24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Predavanje o permakulturi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Izradite veliku skulpturu bicikla u Trešnjevci
- Media Mediterranea 2012/ Natječaj za prijavu projekata
- Natječaj udruge Xplore FrankfurtRheinMain za mlade novinare
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- → Više
Deutsche welle
- Politika Trgovci oružjem u Vijeću sigurnosti UN-a
- Panorama Drugo polufinale Eurosonga "napetije"
- Gospodarstvo EU želi pokrenuti rast, a od Grčke zahtijeva poštivanje ugovora
- Kultura Lovci na plagijate
- Priča dana Karaoke u borbi za pismenost
Dajte šešire, Ribić je gladan
Nakon jučerašnjeg početka štrajka fakultetskih profesora, sjednice saborskog Odbora za znanost i obrazovanje, kojim je trenutno stopiran odlazak zakona o visokom obrazovanju i znanosti u saborsku proceduru, te suzdržane podrške predsjednika Ive Josipovića sindikatu Akademska solidarnost, na Filozofskom fakultetu - odakle je sve i krenulo - i danas je bilo zanimljivo.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja održao je konferenciju za novinare na kojoj se, prije svega, obrušio na oporbene političare poput Vesne Pusić, ali i Petra Selema te Milorada Pupovca, koji su redom - naglasio je više puta Vilim Ribić - "s Filozofskog fakulteta". Ti profesori, koji dolaze s iste visokoobrazovne institucije, "sudjelovali su u manipulaciji i obmani javnosti," i na taj način za sada onemogućili odlazak zakona u saborsku proceduru. No, najveće zlo, također s ni manje ni više nego Filozofskog fakulteta, svakako je Gvozden Flego, koji je zgrozio "nezavisne" sindikaliste. I to posebno člana NSVZO-a Šandora Dembitza s FESB-a jer je "tražio potpuno odbacivanje zakona". Isto što i mjesecima traže članovi akademske zajednice s različitih instituta i sveučilišta, kao i dekani svih hrvatskih pravnih fakulteta. No, prema Vilimu Ribiću, profesori s pravnih fakulteta u Hrvatskoj su zainteresirana javnost i kao takvi nekompetenti da se pozabavi pitanjem kreiranja i donošenja zakona iz područja znanosti i obrazovanja.
Nezavisni sindikat zna bolje. "Mi smo četrdeset dana sudjelovali u kreiranju ovih zakona", istaknuo je Ribić. "Podupiremo ove zakone jer uvode besplatno obrazovanje", rekao je. Ako nije tako, Ribić je spreman "pojesti šešire svih novinara ako kažu - nakon što pročitaju članke Zakona o visokom obrazovanju 49. i 50. - da tim prijedlozima nije uvedeno besplatno obrazovanje za one koji ispune obaveze". Dakle, neznatnu manjinu izvrsnih. Nažalost, šešira na glavama novinara nije bilo, kao što u zakonima nema ni besplatnog obrazovanja. No, evo još jednom članaka:
Članak 48.
(1) Studenti državljani Republike Hrvatske koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju ostvaruju sljedeća prava iz studentskog standarda:
pravo na subvenciju troška upisnine;
pravo na zdravstveno osiguranje;
pravo na subvencionirano stanovanje i prehranu;
pravo na privremeno i povremeno zapošljavanje;
(2) Studenti državljani Republike Hrvatske koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju na javnim visokim učilištima ostvaruju pravo na financiranje cjelovitog iznosa troškova upisnine sredstvima državnog proračuna, pod uvjetom da ispunjavaju obveze utvrđene općim aktom visokog učilišta, a uvažavajući minimalne kriterije utvrđene pravilnikom o studentskom standardu.
(3) Vrste i razina prava iz studentskog standarda, kao i uvjeti odnosno minimalni kriteriji njihovog njihova ostvarivanja propisuju se pravilnikom o studentskom standardu kojeg koji donosi Ministar.
(4) Studenti iz stavka 2. ovoga članka mogu samo jedanput promijeniti izabrani studij, uz zadržavanje prava na financiranje troškova upisnine. Ministar može izuzetno uspješnom studentu odobriti upis još jednoga studija uz financiranje troškova upisnine.
(5) Prava iz studentskog standarda, sukladno pravilniku iz stavka 3. ovoga članka, studenti ostvaruju za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše godinu dana dulje od propisanog trajanja studija ili do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe.
Članak 49.
(1) Visoka učilišta samostalno utvrđuju iznos upisnine po studentu, na ime ukupnog iznosa administrativnih troškova studija, po akademskoj godini ili upisanih 60 ECTS-a.
(2) Upisnina iz stavka 1. ovoga članka na javnim visokim učilištima, za studente državljane Republike Hrvatske koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju, ne može biti veća od 60 % iznosa prosječne mjesečne neto plaće utvrđene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku.
