Antej Jelenić 24.07.2014.

Politika i alkemija

Antej Jelenić Neovisno o bilo kakvom programu ili kriminalnom ili čak ubilačkom poduhvatu, politička partija svemutirajuća je supstanca kojoj možemo pripisivati proizvoljna svojstva, kao što naivan alkemičar pripisuje tvari svojstva koja nemaju veze s njezinom prirodom.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Gdje je nestala borba za radnička prava?

Fotografija članka
Zatvaranje očiju aktivista civilnog društva pred problemom privatizacije, koja je sa sobom donijela ekonomsku neravnopravnost, svoje uporište ima u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, zaključak je s jučer održane tribine

U organizaciji Mirovnih studija, sinoć je održana tribina "Civilno društvo - novi prostori za suradnju". Povod za održavanje tribine proistekao je iz pitanja zašto ekonomska i radnička prava do sad nisu bila u dovoljnom fokusu interesa organizacija civilnog društva.

Zatvaranje očiju aktivista civilnog društva pred problemom privatizacije, koja je sa sobom donijela ekonomsku neravnopravnost, svoje uporište ima u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, objasnila je Suzana Kunac, vanjska suradnica na Fakultetu političkih znanosti. "Aktivisti organizacija civilnog društva osamdesetih su bili 'otpadnici' koji nisu bili ni dio vladajuće nomenklature, ni radnici. Svoje djelovanje usmjeravali su u rastakanje partijskog sistema i borbu za vrijednosti karakteristične za liberalnu demokraciju", rekla je Kunac. Osim promjene političko-ekonomskog sistema, rat iz devedesetih utjecao je i na razvoj samih organizacija. Tada se one, prema tumačenju Paula Subbsa, dijele na one koje se zalažu za psiho-socijalne promjene, humanitarno-vjerske organizacije i radikalne inicijative kakva je bila Antiratna kampanja. "Niz problema civilnih skupina s kojima su se bavile ove organizacije, nisu riješene do današnjeg dana - primjerice, ratni zločini i žene kao žrtve nasilja. Pomaci su tijekom godina bili minimalni pa nije bilo kapaciteta za pokretanje novih tema", istaknula je Kunac te dodala kako je većina organizacija, kako nekada, tako i danas, financirana od strane međunarodnih aktera koji zagovaraju liberalni kapitalizam.

Stipe Ćurković, osnivač i član Centra za radničke studije, uzrok nezanimanja za radničke teme vidi u povijesnom razdoblju u kojem je real-socijalizam kao projekt došao u krizu legitimacije, odnosno slamanja mađarske revolucije i Praškog proljeća. "Nova ljevica tada je težila demokratizaciji i fokus joj je bio na pravima kao što je sloboda govora, a što je dio liberalne tradicije. Osim toga, tih godina je uglavnom bila osigurana socijalna sigurnost, pa ekonomska neravnopravnost nije bila aktualan problem. Što se pak Zapada tiče, tih godina je na vrhuncu bila država blagostanja pa su Marxove teorije o krizama kapitalizma izgledale neplauzibilno", rekao je Ćurković. "Divljanje nacionalizma devedesetih u Hrvatskoj nameće čitav set novih pitanja, pa ne čudi da je ta problematika bila u primarnom fokusu. Tih godina glorificirao se uređeni Zapad, bez da se propitivalo što se zaista tamo događa."

"Kako je nekad u fokusu bilo spriječiti deložacije građana druge nacionalnosti, tako je to danas sudjelovati na radničkim prosvjedima", rekla je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. "Budući da je devedesetih jedan autoritarni sustav zamijenjen drugim, organizacije civilnog društva su djelovale unutar postulata liberalne demokracije. Godine 2000. dolazi do profiliranja organizacije, no istodobno se događa i zatvaranje u kućice ciljanih skupina, odnosno neotvaranja novih područja, iako istovremeno dolazi do velikog društvenog raslojavanja".

Unutar Mirovnih studija u posljednje vrijeme počeli su promišljati o tematici ekonomske nepravde i radničkih prava, a zaključak je kako je okvir izgradnje mira najprikladniji za propitivanje tih problema jer cilja na smanjenje društvene neprave i razlika u društvenoj moći. "Nužno je da se međusobno podržavamo i da prestanemo sagledavati probleme iz diskursa žrtve. Moramo raditi na osnaživanju različitih grupa jer svi smo mi istodobno i građani i radnici i manjina", zaključila je Benčić.

Tagovi: civilno društvo, prava radnika
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 2 komentara
  1. Nostradurus15.04.2012. 00:03
    Kasno Marko na Kosovo stiže. Gdje ste bili do sada intelektualci:
    http://sites.google.com/site/financijskisustav/posljedice-privatizacije
    http://sites.google.com/site/financijskisustav/ekonomsko-ropstvo

    Škegro je prije 19. godina uveo ekonomsko ropstvo. Dobro jutro.
  2. gunslinger03.05.2012. 12:12
    Da. A čim je uvedeno ekonomsko ropstvo, uslijedile su i ostale stvari - propast srednje klase i radništva, pojava tajkuna sa ekonomskim portfeljem jačim od države, svemoć financijskih centara moći pred kojima političari kleče i od kojeg primaju bakšiš (namjerno odabran termin), opće propadanje socijalnih i zaštitnih funkcija države... I potpuni izostanak političke organizacije koja bi preuzela na sebe odgovornost i zastupanje ugroženih slojeva društva. I to ne samo u RH, već i u drugim dijelovima svijeta.

    Pozdrav svima.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

28.07.

Potpuna stagnacija ženskog poduzetništva

Hrvatska je u EU na začelju što se tiče zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu, a prosječna plaća kod žena iznosi 85 posto plaće muškaraca

28.07.

Socijalna destrukcija Hrvatske

Hrvatska je rekorder po najvišoj stopi rasta rizika od siromaštva među zemljama članicama EU: od 2008. do 2012. stopa rizika od siromaštva uvećana je za 18,5 postotnih poena, dok je to povećanje za EU 27 ostvareno za svega tri postotna poena

25.07.

Vlada "monetizira" vojne nekretnine

Krajnji kupac vojnog kompleksa "Kovčanje" na Malom Lošinju trebala bi biti ruska banka "Promsvyaz"

23.07.

Traže isto postupanje za sve

Pet sindikalnih središnjica uputilo je ravnateljici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zahtjev za objavom popisa svih poslodavaca koji su koristili mjere aktivne politike zapošljavanja

23.07.

Tražite svoj novac

U Udruzi "Franak" planiraju napraviti šprance obrazaca kojim dužnici mogu tražiti povrat od banaka, a najavili su da će pripremiti model isplate povrata preplaćenih kamata za dužnike u švicarcima koji će predložiti bankama

23.07.

Javni dug RH raste

Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto, pokazuju novi podaci "Eurostata", europskog ureda za statistiku

22.07.

"Ako vam se ne da, odustanite!"

GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja zatražila je danas ostavku Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje te drugih odgovornih predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Vlade

Dokukino
Info most
Info most
Superknjižara