Dekani pet tehničkih fakulteta te Senat Sveučilišta u Rijeci podržali su donošenje novih zakona iz znanosti i visokog obrazovanja, priopćilo je jučer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Ministarstvo navodi da su zaključci dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Tehničkog fakulteta u Rijeci, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku potpuno u skladu s načelima, smjernicama i sadržajem novih zakona te pozdravlja takav stav tehničkih fakulteta.

Dekani tih fakulteta jučer su u Osijeku zaključili da treba utvrditi činjenicu kako postoji potreba za promjenom i prilagodbom zakona koji se trebaju uskladiti s europskim i svjetskim trendovima.

Smatraju kako se posebno ističe potreba da se sami sadržaji i primjena zakona prožimaju kroz ukupnu sliku znanosti, obrazovanja i gospodarstva, naročito na inženjerskim fakultetima i kako se time ne isključuje važnost i potreba ostalih znanstvenih područja i fakulteta.

Dekani su zaključili da treba posebice voditi računa da autonomija sveučilišta bude očuvana.

Drže da je važno donošenje samostalnih osluka o izboru programa i kadrova, rektora i dekana pri čemu također treba ostaviti mjesta autonomiji sveučilišta ali i fakulteta.

Sve promjene koje se uvode novim zakoni trebale bi započeti osiguranjem novca za njihovu primjenu, smatraju dekani, koji drže i da predstavnici sveučilišta trebaju imati osiguranu mogućnost da svojim primjedbama utječu na poboljšanje predloženih zakona.

Senat Sveučilišta u Rijeci podržao je na današnjoj sjednici smjer predloženih zakonskih promjena u području visokoga obrazovanja i znanosti u smislu napuštanja modela državnog upravljanja sveučilištima, te na tom tragu uvođenje modela državnog nadzora, objavljeno je na internetskim stranicama Sveučilišta.

Senat je zaključio kako u prijedlozima nacrta zakona postoji niz rješenja koje je nužno raspraviti i poboljšati te stoga poziva ministra znanosti, obrazovanja i športa Radovana Fuchsa na strukturiranu tematsku raspravu koja će biti održana na sjednici Senata. Tu raspravu je svakako potrebno provesti prije drugog čitanja predloženih zakonskih prijedloga, zaključio je Senat.

Senat nadalje smatra da su za daljnju provedbu reforme sustava visokog obrazovanja i znanosti potrebni ljudi osposobljeni za strateški menadžment, kao i dodatno investiranje u sustav, zbog čega zaključuje da je prije drugog čitanja potreban jasan stav vlade o daljnjem ulaganju u reformu.

Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković (ZV IRB) jučer je na izvanrednoj sjednici razmatralo prijedloge zakona koji reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, a koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo na javnu raspravu, priopćeno je kasno sinoć iz IRB-a.

Posebnu pažnju posvetilo je prijedlogu Zakona o znanosti, a nakon provedene rasprave zaključeno je kako Znanstveno vijeće IRB-a podržava ključne smjernice prijedloga Zakona o znanosti.

"Ponuđena zakonska rješenja predstavljaju dobar i suvremen temelj za unaprjeđenje sustava znanstvene djelatnosti Republike Hrvatske, i na tragu su pozitivnih rješenja koja su aktualna u razvijenim zemljama Europske unije", navodi u priopćenju predsjednik ZV IRB-a dr. Nevenko Bilić i ravnateljice Instituta dr. Danica Ramljak.

Pri tome kao najvažnije ističu: "Sustav temeljen na jasnoj ulozi četiri ključna nacionalna tijela (MZOŠ, Nacionalno vijeće za znanosti i tehnologiju, Hrvatska zaklada za znanost i Agencija za znanosti i visoko obrazovanje); Programski ugovor kao temelj financiranja i autonomnog funkcioniranja znanstvenih ustanova, a koji je i nužan preduvjet za već započeto restrukturiranje IRB-a; Kategorizaciju javnih instituta temeljenu na znanstvenoj izvrsnosti; Dokidanje obaveznog napredovanja na znanstvenim radnim mjestima uz uvođenje periodičnih izvještaja o radu; zadržavanje minimalnih nacionalnih kriterija za izbor na radna mjesta, uz mogućnost da ustanove mogu uvesti dodatne kriterije izvrsnosti; primanje postdoktoranata javnim natječajem; Mogućnost osnivanja zajedničkih doktorskih studija temeljenih na ravnopravnom partnerstvu javnih instituta i sveučilišta".

Istodobno, navodi se u priopćenju, "Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković ima primjedbe na predloženi tekst i jasno konstatira da postojeći prijedlog Zakona o znanosti nije prihvatljiv bez odgovarajućih poboljšanja".

"Pri tome navodimo najvažnije primjedbe i prijedloge ZV IRB-a:

Potrebno je bolje uravnotežiti uloge i ovlasti Upravnog vijeća, Znanstvenog vijeća i ravnatelja javnih znanstvenih instituta, s naglaskom na veću ulogu znanstvenog vijeće (primjerice: znanstvena vijeća trebaju zadržati ključnu ulogu u stručnim pitanjima, te imati mogućnost davanja mišljenja o prijedlogu statuta, vjerodostojnosti kandidata za ravnatelja i kvaliteti njihovih programa, te periodičnm izvještajima o radu znanstvenika; Pri definiranju misije javnih znanstvenih instituta potrebno je jasnije naglasiti temeljna znanstvena istraživanja kao osnovni element misije pojedinih javnih instituta; Kategorizacija znanstvene izvrsnosti treba se odnositi i periodički provoditi za sve znanstvene ustanove u Hrvatskoj, ne samo za javne institute; Zapošljavanje postdoktoranata javnim natječajem treba zadržati, ali iz teksta prijedloga zakona ukloniti formalno nepotrebno favoriziranje zapošljavanja osoba koje su obavile postdoktorsko usavršavanje; Maksimalno trajanje javnih natječaja za zapošljavanja na znanstvena radna mjesta (120 dana) treba se produžiti sukladno europskoj praksi (primjerice na 6 do 8 mjeseci) za ustanove koje u okviru postupka provode međunarodnu recenziju kandidata kao temeljni kriterij izvrsnosti", ističe se u priopćenju.

Zaključno, Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković predlaže da se u okviru započetog postupka nastavi rad na poboljšanju postojećih zakonskih prijedloga te smatra da je za punu potporu ovom prijedlogu svakako potrebno tijekom saborske procedure uvažiti primjedbe ZV IRB-a.

"U tu svrhu poziva se ministar Radovan Fuchs na tematsku sjednicu Znanstvenog vijeća IRB-a, na kojoj bi se kvalitetno raspravile ove inicijative", stoji u priopćenju predsjednika ZV IRB-a i dr. Nevenka Bilića i ravnateljice IRB-a dr. Danice Ramljak.