H-Alter

Bjelišev prosvjed Vladi i Saboru

Fotografija članka
Pismo rektora zagrebačkog Sveučilišta: Potrebno je obeshrabriti i spriječiti pokušaje da se temeljni demokratski procesi učine smiješnim i nepotrebnim kad se „javne rasprave" o zakonima organiziraju nakon što su zakoni već doneseni

 

Pismo koje je rektor Aleksa Bjeliš u veljači poslao Odboru za znanost Hrvatskog sabora, Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta objavljujemo uz neznatna kraćenja:

Poštovani,

Sveučilište u Zagrebu je institucija s bogatom nastavnom i istraživačkom tradicijom. Kako je istaknuto na sastanku Odbora za istraživanje, razvoj i tehnologiju održanom 8. veljače ove godine, dužnost je Sveučilišta u Zagrebu upozoriti na probleme koji bi mogli značajno utjecati na kvalitetu njegovog rada i rada ostalih sveučilišnih i istraživačkih institucija u Hrvatskoj. U tom duhu ističemo sljedeće probleme:

  • Iako će novi zakoni (Zakon o sveučilištu, Zakon o znanosti, Zakon o visokom obrazovanju) izravno i bitno utjecati na rad sveučilišta, postupak pripreme tih zakona nije transparentan, a posebno zabrinjava najava da će se Zakon o znanosti i Zakon o visokom obrazovanju raspravljati i donositi u odvojenim razdobljima, umjesto da ih se raspravi i donese istodobno, kao organski povezanu i usklađenu cjelinu.
  • Prijeko je potrebno uspostaviti jasnu razliku između obrazovanja na sveučilištu (jer se ono temelji na istraživanju) i obrazovanja na veleučilištima.
  • Zabrinjavajuće su najave o mogućem prebacivanju težišta istraživačkog rada sa sveučilišta na javne institute. Moderno sveučilište je istraživačko sveučilište, pa njegovu istraživačku ulogu treba sustavno poticati i snažiti. S druge strane, prijeko je potrebno jasno definirati uloge javnih instituta u Hrvatskoj, jer baš oni trebaju biti sustavno profilirani u smislu specifične podjele programskih zadaća te ciljane suradnje s privredom (što ne priječi njihovu poželjnu suradnju sa sveučilištima.
  • Problem neusklađenosti rada Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje (NVVO) i Nacionalnog vijeća za znanost (NVZ) već je bio predmetom brojnih javnih rasprava, a taj problem dodatno otežava činjenica da su u tim ključnim nacionalnim tijelima zbog nepoznatih razloga izrazito slabo zastupljeni predstavnici najproduktivnijih istraživačkih područja i polja sa Sveučilišta u Zagrebu iako istraživači Sveučilišta u Zagrebu predstavljaju oko 2/3 svih istraživača u Hrvatskoj i u cjelini su najproduktivnija i međunarodno najbolje prepoznata skupina hrvatskih znanstvenika.

Da bi se osigurali barem minimalni uvjeti za nesmetan nastavak i unaprjeđenje istraživačkog i nastavnog rada na sveučilištima u Hrvatskoj, predlažemo sljedeće mjere:

  1. Žurno pokrenuti sustavnu i temeljitu javnu raspravu o okviru i ciljevima zakona koji utječu na rad i društvenu ulogu sveučilišta, pri čemu je ključno za raspravu osigurati dovoljno vremena prije stavljanja nacrta zakona u saborsku proceduru te napokon prihvatiti stavove sveučilišta kao bitne čimbenike pri oblikovanju zakonskih rješenja. Naime, razborito je pretpostaviti da djelatnici sveučilišta, kao oni koji izravno u praksi primjenjuju navedene zakone, dovoljno dobro poznaju i prednosti i slabosti sadašnjeg sveučilišnog sustava te bi stoga mogli konstruktivno predlagati valjana rješenja.
  2. Osigurati koherentnost i provedivost zakona istovremenim donošenjem svih relevantnih zakona ili barem istovremenim donošenjem Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju. Prijeko je potrebno zaustaviti nastojanja da se donose parcijalna zakonska rješenja, a posebno treba obeshrabriti i spriječiti pokušaje da se temeljni demokratski procesi učine smiješnim i nepotrebnim kad se „javne rasprave" o zakonima organiziraju nakon što su zakoni već doneseni ili su već u saborskoj proceduri, čemu smo nažalost tijekom proteklih godina svjedočili u nekoliko navrata.
  3. Potaknuti nacionalna vijeća (NVVO i NVZ) na intenzivniju međusobnu suradnju te osobito suradnju sa Sveučilištem pri donošenju novih zakona, u skladu s ovlastima koja već imaju.

Kao institucija koja je u proteklih 5 godina promovirala 84% svih doktora znanosti u Hrvatskoj smatramo da imamo jasan uvid u trenutno stanju u akademskoj zajednici te predlažemo da se usvoje ovi prijedlozi i hitno donesu odgovarajuće odluke koje će potaknuti razvoj svih hrvatskih sveučilišta i njihove istraživačke uloge, na čemu se temelji ne samo obrazovanje novih znanstvenika i stručnjaka nego i intelektualna opstojnost i napredak društva u cjelini.

S poštovanjem,

Rektor, Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš

Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu