Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?
Netom završen materijal "Strateški plan brendiranja Splitsko-dalmatinske županije 2009. - 2013." koji je za Županiju izradila ugledna agencija "McCann Ericson", mogao bi stoga biti dragocjeno polazište. Prava nulta točka s koje bi se doista moglo krenuti prema brendiranju ne samo županije, nego i cijele regije.
Brendiranje neke regije (location branding) nije isto što i turističko brendiranje ili "destination branding". Najjednostavnije rečeno, umjesto stvaranja "slike" o mjestu poželjnom za odmor, pokušava se smisliti širi prostor sa svim pozitivnim vrijednostima. I ne samo njima, jer brend nije tek blještava, lažljiva reklama, nego "marka" kojoj se vjeruje, koja je trajni zalog kvalitete, simbolično ušće osobnosti i vrijednosti proizvoda. Ili, kako to veli teorija, "zbir elemenata identiteta, ugleda (reputacije koju donosi ispunjavanje obećanja) i odnosa".
Kao i svako brendiranje, i ono Splitsko-dalmatinske županije ili buduće dalmatinske regije, mora početi promišljanjem o njezinu identitetu te postojećoj - ponajviše medijski stvorenoj - predodžbi o njoj.
80 posto Zagrepčana voli Dalmatince
Zacijelo je mnogo onih koji misle da se i nema baš bogzna što dodati ili oduzeti medijskoj slici Dalmacije. No, je li Dalmacija baš takva kakvom je držimo? Jesu li prevladavajući stereotipi njezin adut ili hendikep? Dokaz čak da i u našoj vlastitoj prosudbi o nama samima nešto ne štima?
Recimo, ključne gospodarske djelatnosti odavno su na rubu propasti, ponižene pretvorbenim svinjarijama, a odnedavno opterećene recesijskim brigama i s golemom nezaposlenošću. Pače, na tragu pouka iz pjesme "Hladnog piva", gotovo da bi se moglo kazati da je u Dalmaciji baš sve crno i sivo, osim sunca "i kad imaš za pivo".
Brodogradnja je, primjerice, na izdisaju, a u javnosti tretirana kao parazit, gubitaš ili dinosaur iz socijalističkog "Jurskog parka". Slično vrijedi i za ribarstvo, otočko ili priobalno poljodjelstvo, proizvodnju zdrave hrane, pomorstvo, pa čak i turizam koji se također jedva otima negativnim stereotipima.
Kerum kao opće mjesto
"Dijagnozu" poput ove, sudeći prema stavovima, percepciji i identifikaciji ključnih obilježja Splitsko-dalmatinske županije, u istraživanju "McCann Ericsona" mahom su potvrdili i stanovnici županije. Naime, samo njih 36,4 posto danas ima pozitivan ili donekle pozitivan stav prema njoj. Građani Hrvatske s drugih prostora misle drugačije pa ih čak 71,3 posto ima djelomično ili posve pozitivno mišljenje.
U svjetlu navijačkih makljaža i stereotipa o netrpeljivosti Splita i metropole, gotovo nestvarno izgleda podatak da više od 80 posto građana Zagreba ima o Dalmaciji pozitivan stav. I eto prve od cijelog niza napuklina u slici stvaranoj samo na osnovi dominantne crno-bijele medijske interpretacije. Unatoč tomu, rezultati istraživanja mahom pokazuju da su mediji u mnogočemu presudni za stvaranje pozitivne ili negativne slike.
Recimo, stanovnici Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije na top-listi ponuđenih asocijacija o županiji najviše su rangirali: more i Split. Posve očekivano, no zanimljivo je da je kod domaćih na trećem mjestu plasirana nezaposlenost - prepoznata kao jedna od glavnih asocijacija na (turobno) aktualno stanje u županiji - a kod građana Hrvatske - Željko Kerum. Potonji zacijelo prvenstveno zbog svojih eskapada i skandala koji su ga učinili sveprisutnim i prepoznatljivim medijskim likom.
Na pitanje pak koji pojam od niza ponuđenih najbolje opisuje Dalmaciju, i lokalci i "stranci" dali su isti odgovor: povijesne znamenitosti, otoci, zdrava i ukusna hrana, more, opuštenost i klapska pjesma. Zna li se da su podjednako usuglašeni i kod prepoznavanja potencijalnih identifikacijskih "točaka" županije: maslina, konoba, brodogradnja, Dioklecijanova palača, lijepe žene, Zlatni rat, pršut sir i vino... moglo bi se kazati da su oživjeli svi stereotipi idilične (medijski posredovane) turističke razglednice.
