Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Bilješke jedne zastupnice

Deutsche welle

Izlaz se ipak zove flexicurity?

15.11.2010. Ivan Grgurić Hrvatska Komentiraj Print
Fotografija članka
Kako iz ekonomske krize: Između ostaloga, Hrvatska mora uvesti red u naša sveučilišta. Nedopustivo je da se fakulteti ponašaju kao najveći maksimizatori profita, da upisuju studente za koje znaju da nakon završetka studija neće moći naći posao u svojoj struci, jer za toliko politologa i filozofa jednostavno nema potrebe u ovom društvu.

Svatko tko imalo zna o ekonomiji zna za pojam „ljepljivost plaća" (engl. sticky wages), koji označava pojavu da plaće rijetko idu dolje. Posljedica je to šireg fenomena. Kada dohodak raste, životni stil se lako prilagođava prema gore, ali kada dohodak pada, životni stil pojedinaca u pravilu ostaje isti.  

Kriza uglavnom ne znači pad životnog standarda već održavanje istog životnog standarda uz pomoć „peglanja" kreditnih kartica. Jednostavno rečeno, životni stil se održava sve većim zaduživanjem.

Upravo je ovo izvor grčke i hrvatske krize. Realni sektor u oba društva je već dugo u krizi, ali ta kriza se nije vidjela u životnom stilu stanovnika Grčke i Hrvatske. Ono što nisu mogli zaraditi, u Hrvatskoj i Grčkoj su posuđivali. I sada to dolazi na naplatu, s kamatama dakako.

Mnogi su razlozi nazadovanja proizvodnje u Hrvatskoj, ali osnovni razlog ipak treba tražiti u nekonkurentnom tržištu rada. Hrvatsko gospodarstvo karakteriziraju visoka nezaposlenost i izuzetno niske stope zaposlenosti, što je uglavnom posljedica velikog U zemljama u kojima postoje velike zakonske prepreke davanju otkaza, ali u kojima se zakon ne provodi, poput Hrvatske, poslodavci imaju poticaja da u potpunosti ignoriraju zakonske odredbe broja „mlađahnih" umirovljenika. Osobito zabrinjava visoka dugoročna nezaposlenost, što ukazuje na veliki problem „upijanja" radnika u tržište rada.

Mnogi su razlozi za to. Primjerice, hrvatsko gospodarstvo je opterećeno velikim poreznim klinom, odnosno razlikom između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće radnika. Ova razlika nastaje kao rezultat oporezivanja rada. Konkurentnost radnika na domaćem i svjetskom tržištu određuje omjer bruto plaća i produktivnosti radnika. Veliki porezi na rad, pak, uz nepromijenjenu produktivnost, smanjuju konkurentnost radne snage. Istraživanja pokazuju da među zemljama OECD-a, zemlje koje imaju niži porezni klin u pravilu imaju i nižu nezaposlenost. Hrvatska se na toj listi našla negdje u sredini, s nešto višim poreznim klinom od prosjeka OECD-a. Dakle, Hrvatska ima prostora da smanjivanjem poreznog klina potiče zapošljavanje.

S druge strane, Hrvatska ima nekonkurentnu radnu snagu. Iako gotovo senzacionalno, prema Eurostatovoj publikaciji Combating poverty and social exclusion, Hrvatska je na samom europskom vrhu prema postotku mladih koji imaju barem „više srednje obrazovanje". Međutim, problem je kada radnici posjeduju vještine koje se ne traže na tržištu, a upravo to je slučaj u Hrvatskoj. Prema istraživanju Tea Matkovića s Instituta za socijalni rad, kod 47 posto radnika prvi posao ne odgovara njihovom obrazovanju. Ono što još više zabrinjava je da prvi ozbiljni posao, koji traje više od 6 mjeseci, ne odgovara kvalifikacijama čak 45 posto radnika. Hrvatska jednostavno ima previše difovaca, politologa, filozofa, novinara, a premalo inženjera.

Istraživanja Alke Obadić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pokazuju da je hrvatska radna snaga istodobno i nemobilna. Jednostavno rečeno, postoji potražnja za određenim vještinama ali u „krivim" geografskim područjima.

Hrvatska zapravo pokazuje karakteristike drugih mediteranskih zemalja, a to su jake obitelji. U društvima sa snažnim obiteljima, poput hrvatskog ili talijanskog, nije neuobičajeno da roditelji uzdržavaju i odraslu djecu, barem dok ne pronađu „pravi" posao - uglavnom u rodnom mjestu ili mjestu studiranja. Zbog „zaleđa" koje mladima pružaju njihovi roditelji, mladi se odlučuju na kasniji ulazak na tržište rada i tako duže ostaju na teretu društva umjesto da pridonose njegovom boljitku.

Iako su neki od ovih izvora nekonkurentnosti tržišta rada „izvorno" hrvatski, jedan aspekt je zajednički gotovo cijeloj kontinentalnoj Europi a to je zaštita radnika na „krivom" mjestu. U zemljama kontinentalne Europe, radnik se štiti otežavanjem davanja otkaza, odnosno konceptom sličnim socijalističkom modelu „doživotnog" zaposlenja.

