Potpora javnosti ulasku Hrvatske u EU nakon presude hrvatskim generalima drastično je pala, no obrnuto proporcionalno tom padu porasle su šanse da se pregovori ipak završe u lipnju.

Ne samo da su na marginama prošlotjednog sastanka NATO-a ministri vanjskih poslova zemalja članica EU i američka državna tajnica Hillary Clinton hrvatskom kolegi Gordanu Jandrokoviću dali potporu da se pregovori završe u lipnju nego su se pojavile i špekulacije da bi EU time na neki način kompenzirao oštru presudu koja je zatekla i strane diplomate i Bruxelles. No diplomati s kojima smo razgovarali nisu skloni takvoj interpretaciji politike mrkve i batine. Iz diplomatskih krugova izražavaju čuđenje što se frustracija presudama obrušila protiv EU.

Iako je jedan od uvjeta koji je dugo kočio hrvatske pristupne pregovore bila upravo suradnja s Haaškim sudom, diplomati ponavljaju da taj sud nema veze s EU jer ga je osnovao UN, ali i ističu da presuda nema političkih tonova - stoga su i požurili objasniti da nije riječ o presudi protiv Oluje, a kamoli protiv Hrvatske, te da nema govora o kriminalizaciji rata ili države. S druge strane, prosvjede u kojima se zagovara odustajanje od pregovora te paranje zastave EU promatraju iz kuta koji je različit od većine građana Hrvatske.

Protueuropsko raspoloženje i prosvjedi nisu strani u članicama EU, a trganje zastave klasificiraju kao incident na kojem ne žele inzistirati. Mnogo je važnija opća ocjena prosvjeda, koji, smatraju, nisu prešli granice demokratskih prosvjeda. Iznimno im je važna reakcija državnog vrha i političkih stranaka u smislu da ne podlegnu ulici, u čemu su, smatraju, unatoč tome što su poslali jasne poruke o nezadovoljstvu presudama i njihovim obrazloženjima, uspjeli.

Do blagog zaokreta u korist završetka pregovora u lipnju došlo je, smatraju, zbog napretka u 23. poglavlju - u tome je važnu ulogu odigrala i pozitivna ocjena reformi britanskog ministra pravosuđa Kennetha Clarkea odaslana iz Zagreba.

I itinerar u sljedećih nekoliko mjeseci daje naznake optimizma: sutra će se u Bruxellesu održati Međuvladina pristupna konferencija (MPG) te zatvoriti poglavlja o poljoprivredi i seoskome razvitku te područnoj politici i usklađivanju ustrojnih sprava. I na poglavlju o ribarstvu posao je dovršen pa se sada čeka da EK provede postupak te ga uputi u Vijeće EU. Hrvatski pregovarači kažu da od država članica EU ne treba očekivati zapreke zatvaranju. Očekuju da bi mađarsko Predsjedništvo EU u svibnju moglo sazvati još jedan MPG, na veleposlaničkoj razini, na kojemu bi se to poglavlje zatvorilo. Također očekuju da će u svibnju za zatvaranje spremno biti i poglavlje tržišnog natjecanja, tj. da će se riješiti pitanja preustroja brodogradilišta.

Sredinom svibnja Hrvatsku će posjetiti stručnjaci iz EK i iz država članica, tzv. peer mission, koji će provjeriti stanje u 23. poglavlju. Budu li dojmovi pozitivni, takav bi bio i izvještaj što bi ga o tome sastavio EK, a na njegovu bi temelju Vijeće EU odlučilo da se 21. lipnja zatvore preostala poglavlja. Tri dana potom, 24. lipnja, na sastanku šefova država ili vlada EU 27 u Bruxellesu Europsko vijeće uputilo bi nacrt Pristupnoga ugovora u Europski parlament, koji će svoju potvrdu, kako je najavio EP-ov predsjednik Jerzy Buzek, dati u najkraćemu mogućemu roku. Izgledno je da se to dogodi na listopadskoj plenarnoj sjednici.