Poučno je pak za aktualno stanje i raspoloženje javnosti ignoriranje Hajduka (zajedno s tenisačima i košarkašima) kao jednog od identifikacijskih uporišta Dalmacije. Jer - iako predložen kao mogući odgovor - i za mnoge neupitna "stožerna vrijednost Dalmacije", Hajduk, kao ni sport uopće, nije prošao!
Znakovit je i odabir najznačajnijih znamenitosti županije jer je i kod jedne i kod druge skupine ispitanika najviše glasova pripalo redom: Sinjskoj alci, Gospi Sinjskoj, Dioklecijanovoj palači, Hvarskom kazalištu, bračkom kamenu i Saloni. U prva dva slučaja, medijska pokrivanja Alke i kulta štovanja Gospe svakako su učinila svoje.
Razjedinjeni i siromašni
Među ponuđenim odgovorima na pitanje o dominantom stanju duha u županiji, kod građana Hrvatske najviše su glasova dobile živahnost, zajedništvo i štedljivost, dok je kod domorodaca odabir posve suprotan: užurbanost, razjedinjenost i siromaštvo. Riječ je jednostavno o prepoznavanju "iznutra" problema koji su desetljećima nazočni na hrvatskom jugu.
Ne čudi stoga da je i na sljedeće pitanje - ono o dominantnom stilu života u Dalmaciji - na kontinentu i na "terenu" dobiven različit odgovor. Dok "stranci" misle da je život u Splitsko-dalmatinskoj županiji - valjda opet zbog medijske slike - zabavan, domaćini će ga okarakterizirati kao - monotonog. I cijeli niz drugih pitanja donosi različite stavove ispitanika.
Za strance su najznačajnije povijesne ličnosti županije Dioklecijan, Marko Marulić i Ivan Meštrović, a za domaće Marko Marulić, Meštrović i Miljenko Smoje... "Popularnost" Marka Marulića neosporno ima veze s medijskim napisima u povodu nedavnog jubileja i obilježavanja Marulove godine. Istraživanje "McCann Ericsona" - ovoga puta među "insiderima" iz medija, kulture, gospodarstva, znanosti... koji su činili posebnu skupinu ispitanika - pozabavilo se i vizijama razvoja.
Većina ispitanika misli da će ključna djelatnost u županiji za deset godina biti turizam (njih 28 posto), ekološka poljoprivreda (16,3), industrija znanja (14,6) i kultura (14,6), maslinarstvo i vinogradarstvo (12,2), dok svega sedam posto misli da će to biti brodogradnja. Ne baš ohrabrujuća - ali u svjetlu medijskih tretmana brodogradnje, očekivana - poruka za današnje uposlenike škvera, ali i sve one koji se groze "bijega" od trliša i svake industrije.
Zanimljivi su i odgovori na pitanje kako prevladati prepreke u postizanju željena napretka županije, tj. kako "izlobirati" željene pomake jer većina od 63,4 posto ispitanika smatra da je to moguće izravnim tematskim tribinama pojedinim društvenim skupinama, a samo njih 26,8 angažiranjem medija i medijskim kampanjama. Odgovor možda govori o gubitku povjerenja u medije, no, s druge strane, zacijelo je potaknut i profilom ispitanika u skupini visokoobrazovanih "insidera".
O' more duboko
Većina ispitanika svih profila vjeruje da je jedan od najznačajnijih ili "trajnožarećih simbola" Dalmacije - more. No, što s njim ako se riješimo brodogradnje, ribarstva i pomorstva...? Lupiti tezu po kojoj izglednija budućnost Dalmacije, ali i Hrvatske ovisi o reanimaciji najvećega hrvatskog potencijala - a more to jest - doista je otkrivanje tople (slane) vode.
No, čini se da ipak nema druge nego zdušno lupati u sva odavno prepoznata "opća mjesta". Spominjati imperativ otočke obnove, zagovor drugačijeg odnosa prema moru i obalnim resursima, ali i profiliranju gubitničkih jadranskih urbanih središta koja bi se vratila duhu Mediterana. More je nije samo presudna značajka hrvatskoga kulturološkog i kulturnog, duhovnog i gospodarskog, baštinskog i suvremenog pletera.
