Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Četvorni metar za 1,5 kunu

Fotografija članka
Projekt HE Ombla nastavlja se ovih dana neugodnom kampanjom za otkup zemljišta, iako je Kukuriku koalicija predizborno obećala odustajanje od njega

Projekt HE Ombla nastavlja se ovih dana neugodnom kampanjom za otkup zemljišta, iako je Kukuriku koalicija predizborno obećala odustajanje od njega, a ministrica okoliša dr. Mirela Holy iskazala svoju nenaklonost projektu i najavila njegovu reviziju. Na terenu, međutim, nema znakova promjena, nego je rogobatna politika napredovala do faze u kojoj se lokalna čeljad prvi put neugodno susreće s najavljivanim "dobrobitima" hidroelektrane.

Na sastancima koje je krajem tjedna HEP organizirao u nekim naseljima Rijeke dubrovačke, zavladala je konsternacija ponuđenom cijenom i nedostatkom pravnih objašnjenja. Hepovci su to, prema pisanju lokanih medija, nadomjestili prijetnjama o prisilnom izvlaštenju koje ništa ne može zaustaviti. Cijena četvornog metra zemljišta u zaštićenom krajoliku (!) po kojem su se objesili najbremenitiji plodovi kulturne memorije svekolikog Slavenskog juga, stoji maksimalno 38 kuna, a minimalno 1,5 kunu. I to na projektu oko kojeg bi se trebalo okrenuti milijardu kuna. 

Zaludu je vlasnica zemljišta Marija Kisić-Kamić upozoravala da se izvlaštenje definira tržišnom vrijednosti te da se upravo naknada tržišne vrijednosti smatra pravičnom naknadom, a Ljubica Matanić tražila da joj pokažu dokument kojim je HE Ombla proglašena nacionalnim interesom. Prvo upoznavanje lokalnog stanovništva s rečenim projektom lokalni mediji prate kroz izjave dijela vlasnika da ne žele HE na svom terenu. Domaći aktivisti očekuju da će vlasnici tek sad postati svjesni onoga što ih čeka kroz gubitak zemlje i narušavanje kvalitete života radovima i drugim utjecajima projekta te vjeruju da neće proći dugo do njihove organizirane reakcije.

ombla-full_cr.jpg

Sve se to događa 12 godina nakon "uredno" usvojene Studije utjecaja na okoliš, koju je, prema tvrdnjama člana njezina povjerenstva, radila ista tvrtka koja je radila i sam projekt HE Omble, a šef tadašnjeg povjerenstva je ravnatelj Uprave za procjenu okoliša i industrijska onečišćenja u Ministarstva okoliša iz prošlog mandata. To je slika postupka usvajanja te studije, u čijem sadržaju je vidljivo da gotovo svako ključno polje utjecaja na okoliš počiva na lažiranim podacima i izvrgavanju hrvatskih zakona ruglu. 

Prvo, HE Ombla, prema mišljenju stručnjaka svjetskog ugleda Ognjena Bonaccija, neće moći postići potrebnu vododrživost jer će se kod određene razine podzemna voda prelijevati u susjedne vodonosnike. A zbog oblika vodnosnika - obrnute piramide - mora držati visoku razinu voda. Budući da Studija ne poznaje ispitivanje brzine okršavanja na tim pravcima, ne može se isključiti da će se šupljine razvijati i još brže smanjivati razinu vode. Drugo, studija laže da neće biti negativnih utjecaja na rijetke i ugrožene vrste jer kaže da ih nema, a svjetska literatura ovo područje smatra jednim od dva areala s najvećim podzemnim biodiverzitet u svijetu.

