Vladin Program gospodarskog oporavka, predstavljen 19. travnja, nije bio onako radikalan kako su to tražili pojedini ekonomski stručnjaci, ali je ipak do kraja godine predviđao udaranje temelja brojnim reformama na koje Hrvatska čeka već cijelo desetljeće. Do Božića je ostalo još samo nekoliko radnih dana, a jedina stvarna promjena iz Programa koju je je Vlada provela u osam mjeseci je smanjenje povlaštenih mirovina iznad tri i pol tisuće kuna za deset posto. Od reforme državne uprave, priprema za reformu teritorijalnog ustroja Hrvatske nije bilo ništa, iako su u planu za ovu godinu.

Sugerirano usporavanje

Isto tako ništa se nije dogodilo ni u sustavu socijalne skrbi koji se konačno trebao temeljiti na imovinskom stanju korisnika. Nisu čak na jednom mjestu umrežene sve pomoći koje na lokalnoj i državnoj razini dobivaju korisnici, pa je moguće da se iz više izvora mjesečno povuku sredstva ravna prosječnoj plaći. Građani nisu dobili ni svojevrsnu imovinsku karticu preko OIB-a, jer podaci o nekretninama nisu uređeni.
Nakon povećanja kazni za prijevremeno umirovljenje i povećanja životne dobi za odlazak žena u mirovinu, Vlada je stala s mirovinskom reformom. Međuresorna radna skupina pri Ministarstvu gospodarstva izradila je zakon kojim se pooštravaju uvjeti odlaska u mirovinu zaposlenih u vojsci i MUP-u, te ograničavanja povlaštenih mirovina, ali, otkrivaju naši izvori, i njima je sugerirano da malo uspore. Jedna od najvažnijih Vladinih mjera bilo je postizanje likvidnosti u državnom sektoru i državne su tvrtke, poput HEP-a, HAC-a ili HC-a, do kraja ljeta podmirile svoje obveze. No, Vlada je čini se zaboravila da i dug u zdravstvenom sektoru povećava nelikvidnost.

Ministarstvo zdravstva konstantno ima obveze od oko milijardu kuna, iako je smanjilo rokove plaćanja, no koliki je dug bolnica i HZZO-a nitko ne zna. Posljednji put kad je izišao s tim podatkom ministar zdravstva Darko Milinović govorio je o 2,2 milijarde kuna, a nakon toga ti su podaci postali najbolje skrivana državna tajna. Nije ministar proveo ni kategorizaciju bolnica, koja je trebala smanjiti troškove sustava.

Prolongirani rokovi

Ništa se nije učinilo ni po pitanju reforme teritorijalnog ustroja Hrvatske, a dugoočekivane podatke o jedinicama lokalne uprave i samouprave, pogotovu one koji se tiču njihovog financiranja, Ministarstvo uprave valjda još prikuplja iako ih je trebalo objaviti u studenome. Nije to Ministarstvo objavilo ni koliki je višak zaposlenih u državnoj upravi, niti je izradilo plan zbrinjavanja tih ljudi. Brojni su još takvi primjeri, gdje se umjesto stvarnih i oštrih promjena išlo tek na ublažene verzije, samo kako bi izgledalo da su zacrtane mjere provedene. Posljednji je takav primjer novi način upravljanja državnom imovinom gdje se na kraju u jedinstvenu agenciju objedinjuje samo imovina Središnjeg državnog ureda i Hrvatskog fonda za privatizaciju, dok ostale agencije koje upravljanju državnom imovinom mogu po želji birati hoće li je na upravljanje prepustiti novoj agenciji ili će nastaviti po starom. Tako primjerice milijarde kuna vrijednim nekretninama i dalje bez obzira na nova pravila nastavlja upravljati Agencija za promet i posredovanje nekretninama. Već odavno zaboravljena je i Vladina najava smanjenja plaća u javnim poduzećima i smanjenja broja zaposlenih za pet posto. Paketa mjera kojima se trebalo pomoći tvrtkama u teškoćama, a za što je zakonska podloga već stvorena, ne sjeća se nitko, kao što nitko ne zna ni tvrtku koja je dobila tu pomoć.

NEOSTVARENO:

* smanjenje državnih rashoda 
* održavanje rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011. 
* plan smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi 
* plan zbrinjavanja viška zaposlenih u državnoj upravi 
* plaćanje svih državnih obveza 
* imovinski cenzus u sustavu socijalne skrbi 
* objedinjavanje svih socijalnih davanja 
* kategorizacija , a time i racionalizacija, bolnica 
* upravljanje državnom imovinom na jednom mjestu