Time se nastavila dugogodišnja praksa netransparentnog raspolaganja proračunom zbora, zbog koje je u prošlosti bilo mnogo sumnji u malverzacije i iskorištavanja novca za privatne svrhe.

Naime, zagrebački Studentski zbor (SZ) ove godine je formirao komisiju, sastavljenu od troje profesora i četvero studenata, koja je provela evaluaciju više od dvjesto i pedeset prijavljenih projekata, te odlučila hoće li svaki pojedini projekt dobiti novac, i koliki će biti taj iznos.

- Na sjednici prije te dogovorili smo kako će se svim članovima skupštine - uz prijedlog raspodjele sredstava koji je izradilo povjerenstvo - dostaviti i svi projekti tako da se ne glasa na neviđeno, nego da znamo otprilike kako izgleda projekt koji je, recimo, zatražio 100 tisuća a dobio 40 tisuća kuna, rekao nam je jedan član skupštine koji je nazočio glasanju. No, to se nije desilo, nego je skupštini dostavljen tek popis projekata, s naznačenom količinom odobrenog novca.

- Tražili smo svu dokumentaciju, bilo putem interneta, bilo na papiru. Onda su počela izvlačenja kako je to komplicirano, kako su projekti privatno vlasništvo pa ne mogu biti postavljeni na internet, kako je riječ o golemoj hrpi papira... Odluka je izglasana s tridesetak glasova za, četiri suzdržana, te par glasova protiv, kaže naš sugovornik. Ističe kako vjeruje da je komisija svoj posao odradila dobro, no smatra skandaloznim način na koji je izglasana dodjela sredstava. Navode našeg sugovornika potvrđuje i Marko Banušić, koji u SZ-u predstavlja Prirodoslovno-matematički fakultet.

- Procedura dodjele sredstava problematična je dugi niz godina. Ove godine je to čak i dobro prošlo, najviše zahvaljujući radu profesora Borasa koji je sudjelovao u radu komisije i trudio se da se projekti zaista ozbiljno evaluiraju. Ali, zaista je problematično da obrazloženja nisu dostavljena skupštini, kaže Banušić. Problem zapravo proizlazi iz lošeg i sumnjivo usvojenog Pravilnika o dodjeljivanju sredstava, u kojem ne postoji kontrola dodjele sredstava.

- Postojalo je povjerenstvo koje je trebalo izraditi novi Pravilnik u čijem radu sam sudjelovao. Intenzivno smo radili na tome, između ostalog, konzultirali smo Nacionalnu zakladu za znanost koja ima dobre kontrolne mehanizme. No, naš prijedlog Pravilnika je potpuno ignoriran, te smo u travnju dobili Pravilnik koji je pripremio predsjednik SZ-a Ivan Bota, a koji uopće ne odgovara raspodjeli državnih novaca. O njemu se nije nikad ni glasovalo, zapravo, inscenirano je nekakvo internetsko glasovanje, što uopće nije predviđeno Statutom, tvrdi Banušić.

Najproblematičnija je odredba koja dopušta prenamjenu sredstava.

- Na prošlogodišnjem natječaju tako je jedan projekt tražio 100 tisuća kuna, a odobreno mu je 50 tisuća, ali, prenamjenom sredstava na kraju mu je dodijeljeno 150 tisuća kuna. Takve stvari bi svakako trebalo spriječiti, no dva ili tri glasa protiv u skupštini zbora ne znače ništa, zaključio je Banušić.

Korumpirana prošlost - i sadašnjost - institucije

Netransparentan rad SZ-a najproblematičnije je zbog povijesti same institucije, koja obiluje slučajevima korupcije. Zbor je osnovan krajem devedesetih, službeno - kako bi se zakonski osiguralo studentsko predstavljanje u radu i upravljanju samih sveučilišta, a zapravo zato da se studentska populacija stavi pod kontrolu HDZ-a. Vrlo brzo, pozicije u zborovima postale su odskočne daske za buduće političare, koji su uz to raspolagali milijunskim iznosima. Studentski predstavnici trošili su stotine tisuća kuna na mobitele, vlastita privatna putovanja i tulumarenja po Europi pod izlikom međunarodne suradnje, a studentske interese su promatrali kao nešto što ih se ni najmanje ne tiče. To se nastavilo do danas, pa se predsjednik zagrebačkog SZ-a Ivan Bota ovog proljeća suprotstavio studentima koji su se borili za javno financirano obrazovanje, a njegov riječki kolega Tomislav Čengić (današnji predstavnik državnog zbora) tulumario je Dalekim istokom o trošku riječkog zbora. Najslavniji predsjednik HSZ-a ipak je bio Petar Bezjak, koji je smijenjen nakon što je otišao u zatvorsku posjetu Mirku Norcu.

Boras: Povjerenstvo je korektno odradilo svoj posao

U sastavu Povjerenstva koje je odlučivalo o projektima bio je i dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras.

- Mi smo obavili taj posao sukladno Pravilniku koji postoji na Sveučilištu. No, što se tiče daljnje procedure, da li su obrazloženja išla na skupštinu ili ne - ne bih komentirao, jer ne znam. Sigurno je da sva obrazloženja postoje. Studenti su sastavili prijedlog podjele sredstava, profesori koji su sudjelovali u radu povjerenstva su kontrolirali i ponešto mijenjali. Osobno, nastojao sam inzistirati na projektima koji obuhvaćaju više fakulteta, odnosno, od veće su važnosti za Sveučilište, zaključio je Boras.