Naime, baš danas - možda više nego ikad u povijesti ovih prostora - baština i tradicija Mediterana nameću se i kao lijepak za ponovno zbrajanje regionalnih krhotina u čvrstu (mentalnu) sliku cjeline. Najprije hrvatske, a potom i europske.
Ključna hrvatska regija
Dalmacija, valja to znati, nije samo jedna od hrvatskih regija; ona je - kako se mnogo puta pokazalo - u mnogočemu ‘ključna regija': prostor koji je često anticipirao svehrvatska događanja i izrazito burno reagirao na sve promjene. Očito je da je kulturološka i socijalna slika Dalmacije danas drugačija.
Ponajviše zbog ratnih događanja i trauma, neposredne blizine bojišta, gospodarske katastrofe, pretvorbene pljačke... ali i migracije iz zaleđa u gradove te golemog broja frustriranih i urbano neprilagođenih ‘građana'.
Dalmacija je od devedesetih naovamo postala trajno turbulentan politički te gospodarski i kulturno impotentan prostor s obiljem neuralgičnih točaka čime se, dakako, dodatno produbio jaz između sjevera (čitaj: sjeverozapadne Hrvatske i metropole) i juga.
Potom, i danas - kao i nekad - Dalmacija je dodatno opterećena i ideološkom prtljagom. Početkom devedesetih, nosila je stigmu dvojbenog hrvatstva, autonomaštva i orjunaštva da bi, zbog promijenjene kulturološke i socijalne slike, na isteku desetljeća postala istoznačnica za agresivno ‘domoljublje' s desnim i ultra desnim političkim predznakom.
Dijelom s razlogom, a dijelom pak zbog površnih medijskih etiketiranja koja su, usput rečeno, nedavno dovela i do podjele Hrvatske na onu ‘crvenu' - razvijenu, radišnu i liberalnu - te onu ‘plavu' u kojoj, dakako uključujući cijelu Dalmaciju, vladaju primitivizam, ksenofobija, lijenost i desni ekstremizam.
"Dalmatino povišću pritrujena" himna je regionalnog duha
Većina ispitanika (50,4 posto) smatra da tradicionalna klapska glazba najbolje opisuje duh Splitsko-dalmatinske županije. Ipak, ispitani intelektualci iz županije većinom (54,9 posto) smatraju da je poželjnija kombinacija klapske i moderne glazbe.
Dalmatinci (obje kategorije ispitanika) većinom misle (29,6 posto) da pjesma ‘Dalmatino povišću pritrujena' najbolje opisuje duh županije. S druge pak strane, ostali građani izabrali su pjesmu ‘Da te mogu pismom zvati'.
Nosi mi se plavo-bijela boja
Tri od četiri ispitanika (78,4 posto) identificirala su Splitsko-dalmatinsku županiju pomoću kombinacije plave i bijele boje, dok svoj prostor vide kao mjesto primjerenih cijena (88,8 posto), kao prijateljsku i gostoljubivu sredinu (86,1 posto), zdravu (75,4 posto), kvalitetnu za život (69,5 posto), živahnu i zabavnu (69,3 posto) te znalačku (69,1 posto), gostoljubivu (67,7 posto), opuštenu (64,0 posto) i tradicionalnu (62,9 posto). Većina ispitanika (24,1 posto) smatra da županija u budućnosti treba biti simbol mora i turizma.
Agrokor povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupnju 52,1 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora
Ustavni sud Hrvatske donio je odluku kojom "privremeno odgađa" izvršenje rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koja je naložila tvrtki Agrokor da obznani ponudu za preuzimanje dionica tvrtke Belja
MMF Hrvatskoj: Devalvirajte kunu smanjenjem previsokih plaća i mijenjajte ZOR
Nekadašnji sisački industrijski raj danas je grad duhova u kojem ljudi u kolicima iz šoping centara skupljaju staro željezo.
Zagreb Indoors bio je pun pogodak, a Kerum izvodi vojsku na ulice...
Preostalih 90 proizvodnih radnika, mahom šivačica, čakovečke MTČ Tvornice rublja u stečaju dobilo je ugovore na samo 15 dana, što pokazuje da će se proizvodnja uskoro ugasiti, upozorili su sindikalisti
dodaj komentar 1 komentar
Dodaj komentar