Informiranost o EU jako je slaba, slažu se udruge s kojima smo razgovarali. Od toga da mediji površno prenose informacije, do toga da u školskom programu tema nije zastupljena. Za koju godinu čeka nas referendum o ulasku Hrvatske u tu Uniju, ali građani često ne razlikuju čak ni djelovanje drugih međunarodnih organizacija, kao Ujedinjenih naroda, od same Europske unije.

Čini se da su u Delegaciji EU svjesni ovakvog stanja pa je jedan od natječaja u sklopu IPA fonda bio i natječaj za projekte koje će informirati hrvatske građane o prednostima, a valjda i manama, europske integracije. Krajem prošle godine dodijeljeno je 210.000 EUR projektima šest udruga.

„Nije nam cilj indoktrinacija, nego kritički pristup", tvrdi Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja za projekt Poduka o EU-u. Integracija učenja o EU-u u hrvatski obrazovni sustav. 

Spremaju prvi seminar u Sisku i Rijeci za zaposlene nastavnike, a u pripremi su još seminari u Zagrebu za studente i nezaposlene. Sudionici će dobiti i potvrde Agencije za odgoj i obrazovanje o stručnom usavršavanju.

Prema dosadašnjim iskustvima ove udruge, interes osnovnoškolskih nastavnika veći je veći je od interesa srednjoškolskih, iako bi bilo idealno da se radi kontinuirano i u osnovnoj i u srednjoj školi, ističu. Javljaju im se profesori i nastavnici gotovo svih predmeta, interes postoji, ali je općenito upućenost u EU problematiku jako slaba, primijetili su.

Udruga GONG pak već tri godine provodi projekt Europa u razredu  čiji je cilj podići svijest učenika srednjih škola o EU-u i procesu proširenja, posebice u pogledu učinaka koje će to imati na život mladih u Hrvatskoj. „Interes je velik, taj sadržaj nedostaje u školskom programu, ali sve je teže naći sredstva", ističe Sandra Pernar iz GONG-a. Održat će 300 radionica u trajanju jednog školskog sata po cijeloj Hrvatskoj, a bilo je zahtjeva za više od 600 radionica.

„U dalmatinskom području i Lici učenici su tijekom prošle godine više iskazivali euroskepticizam, što je bilo isprovocirano blokadom pregovora. U Zagrebu još koliko-toliko postoje mogućnosti informiranja, ali izvan glavnog grada poznavanje teme je slabo", prenosi nam iskustva iz prijašnjih godina.

Završna aktivnost projekta bit će trening za profesore za koji će GONG raspisati natječaj, te ga poslati profesorima Politike i gospodarstva i ravnateljima. Nadaju se da će profesori dalje širiti edukaciju, jer je zbog spomenutih poteškoća sa sredstvima ovo vjerojatno posljednja godina da je GONG dovodi Uniju u razrede.

Na mlade cilja i projekt EUphoria Centra za socijalno podučavanje PRONI. U šest su gradova u svojim već postojećim Info-centrima koji služe informiranju mladih, postavili Euro info kutke. U Splitu, Rijeci, Zagrebu, Sisku, Osijeku i Vukovaru  mladi sada, osim informacija o obrazovanju, zapošljavanju, kulturi, zabavi i ostalom, mogu saznati više i o Europskoj uniji.

„Prošle smo godine radili istraživanje o tome što bi Euro info centri trebali pružiti. Među mlađima na prvom mjestu su informiranje o obrazovanju, zatim o kulturi, dok kod starijih mladih, studenata, prevladava potreba za informacijama o stipendijama i zapošljavanju", rekao je Goran Jelenić iz PRONI-ja.

Za kutke je nabavljena stručna literatura, redovito se dobavlajju i nove publikacije, a svakodnevne informacije mogu se dobiti i preko on line Euro-info kutaka.

Osim Euro-info kutaka, u travnju će krenuti i s organiziranjem debata na temu vrijednosti EU, procesa približavanja i slično. Debate će organizirati u Osijeku, Sisku i Vukovaru s tri skupine, korisnicima Info-centara, srednjoškolcima i studentima.

Sredstva za projekt uspjela je dobiti i jedna istarska udruga, Agencija za lokalnu demokraciju iz Brtonigle. 

„Održavali smo radionice za mlade tijekom Europskog tjedna 2008. i uvidjeli da je informiranost jako slaba", objašnjava Sabrina Quarantotto, voditeljica projekta EU.N.V.I.R.O.N.M.E.N.T (Europski pojmovi, vrijednosti i  instrumenti revitalizacije prirodnih spomenika kao bogatstava okoliša)

Dana 1. ožujka lansirali su natječaj za vizualni rad po istarskim srednjim školama pod nazivom Moja zelena škola. Pobjednici će biti pozvani na besplatne seminare o Europskoj uniji i okolišu. „Bit će prozvani Eko-anđelima i od njih će se tražiti da naučeno na radionici predstave svojim vršnjacima te da napišu pismo ravnateljima o tome kakve promjene bi htjeli u svojoj školi", objašnjava Quarantotto.

Udruga iz istarskog mjesta Brtonigla uključena je i u projekt Europske volonterske službe (EVS) te tako već imaju volontere iz različitih europskih zemalja koji im pomažu u realizaciji projekata. 

Dok je većina spomenutih projekata okrenuta edukaciji mladih ili njihovih nastavnika, projekt Zelene akcije je namijenjen široj populaciji. U sklopu projekta Što za okoliš znači članstvo Hrvatske u EU već je održano jedno predavanje o sudjelovanju javnosti u pitanjima okoliša, a za 9. ožujka najavljeno je predavanje o energetici u svjetlu pristupanja EU. Dan kasnije uslijedit će i okrugli stol na istu temu.

Planirano je šest takvih predavanja i izdavanje brošura u kojima, ističu u Zelenoj akciji, nastoje koristiti što jednostavniji rječnik i pojasniti zašto će se nešto građanima poboljšati ili pogoršati s ulaskom u EU.

„Uočili smo da se u medijima dosta šturo piše o svemu tome. Obično se napiše tek na primjer 'usvojena direktiva ta i ta', a nikome nije jasno što to znači zapravo", kaže Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa razvoja prava okoliša u Zelenoj akciji koja je i održala prvo predavanje.

„Građani su frustrirani jer smatraju da se uvijek nađe način da se zaobiđe procedura. Ne vjeruju u sustav, misle da ionako ništa ne mogu promijeniti. Međutim, ako ne probamo, nećemo znati, a ulaskom u EU imat će još jednu instancu kojoj se mogu obratiti", dojmovi su Leljak Gracin s prvog predavanja.

Na ovom IPA natječaju sredstva je dobila i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, koja je izdavač H-Altera.  „Cilj je da se javnost informira na način da se u tekstovima problematizira ulazak u Uniju, da se rasvijetle i prednosti i nedostaci", kaže o projektu Hrvatska i EU: Informacijski most na web portalu H-Alter voditeljica Dijana Pribačić Jurić.

H-Alter objavljuje oko devet tekstova mjesečno, svi se mogu naći na jednom mjestu, pa ako vam nije bilo dosta priče o EU i edukaciji, navalite na link EU most na H-Alteru.