(3) Upisnina iz stavka 1. ovoga članka na javnim sveučilištima, za studente državljane Republike Hrvatske koji studiraju na poslijediplomskom doktorskom studiju, ne može biti veća od iznosa prosječne mjesečne neto plaće utvrđene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku.
(4) Zaposlenicima na suradničkom radnom mjestu na javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima poslodavac snosi troškove upisnine iz stavka 3. ovoga članka.
Vilim Ribić je također optužio saborski Odbor i zato jer nisu pozvali njegov sindikat, a novoosnovani mali sindikat Akademska solidarnost jesu. No, to nije posve točno pošto je na Odboru sudjelovala profesorica Lada Čale Feldman, kojoj je poziv naslovljen osobno, a govorila je u ime inicijative, a ne sindikata Akademska solidarnost. No, nijanse Ribiću nisu važne jer ipak je on na čelu sindikata, koji se izborio za dodatak za doktorat i magisterij, nije odustao od božićnica te je organizirao štrajk lektora, kojim su mali dio zahtijevanog dobili samo zagrebački, no ne i svi lektori. Nije mu bilo jasno zašto se tako ponašaju prema sindikatu u kojem sjede samo "plemeniti i čestiti ljudi".
Na pitanje da komentira ponašanje jednog od plemenitih - profesora Markovića, koji je poslao neumjesno pismo studentskoj aktivistkinji Andrei Milat, Ribić je odgovorio kako ga ne opravdava, ali smatra da ponekad u svađu treba unijeti i malo duha. "Mislim da se treba malo i ironizirati".
I dok je Ribić branio pokušaj duhovitosti (?) kolege Markovića, sindikat Akademska solidarnost je s nešto više mašte ironizirao sustav i društvenu stvarnost, koja je dovela do njihovog zadnjeg poteza - štrajka. I to na promociji publikacije pod nazivom Zašto štrajkamo. Ovdje donosimo "recenziju" knjige iz pera profesorice Đurđice Čilić Škeljo.
Zašto štrajkamo?, Akademska solidarnost, Zagreb 2011.
Najprije, čast mi je ali i izazov govoriti na ovoj promociji, nadasve zato što žanr promocije ima svoje zakonitosti od kojih je najvažnija ta da se o knjizi koju se predstavlja govori afirmativno, čak i onda kad te pohvale nemaju pokrića u samome djelu. Ja ću danas prvi put na jednoj promociji hvaliti knjigu, a da pri tom bezrezervno mislim da ona to uistinu i zaslužuje. Štoviše, držim da je pred nama jedna od najboljih i najfascinantnijih knjiga u povijesti pisane riječi u Hrvata.
Tercet o zakonima koji je prošle godine stigao iz Ministarstva znanosti obrazovanja i športa stvorio je nerazmrsivu tekstualnu mrežu s kojom su se uhvatili u koštac autori knjige, te su žestinom Slavoja Žižeka, analitičnošću Umberta Eca te duhovitošću koja bi impresionirala i samog Simona Critchleya, napisali remek djelo o jednom nedjelu.
Knjiga Zašto štrajkamo? između svojih korica donosi kondenziran, jezgrovit i rafinirani izričaj kojim autori predmet svoje analize oslobađaju od njegova jeftino stiliziranog dekora kvazipromišljenosti i kvazisustavnosti. Suptilno ga ogoljuju i svode na njegovu pravu mjeru, potvrđujući da se radi o tradicionalno prijetvornom, a zapravo pogubno štetnom slovu zakonâ, koji u svojoj nakani i ideji iritiraju silinom svoje bezumnosti.
Svako je poglavlje ove knjige milozvučni, dojmljivi akord, kojim se logika noćne more koja vlada zakonima, nadglasava fascinantnom kritičkom analizom koju prati gustoća vizije i čarolija zdrave pameti.
Opori okus promašenosti koju je u čitateljskim krugovima ostavio sadržaj zakona, ovom je knjigom zamijenjen okusom trijumfa: trijumfa pismenosti nad analfabetizmom, sustava nad kaosom, pameti nad ludošću jednog ministarstva kojemu je njegov vlastiti resor postavio dijagnozu.
Ova je knjiga od kolosalne važnosti za našu sadašnjost, od monumentalnog utjecaja na našu budućnost te bi ne samo svaki član akademske zajednice nego i svaki misleći građanin naše zemlje ovo djelo morao imati u svojoj kućnoj biblioteci, jer je ono već sad simbolom duhovnoga i intelektualnoga prestiža.
