Ove će jeseni, procjene su Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, bez mjesta u vrtiću ostati između četiri i pet tisuća hrvatskih mališana. Točan broj znat će se nakon što završe žalbeni postupci roditelja koji su u svibnju predali zahtjeve za upis djeteta, odnosno uoči samih upisa u rujnu.

I makar se »na prvu« ne čini tako, iskustva roditelja koji su otišli iz Hrvatske, i u inozemstvu upisuju djecu u vrtiće, govore da ni u bijelom svijetu ne teku med i mlijeko, dapače, zbog manjka mjesta u predškolskim ustanovama, u ovo vrijeme prosvjeduju i roditelji u SAD-u te u mnogim europskim zemljama. I u njima se roditelji snalaze kako znaju i umiju, a cijene vrtića, unatoč većim primanjima od hrvatskih, i dalje su roditeljima previsoke. U Hrvatskoj javni vrtići koštaju do oko 700 kuna mjesečno, u Rijeci, primjerice, 600 kuna, u Zagrebu pak 400 kuna za dijete starije od tri godine, odnosno 200 kuna za jasličke mališane.

Europski je, pa tako i hrvatski problem, u tome što se vrtići nalaze pod ingerencijom lokalne samouprave, kojoj je gradnja drugih, profitabilnijih sadržaja, uvijek preča od gradnje vrtića i škola.

Tisuću dolara u SAD-u

I makar u Hrvatskoj roditelji švicarske, engleske ili njemačke vrtiće zamišljaju kao nama nedostižan san, činjenica je da ni tamo nije sve tako ružičasto. Jaslice su skuplje od vrtićkog boravka, a općenito se svaki obrok dodatno plaća, dok doručak djeca u plastičnim posudicama donose od kuće sama. To je praksa i u SAD-u, u kojem vrtić roditelje mjesečno košta između tisuću i 1.200 dolara, koliko i, primjerice, najam dvosobnog stana. Vrtićke cijene u Europi variraju od sto, do čak tisuću eura, koliko košta mjesečni vrtićki boravak djeteta u Švicarskoj, koji postaje potpuno besplatan godinu dana uoči polaska u školu.

U Švedskoj je čuvanje predškolske djece najbolje organizirano u Europi, no čak i tamo postoje liste čekanja, uređene čak i zakonom, koji kaže kako dijete »prijem« u vrtić ne smije čekati duže od četiri mjeseca.

Italija - 500 eura

Međutim, dok u Hrvatskoj jaslice primaju već i bebe od šest mjeseci, u Švedskoj nema mjesta za mlađe od godine dana, no zato postoji mogućnost roditeljskog dopusta, od ukupno 16 mjeseci, koji se dijeli između oca i majke. U Austriji jaslice koštaju oko 300 eura mjesečno, vrtić oko sto eura manje, ukoliko ga se uspije dobiti. U Italiji se u javni vrtić teško »upada«, stoji oko 500 eura na mjesec, što je 40 posto tamošnje prosječne plaće.

Prije 30-40 godina

Iako se čini da navale na vrtiće nikad nisu bile veće, a mjesta u njima manje, jednako je tako, i gore, bilo i 70-tih te 80-tih godina prošlog stoljeća. Prema riječima demografa Anđelka Akrapa i Alice Wertheimer-Baletić, na vrtiće se tada čekalo i po dvije, tri godine. Činjenica jest, kažu, da imamo daleko manji natalitet nego tada, no u to su vrijeme, kažu, žene tek počinjale raditi, odnosno još uvijek ih je dosta bilo kod kuće. Mnogo je djece bilo i kod baka, a samo je 1971. godine, kažu statistike, iz Hrvatske u svijet otišlo 55 tisuća žena, povevši djecu sa sobom, ili ih ostavivši na čuvanje bakama i djedovima! Osim toga, u to su vrijeme mnoge velike tvrtke, poput riječkog »Torpeda«, »Končara«, »Prvomajske« te drugim, imale vrtiće za djecu zaposlenika, što je također smanjivalo pritisak na ostale vrtiće.

Tagovi: upis u vrtiće