S potencijalnim brojem otkaza u 2009. licitira se sa svih strana, a brojke se kreću od 40 do 150 tisuća otkaza, koje bi u idućoj godini mogli podijeliti ugroženi poslodavci, jer nemaju gdje reprogramirati dugove i kome prodati robu.

Građani su u bankama zaduženi s više od 120 milijardi kuna, pa ako poduzeća počnu propadati i otpuštati ljude, ti ljudi neće dobivati plaću i neće moći bankama vraćati dugove. Za sada su građani još uvijek iznimno uredni platiše.

Sporazumne mjere naplate

U slučaju da trenutačno postoji problem s otplatom određenog kredita, Zagrebačka banka uvijek poziva klijenta da se pravovremeno obrati svom bankaru, te da zajednički razmotrimo načine rješavanja duga. Banka svakako preferira sporazumne mjere naplate kako bi se izbjegla aktivacija prisilnih mjera naplate. Za sada, u svim takvim slučajevima banka pristupa individualno, ističu u Zabi. Inače, Zaba u ponudi ima mogućnost ugovaranja police osiguranja. Korisnici kredita time se osiguravaju od različitih rizika nemogućnosti otplate pa tako i od gubitka posla. U slučaju da se klijent nađe u takvoj situaciji, osiguranje će nastaviti plaćati kredit sljedećih šest mjeseci.

U Raiffeisenbank Austria kažu da u svojoj ponudi imaju mogućnost da prilikom odobrenja novog stambenog kredita korisnik ugovori poček otplate glavnice kredita na rok od šest ili 12 mjeseci, a za kredite u otplati postoji mogućnost ugovaranja moratorija na rok od šest ili 12 mjeseci. RBA u slučaju odobravanja moratorija klijentima pristupa individualno, te donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva. I RBA u ponudi ima i mogućnost ugovaranja paketa osiguranja plaćanja kredita za korisnike nenamjenskih kredita.

Poček, moratorij i osiguranje

Iz Erste&Steirmärkische banke poručuju da za sada ne bilježe probleme u naplati kredita.
U slučaju da dođe do situacije da našim klijentima bude otežano ispunjavanje njihovih obveza, banka ima nekoliko pripremljenih i razrađenih scenarija od kojih je jedan i moratorij na otplatu kredita, kažu u Ersteu, međutim, ne navode ostale elemente tog scenarija.

Iz PBZ-a su vrlo kratko poručili da banka za sada ne bilježi promjene u naplati kredita, a svaki eventualni slučaj poteškoća vraćanja kredita banka rješava individualno s klijentom, kao i prilikom odobravanja kredita. U interesu nam je riješiti problem dogovorno i kako je to ugovoreno s klijentom, a uzimajući pritom u obzir mogućnosti klijenta, zaljučuju u PBZ-u. O krizi i mogućem crnom scenariju, ne kažu ni riječ.

Domaće banke visoko su kapitalizirane i pomno prate kome daju kredit, što ih čini sigurnima i stabilnima. Međutim, ipak su dio društva i dijele njegovu sudbinu, pa je čudno da se ponašaju pomalo autistično. Točnije, dok je na razvijenim tržištima kriza u banke stigla iznutra, iz samih banaka koje su bile izložene na financijskim tržištima, na malim i oskudnim tržištima, poput našeg, banke su zapravo najrazvijenije i najorganiziranije institucije, korak ispred ostalih sektora, a to isto nosi potencijalnu opasnost, jer je nemoguće da privreda propada, a banke dugoročno posluju izvrsno.

Na nekim tržištima u regiji, primjerice srpskog, banke su već uz blagoslov njihove središnje banke donijele paket olakšica, s mjerama koje će primjenjivati kod loših kredita. Taj paket sadrži također konverziju kredita iz stranih valuta u dinar, potom, produljenje roka otplate kredita, moratorij, te u konačnici, mogućnost da klijent otplati kredit u cijelosti bez dodatne provizije ili naknade, tako da se što prije riješi tereta kredita, čime izbjegava budući tečajni i kreditni rizik.

Svako tržište ima svoje specifičnosti, pa u našim bankama naglašavaju kako još uvijek imaju individualni pristup, a ne pristup u paketu, međutim, činjenica je da u cijeloj regiji posluju iste banke, sa sjedištem u Beču, Milanu ili Munchenu, koje istu šprancu samo malo prilagode pojedinoj zemlji i mjere prema potrebi vade iz rukava.