Marinko Čulić 28.08.2014.

Avangarda zapadne periferije

Marinko Čulić Velika fertutma digla se uoči današnje konferencije zapadnobalkanskih zemalja u Berlinu zbog najave da će se ondje odlučiti o novom pravcu Jadransko-jonske autoceste. Ona ne bi išla preko Dubrovnika nego kroz Bosnu i Hercegovinu.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Gdje je nestala borba za radnička prava?

Fotografija članka
Zatvaranje očiju aktivista civilnog društva pred problemom privatizacije, koja je sa sobom donijela ekonomsku neravnopravnost, svoje uporište ima u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, zaključak je s jučer održane tribine

U organizaciji Mirovnih studija, sinoć je održana tribina "Civilno društvo - novi prostori za suradnju". Povod za održavanje tribine proistekao je iz pitanja zašto ekonomska i radnička prava do sad nisu bila u dovoljnom fokusu interesa organizacija civilnog društva.

Zatvaranje očiju aktivista civilnog društva pred problemom privatizacije, koja je sa sobom donijela ekonomsku neravnopravnost, svoje uporište ima u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, objasnila je Suzana Kunac, vanjska suradnica na Fakultetu političkih znanosti. "Aktivisti organizacija civilnog društva osamdesetih su bili 'otpadnici' koji nisu bili ni dio vladajuće nomenklature, ni radnici. Svoje djelovanje usmjeravali su u rastakanje partijskog sistema i borbu za vrijednosti karakteristične za liberalnu demokraciju", rekla je Kunac. Osim promjene političko-ekonomskog sistema, rat iz devedesetih utjecao je i na razvoj samih organizacija. Tada se one, prema tumačenju Paula Subbsa, dijele na one koje se zalažu za psiho-socijalne promjene, humanitarno-vjerske organizacije i radikalne inicijative kakva je bila Antiratna kampanja. "Niz problema civilnih skupina s kojima su se bavile ove organizacije, nisu riješene do današnjeg dana - primjerice, ratni zločini i žene kao žrtve nasilja. Pomaci su tijekom godina bili minimalni pa nije bilo kapaciteta za pokretanje novih tema", istaknula je Kunac te dodala kako je većina organizacija, kako nekada, tako i danas, financirana od strane međunarodnih aktera koji zagovaraju liberalni kapitalizam.

Stipe Ćurković, osnivač i član Centra za radničke studije, uzrok nezanimanja za radničke teme vidi u povijesnom razdoblju u kojem je real-socijalizam kao projekt došao u krizu legitimacije, odnosno slamanja mađarske revolucije i Praškog proljeća. "Nova ljevica tada je težila demokratizaciji i fokus joj je bio na pravima kao što je sloboda govora, a što je dio liberalne tradicije. Osim toga, tih godina je uglavnom bila osigurana socijalna sigurnost, pa ekonomska neravnopravnost nije bila aktualan problem. Što se pak Zapada tiče, tih godina je na vrhuncu bila država blagostanja pa su Marxove teorije o krizama kapitalizma izgledale neplauzibilno", rekao je Ćurković. "Divljanje nacionalizma devedesetih u Hrvatskoj nameće čitav set novih pitanja, pa ne čudi da je ta problematika bila u primarnom fokusu. Tih godina glorificirao se uređeni Zapad, bez da se propitivalo što se zaista tamo događa."

"Kako je nekad u fokusu bilo spriječiti deložacije građana druge nacionalnosti, tako je to danas sudjelovati na radničkim prosvjedima", rekla je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. "Budući da je devedesetih jedan autoritarni sustav zamijenjen drugim, organizacije civilnog društva su djelovale unutar postulata liberalne demokracije. Godine 2000. dolazi do profiliranja organizacije, no istodobno se događa i zatvaranje u kućice ciljanih skupina, odnosno neotvaranja novih područja, iako istovremeno dolazi do velikog društvenog raslojavanja".

Unutar Mirovnih studija u posljednje vrijeme počeli su promišljati o tematici ekonomske nepravde i radničkih prava, a zaključak je kako je okvir izgradnje mira najprikladniji za propitivanje tih problema jer cilja na smanjenje društvene neprave i razlika u društvenoj moći. "Nužno je da se međusobno podržavamo i da prestanemo sagledavati probleme iz diskursa žrtve. Moramo raditi na osnaživanju različitih grupa jer svi smo mi istodobno i građani i radnici i manjina", zaključila je Benčić.

Tagovi: civilno društvo, prava radnika
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 2 komentara
  1. Nostradurus15.04.2012. 00:03
    Kasno Marko na Kosovo stiže. Gdje ste bili do sada intelektualci:
    http://sites.google.com/site/financijskisustav/posljedice-privatizacije
    http://sites.google.com/site/financijskisustav/ekonomsko-ropstvo

    Škegro je prije 19. godina uveo ekonomsko ropstvo. Dobro jutro.
  2. gunslinger03.05.2012. 12:12
    Da. A čim je uvedeno ekonomsko ropstvo, uslijedile su i ostale stvari - propast srednje klase i radništva, pojava tajkuna sa ekonomskim portfeljem jačim od države, svemoć financijskih centara moći pred kojima političari kleče i od kojeg primaju bakšiš (namjerno odabran termin), opće propadanje socijalnih i zaštitnih funkcija države... I potpuni izostanak političke organizacije koja bi preuzela na sebe odgovornost i zastupanje ugroženih slojeva društva. I to ne samo u RH, već i u drugim dijelovima svijeta.

    Pozdrav svima.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

01.09.

Protiv vatikanskih ugovora!

Prosvjed na kojem će se zatražiti raskidanje ugovora sa Svetom Stolicom podržale su brojne organizacije civilnog društva te javne osobe

29.08.

Bez stranačke iskaznice ni u prometno redarstvo

Aktualni predsjednik pulskog Kluba mladih IDS-a, stranke koja vedri i oblači Istrom već dva desetljeća, sretan je dobitnik posla prometnog redara

29.08.

Udruga "Franak" kontrira HUB-u

Udruga "Franak" osvrnula se na priopćenje Hrvatske udruge banaka, vezano uz prilog objavljen na HRT-u o odbijanju banaka da se nagode nakon presude u slučaju "Franak"

29.08.

Pukla ljubav HDZ-a i udruge "U ime obitelji"?

Obiteljaši se nalaze pred velikim političkim izazovom. Ako ne uspiju prikupiti 450 tisuća potpisa, to će značiti da oni bez HDZ-a nisu relevantan politički čimbenik

28.08.

Iz zdravstvenog odgoja lete "neprihvatljivi izrazi"

Resorni ministar Vedran Mornar očito smatra da je neke teme, ako su sporne, bolje izostaviti, a djeci ponuditi druge informacije

28.08.

Humanitarna pomoć završila na divljem deponiju

Komunalni redari Grada Novog Vinodolskog utvrdili su da je na dvjema hrpama odbačenih predmeta, i to u vrećama, najviše - odjeće i obuće

27.08.

"U ime obitelji" u pohodu na novi referendum

Referendumom bi se uredilo izborno zakonodavstvo. Na upit o sličnoj inicijativi nevladine udruge GONG, Željka Markić je pozvala GONG da im pomogne u informiranju birača

Info most
Info most
Superknjižara
Dokukino