Postoje knjige koje su pisane za čitatelje, i knjige koje stvaraju svoje čitatelje, a ova spada u obje kategorije, te predstavlja izazov i za naše kritičare, nesvikle na štivo u kojem dominira suvislost, preglednost i sistematičnost. Zato odvažno tvrdim da ona vraća vjeru u hrvatsku znanstvenu i stručnu produkciju visoko podižući ljestvicu i postavljajući nove kvalitativne standarde.
Da se ne zavaravamo ali ni ne prepadamo, knjiga Zašto štrajkamo? došla je na hrvatsko književno tržište u pravom trenutku jer je ona i izvrsno štivo za plažu. Iako je ovo djelo nadasve stručno i ozbiljno, ono naime nije lišeno ni romantičnih zapleta i nježnih, tankoćutnih sekvenci, te svakom svojom rečenicom odgađa ali daje naslutiti neminovni happy end.
Pred nama je, poštovana publiko, drage kolegice i kolege, dragi nestrpljivi čitatelji, ultimativni hit koji će, ne sumnjajmo u to, uskoro dobiti i svoju ekranizaciju.
Vezane vijesti
Zakonima se loše piše
Saborski Odbor za znanost danas nije donio zaključak o zakonima o visokom obrazovanju i znanosti, a predsjednik Ivo Josipović pozdravio…
Objavljeno: 06.07.2011.
Ezoterija Nezavisnog sindikata
Radi potpunijeg uvida u specifično novo stanje duha na osovini MZOŠ-NSZVO, H-Alter donosi pismo Predraga Markovića, povjerenika…
Objavljeno: 06.07.2011.
Štrajk na Filozofskom fakultetu
Članovi sindikata Akademska solidarnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu danas su stupili u štrajk, a zagrebački Senat je odlučio…
Objavljeno: 06.07.2011.
Obustava nastave na Pravnom fakultetu
Upućivanje spornih nacrta zakona u saborsku proceduru, izraz je prijezira prema hrvatskoj akademskoj zajednici.Time je prestala svaka…
Objavljeno: 29.06.2011.
Solidarno u štrajk!
Šteta koja će nastati stupanjem u štrajk veoma se lako i brzo može popraviti. Katastrofa koju donose novi zakoni dugoročna je i…
Objavljeno: 29.06.2011.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
Ne damo plaće u državnim tvrtkama
"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti
Muke po doprinosima
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
Pomozite "Zagreb Pride-u"
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
dodaj komentar 15 komentara
ko je grakta protiv studenata?
jadni znanstvenici s kriterijima koji saginu glave!
upiši se u nszvo
osobnog sam dojma da bi se i ribić i marković trebali ići liječiti. Oboje su na razini Mamića i Keruma. sramota.
Vilim <3 ADZ!
također, govoriti da NZVO plaća država bez da mi to želimo je besmislen argument, ako ništa onda zbog 11000 članova koji zastupaju njihove interese. tako i tebi mogu prigovoriti (ako radiš u javnom sektoru) da primaš novac bez da je itko mene ili druge građane o tome nešto pitao. zato se i osniva drugi sindikat koji će svojim radom nastojati osporiti ulogu NZVO. i mislim da je to sve skupa sada lijepo kada ih ima sve skupa 300 na razini države, ali zanima me kako će ta "solidarnost" izgledati ako recimo izguraju NZVO i počnu se brinuti za znatno veći broj gladnih usta i ineresa.
i da nastavim sada glumiti advocatus diaboli, gdje je to točno NZVO lagao? radi se o razilaženjima u tumačenju zakona. i NZVO i AS jedne druge šamaraju da "lažu i obmanjuju". jednostavno mi se riga od jednih i od drugih jer u manjku kulture dijaloga i rasprave (koja je iznimno bitna za javnost i javno dobro u koje se kunu) pretvaraju argumente u trećerazredne provincijalne uvrede. i od jedne i od druge strane se rijetko moglo čuti suvisle, smirene i racionalne argumente.
štogod mislio o NZVO, pravna služba im je besprijekorna. sve velike slučajeve su dobivali upravo zato jer imaju kvalitetan kadar po tom polju. dotijedan prosvjed i dotijedan štrajk je urodio plodom po osobe koje su u tom procesu zastupali i štitili.
no, zamjeram im nedostatak strpljenja i uvažavanja kritike (AS) i malo jači stisak od onoga kojeg su imali kad su krenuli u preradu prvih verzija zakonskih paketa.
vidjet ćemo kako će se AS ponašati i kako će kvalitetno odrađivati i brinuti se za svoje članove u trenutku kada ova halabuka završi i kada se terba posvetiti tekućim problemima akademske zajednice. nekako vidim sličan problem kao i sa plenumom. ostat će aktivan na jednoj instituciji dok će na ostalima kada se interesi namire jednostavno ispariti kao da ih nikada nije ni bilo, regresirajući natrag na standardna oligarhijska uređenja i logiku rada.
tko nece shvatiti da se - ironijski zafrkava ;)
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.