Prema informacijama koje smo dobili iz MORH-a, najveći dio njih, kada se uvidjelo da za stjecanje braniteljskog statusa nisu imali nikakvog osnova, samo je administrativno pobrisan iz registra, bez ikakvih daljnjih posljedica.

Pokušavajući istražiti je li i koliko osoba s popisa izbrisanih iz registra na bilo koji način procesuirano te jesu li vratili privilegije eventualno stečene temeljem lažnog braniteljskog statusa - novinari Novog lista susreli su se s nevjerojatnim elementarnim neznanjem u nadležnim institucijama o istragama i postupcima protiv tih ljudi.

Na upit koliko je pobrisanih "lažnih" branitelja dosad sankcionirano ili procesuirano, u Ministarstvu branitelja odgovorili su nam da će biti pokrenuti sudski postupci "za sve one za koje se utvrdi da su status hrvatskog branitelja stekli na nezakonit način, a ne pogreškom sustava, kao i za sve one koji su im u tome pomagali". No, lopticu za pokretanje takvih postupaka prebacili su na MORH i MUP.

"Oni su nadležni za upis ili ispis pojedine osobe u registru", odgovorili su nam iz kabineta ministra branitelja Tomislava Ivića.

U MORH-u nam također nisu znali reći jesu li i koliko kaznenih prijava digli protiv osoba koje su neopravdano imale status branitelja.

"Osobe za koje me pitate brisane su iz registra u administrativnom postupku, a u tijeku je provjera statusa za još 150 osoba i tijekom koje će se utvrditi ima li tu elemenata za kaznenu prijavu DORH-u", objasnio nam je glasnogovornik MORH-a Goran Grošinić. Dodatno pojašnjenje što to znači "brisati osobu u administrativnom postupku" dao nam je Grošinićev zamjenik Dražen Jonjić.

"Za većinu osoba koje su izbrisane iz registra se dokazalo da nisu imale pravo na status i oni su samo izbrisani u administrativnom postupku. S kaznenim postupkom ide se samo prema onima za koje se dokazalo da su koristili neku privilegiju na koju nisu imali pravo", kazao je Jonjić. Točne brojke o tome koliko je takvih - nema, ali u MORH-u procjenjuju da ih nema više od 10 do 12 posto.

U MUP-u također ne znaju točan broj kaznenih prijava protiv potencijalno "lažnih branitelja" za koje je tražen ispis iz registra.

"Morali bi provjeravati evidencije bilo po počiniteljima ili po vrsti kaznenog dijela i to u svakoj od dvadeset policijskih uprava", kaže Ivana Modrić iz ureda za odnose sa javnošću MUP-a.

Praktički isti odgovor stiže i iz DORH-a, čija glasnogovornica Martina Mihordin objašnjava da bi odgovor o kaznenim prijavama tražiti u više od 53 općinska državna odvjetništva. S obzirom da javnosti nisu poznata ni imena izbrisanih, pa ni eventualna kaznena djela koja su počinili, praktički je nemoguće utvrditi je li uopće ijedan od njih kazneno prijavljen i osuđen.