritas dati proizvode, pa tako npr. Interspar donira kruh čiji rok trajanja istječe na dan isporuke.

Da se može i treba bolje, potvrdila je i Melita Radanović iz županijske Hrvatske gospodarske komore, koja kaže da se brojne ustanove "izvlače" na nezadovoljavanje higijenskih uvjeta.

"Zdrav razum govori da je sve što je pod rokom trajanja bolje darovati nego baciti. No, kod nas se s proizvodima radi kao s novinama, a iskreno, novine se barem recikliraju, dok to s hranom nije slučaj. Kod nas nije u potpunosti profunkcionirao sustav koji postoji u drugim europskim zemljama", kazala je Radanović.

Unatoč (još uvijek) poraznim činjenicama, predsjednik Banke hrane Hrvatska Miroslav Lakuš radi na tome da u potpunosti iskoristi proizvode koje dobiva od svojih partnera. "Borimo se protiv bacanja hrane, a ovisit će i o dobroj volji političara i naše nove Vlade koliko ćemo se boriti protiv siromaštva. Suština je da kod hrane upotrijebimo sve. Talijanske kolege iz Banke hrane voće koje ostane prerađuju u sok, stave naljepnicu Banke i doniraju ga", pojasnio je Lakuš.

Inače, Last Minute Market je proradio u 11 talijanskih regija, gdje je osnovano 40 ureda koji posreduju između ponude i potražnje, istovremeno ubirući proviziju dovoljnu za sufinanciranje aktivnosti. I trgovački su centri ondje prepoznali vrijednost pa se koriste tom uslugom, jer postoji izračun prema kojem veliki talijanski prodajni centri u četiri mjeseca bace čiste i zdrave hrane vrijedne 74.000 dolara!