Treće, tvrdi se da više od kilometar i pol pristupnih cesta, koja bi se u nekoliko serpentina penjala na 130 metara visine po najistaknutijem, gotovo okomitom ekranu krajolika, koji zatvara izvor Omble, neće izazvati uništenje estetskih i vizualnih vrijednosti prostora. Naprotiv, ona će nužno i nepovratno nagrditi krajolik. Kao prilog tome, lokalna vlast se trudi zanemariti činjenicu da je Rijeka dubrovačka zaštićeni krajolik i dopušta divlje odlagalište građevinskog materijala. Konačno, četvrto, podzemni sustav Omble poznat je tek s oko tri tisuće metara duljine, što, s obzirom na veličinu sliva, vjerojatno predstavlja tek koji promil njezine stvarne podzemne duljine. Pritom, zacijelo 99 posto njezine veličine nalazi se na području druge države, Bosne i Hercegovine, koja je nedavno javno reafirmirala svoja zanimanja za moguće utjecaje projekta na to područje. To dovoljno vjerodostojnih argumenata da HE Omblu ne možemo smatrati pravomoćnim upravnim aktom.

Okolišnu javnost zbunila izjava ministrice zaštite okoliša i prirode dr. Mirele Holy da nema pravnih mogućnosti zaustaviti projekt HE Ombla. Cijela situacija prijeti umanjenjem povjerenja okolišne javnosti ministrici, tim više što je prate javni napisi o uvredljivoj dominaciji prvog potpredsjednika VladeRadimira Čačića, što je i ranije više puta isticano kao bojazan.

Tagovi: HEP, HE Ombla
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 2 komentara
  1. Lepy15.02.2012. 16:54
  2. ap15.02.2012. 19:20
    Usporedba HE "Lešće" na rijeci Dobra
    http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=149753

    i HE "Ombla", naoko osnovno slično, za malo struje previše štete, priroda i sve ostalo.

    Bitnije i krupnije stvari nisu iznesene.

    HE Lešće je, kao sanacija Jakuševec, naselje Sopnica-Jelkovec Sesvete, Bolnica Blato i skoro svi kapitalni projekti zadnjih 40 godina restaljnizacije i samoupravne iudružene staljnisitčke tehnologije dodatno i opasni pogrešni frnakenštajnksi produkt koji ugrožava živote, potnecijalno i stvarno pravi bitno veće dodatne štete ... U biti je pogrešna i neispiravna, povremeno radi pokušaja krpanja i pro forme a tko zna šta sve jest i može, kao što Jakuševec uništava najveću i najbolju pitku vodu ispod itd.

    HE Ombla je također bitno značajnina po tome dodatnom osnovnom potencijalu jer je već čvrsto vezana za priču prodaje INA-e, golf Srđ i voda i struja za to i zbog toga podizanje nivoa vode i sve veće lančane havarije, pri čemu je potencijal ukupnih havarija kroz društveno-političke procese od toga bitno veći nego sve to, kao što su lanci auto-cesta i raznog "potrošili" bar 30-40 godina ukupno i sa raznim se razvijaju u havarije na 100 godina.

    Po uzoru na HE Lašće i sve kapitalne projekte, minimalnim iznošenjem podataka o najelementarnijim činjenicama i logikama se sada kao nikad može djelovati na sve, i kada sve to ide i loše ide. Najkrupnija je razlika ono najkrupnije, a to je bitno veće od onoga što dolazi u prvi plan i što se spama raznim djelomičnim načelnim i praznim točkama i točkicama. I ne sa naglaskom NE nego s naglaskom ZA osim ako ozbiljni razlozi kažu da ne. Jer tako se onad de facto puno bolčje i lakše zaustavlja lanac havarije koji izazivaju pokušaji da se frakenštajnsko HE Lešće čvrsto etalbilra i da idu HE Ombla, Brijuni rivijera, kanal Dunav-Sava, POS i POS + i razno a snažno otvaraju vrata za tisuće boljih i svima neupitnih i za projekata, u pravilu ispod milijarde jer nije vrijeme za one iznad osim sustava manjih poslova za milijardu.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

25.05.

Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru

Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu

23.05.

Ne damo plaće u državnim tvrtkama

"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti

22.05.

Muke po doprinosima

Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike

21.05.

Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom

Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja

19.05.

Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu

Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja

19.05.

Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima

Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva

18.05.

Pomozite "Zagreb Pride-u"

Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna