"Bez dileme, provedba Bolonjskog procesa nije ispunila glavni cilj: kraće studiranje i povećanje mobilnosti studenata. Taj proces zahtijeva analizu i kvalitetnu raspravu. Da, o eventualnoj reviziji Bolonjskog procesa namjeravam sa svojim pomoćnicima i cijelom akademskom zajednicom razgovarati u sklopu rasprave o paketu zakona iz područja visokog obrazovanja i znanosti. Treba vidjeti je li loša "bolonja" ili njezina provedba na hrvatski način. Čini mi se da je prije riječ o onom drugom", to je za Slobodnu Dalmaciju najavio novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, odgovarajući ujedno na pozive dijela sveučilišne zajednice da se žurno krene u reviziju Bolonjskog procesa. Ministar Jovanović kaže da je svjestan problema koji su se pojavili posljednjih godina, a na koje učestalo upozorava akademska zajednica.

"Umjesto da studiranje skrati na tri godine, 'bolonja' ga je u većini slučajeva povećala na pet. Jednostavno, nakon tri godine popularni 'bakalari' nemaju se gdje zaposliti. Sve to zahtijeva kvalitetnu analizu, što ja vidim kao dio rasprave o paketima triju zakona o visokom obrazovanju i znanosti", najavljuje ministar Jovanović. Jedan od najglasnijih u kritikama Bolonjskog procesa je zadarski pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, koji poziva ministra na hitno preispitivanje ili čak dokidanje "bolonje". 

"'Bolonja' je povratak u srednju školu i kao takva obezvređivanje zdrave pameti. Zato mislim da su u pravu njemački, francuski, austrijski i švicarski studenti koji su tražili njezino dokidanje. Vrijeme je konstatirati da je to poguban eksperiment koji se ni u jednom cilju nije realizirao", obrazlaže prof. dr. Miliša.

Naime, kako navodi, unatoč povećanju broja visokoobrazovanih, neselektivna ekspanzija obrazovanja stvorila je armiju nezaposlenih i upropastila kvalitetu studiranja. "Novi, privatni, fakulteti, veleučilišta i sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, a u određenim sredinama to već graniči sa 'štancanjem' diploma. Omjer studenata i nastavnika i dalje je nepovoljan, nastava se provodi s velikim brojem studenata, mogućnost zapošljavanja u odnosu na stručnu spremu prije je bila puno veća nego danas", nabraja prof.dr.Miliša. 

"'Bolonja' je upropastila sustav studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima, donijela je niz rascjepkanih predmeta. Studenti na nekim usmjerenjima moraju polagati prijamni ispit za upis na prvu godinu diplomskog studija, a potom pisati i braniti dva diplomska rada. Za to se zauzimaju isti moji kolege nastavnici koji su završili dvopredmetni studij, obranivši jedan diplomski rad", ogorčen je profesor Miliša. 

Potrebu revizije "bolonje" zagovara i akademik Vladimir Paar, koji kaže kako je taj sustav od početka bio problematičan. Glavne kritike, a tako su ocijenili i u Europi, bile su da 'bolonja' smanjuje ulogu temeljnih znanja. "U nas je postojao politički pritisak da se "bolonja" mora uvesti jer je tako u većini europskih zemalja. Sad nam se to obija o glavu", kaže akademik Paar. 

Ipak, kaže, probleme koje mi imamo s tim procesom ima i većina europskih zemalja, a upravo je prvo sveučilište koje je krenulo u reviziju toga procesa bilo ono u - Bologni. Akademik Paar ne smatra da "bolonju" treba ukidati i da je sustav potpuno loš, ali da treba revidirati uzroke pada kvalitete sustava.

Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta prof. dr. Željko Potočnjak kao pozitivan učinak "bolonje" navodi uklapanje hrvatskog obrazovnog prostora u europski. Ipak, kaže: "Mi 'bolonju' nismo ni proveli do kraja. Umjesto skraćivanja studija, produžili smo ga, a nisu osigurana ni dovoljna sredstva i kadrovi. U tom smislu potrebno je napraviti detaljnu analizu i popraviti ono što je loše", smatra prof. dr. Potočnjak.

90
na Zagrebačkom sveučilištu 90 posto prvostupnika nastavlja studij na diplomskoj razini (+2 godine); većina diplomanata ne osjeća se spremnima za tržište rada

37,6
2007. godine 13 posto nastavnika u Zagrebu smatralo je da je nakon uvođenja "bolonje" nastava lošija, 2010. godine tako je mislilo čak 37,6 posto

3,33
zagrebački studenti ocjenjuju iskustvo studiranja s ocjenom 3,33

4
u četiri od pet sveučilišta u Hrvatskoj studenti nastavnike ocjenjuju četvorkom

2
svega 2 posto naših studenata studira u inozemstvu