Međutim, uzimanje kompanije kao centra zaštite radnika uvelike smanjuje Sindikati bi morali prihvatiti nužnost fleksibilizacije tržišta rada i umjesto toga državu ucjenjivati da uvede što jače sigurnosne mreže - od veće naknade za nezaposlenost do programa prekvalifikacije i dokvalifikacije fleksibilnost tržišta rada, a time i njegovu konkurentnost. U sustavima u kojima je poslodavcu teže dati otkaz radniku u teškim vremenima, poslodavci će se prilagoditi na način da će teže zapošljavati nove radnike u dobrim vremenima, upravo iz straha da im neće moći dati otkaz u doba krize. Primjerice, u Francuskoj sudovi redovito odbijaju otkaze radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti kao nelegalne. Istodobno je velika nezaposlenost jedan od glavnih problema francuskog gospodarstva. Rezultat svega toga je da sustav koji je orijentiran zaštiti postojećih radnih mjesta ima za posljedicu manje povećanje nezaposlenosti u doba krize, ali i manji pad nezaposlenosti u doba oporavka. Istraživanja pokazuju da ovi sustavi ne generiraju nužno više stope nezaposlenosti kada se u obzir uzme cijeli ekonomski ciklus, ali zato dovode do nižih stopa zaposlenosti, što je jedna od glavnih boljki hrvatskog gospodarstva.

Kompanija i koncept doživotnog zaposlenja funkcioniraju dobro u Japanu, gdje su stvorili fanatično odanu radnu snagu, ali ovaj model ne funkcionira ni približno dobro u Europi. Europska Unija je toga svjesna i u sklopu svog dugoročnog programa razvoja Europe 2020 predlaže premještanje centra zaštite radnika s kompanije na državu. Riječ je, naime, o danskom modelu flexicuritija.

Ovaj model osigurava fleksibilnost tržištu rada, budući da je davanje otkaza jednostavno, ali istodobno radnike ne prepušta na milost i nemilost tržišnih sila. Sigurnost radniku više ne predstavlja „doživotno" zaposlenje već moćni državni programi prekvalifikacije i dokvalifikacije, koji radniku omogućavaju da puno lakše nađe novi posao. Istodobno, Danska nema iluzije da će proces pronalaska novog posla biti trenutan, stoga privremeno nezaposlenima osigurava vrlo visoke naknade za nezaposlenost, na koje radnik ima pravo ukoliko aktivno traži novi posao.

Podaci o nezaposlenosti jasno pokazuju superiornost danskog modela spram njenih kontinentalnih europskih susjeda. Danska je prije krize imala jednu od najnižih stopa nezaposlenosti i jednu od najviših stopa zaposlenosti među zemljama OECD-a. Primjerice, Danska je imala upola nižu stopu nezaposlenosti od Njemačke i Francuske i čak dvostruko veću stopu zaposlenosti mladih od Francuske. Upravo su mladi radnici, koji prvi put traže posao, jedni od glavnih žrtava nefleksibilnog tržišta rada.

Hrvatska ima vrlo nefleksibilno tržište rada, barem na papiru. Iva Biondić i Teo Matković su izračunali da je prema kriteriju fleksibilnosti, hrvatsko tržište rada na 21. Hrvatska ima prostora da smanjivanjem poreznog klina potiče zapošljavanje mjestu u konkurenciji 27 zemalja OECD-a. Dakako, stvarnost hrvatskog radnika je puno drugačija od one koju mu garantiraju zakoni. Međutim, i to se može povezati s nefleksibilnim zakonima. U zemljama u kojima postoje velike zakonske prepreke davanju otkaza, ali u kojima se zakon ne provodi, poput Hrvatske, poslodavci imaju poticaja da u potpunosti ignoriraju zakonske odredbe.

Ukoliko Hrvatska želi održivi visoki životni standard, morat će reformirati tržište rada kako bi poticala zapošljavanje i proizvodnju. Međutim, kao i u mnogim europskim zemljama, sindikati pružaju veliki otpor fleksibilizaciji tržišta rada, što smo vidjeli i na primjeru referenduma o novom zakonu o radu. Ne smije se zaboraviti da, iako su sindikati svakako važan faktor u dobrom funkcioniranju ekonomskog sustava i zaštite prava radnika, i sindikati imaju svoje mane. Prije svega, sindikati brane interese prvenstveno sindikalnih članova, a to su prije svega stalno zaposleni.

Sustav „doživotnog" zaposlenja ima svoje dobitnike i gubitnike. Glavni dobitnici su „insideri", radnici koji imaju stalni posao. Gubitnici, pak, su radnici koji traže posao i koji rade privremeno. A sindikati ne brane interese ovih gubitnika. Ne postoji sindikat nezaposlenih, dok su privremeno zaposleni manje skloni učlanjivanju u sindikat od stalno zaposlenih zbog privremenog karaktera njihovog radnog mjesta.

Sindikati bi morali prihvatiti nužnost fleksibilizacije tržišta rada i umjesto toga državu ucjenjivati da uvede što jače sigurnosne mreže - od veće naknade za nezaposlenost do programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. Koliko se to može postići u ovo doba besparice drugo je pitanje.

Osim flexicuritija, Hrvatska mora uvesti red u naša sveučilišta. Nedopustivo je da se fakulteti ponašaju kao najveći maksimizatori profita u ovoj zemlji, da upisuju studente za koje znaju da nakon završetka studija neće moći naći posao u svojoj „branši", jer za toliko politologa i filozofa jednostavno nema potrebe u ovom društvu. Da stvar bude još gora, neki fakulteti upisuju toliki broj studenata da ni ne stanu u fakultetske predavaonice! U javno financiranom modelu visokog obrazovanja, koji većina građana podupire, javnost ima itekako pravo da očekuje da se novci poreznih obveznika troše na obrazovanje studenata koji će doprinositi razvoju društva, a ne biti nezaposleni ili raditi poslove za koje se nisu školovali.

Grčku su od bankrota spasili MMF i Europska Unija, a sada je već jasno da će Europska Unija od bankrota morati spašavati i Irsku. Nakon Irske će slijediti domino efekt. Prvo Portugal, potom gotovo sigurno i Španjolska. A kad padne i peto najveće europsko gospodarstvo, zabrinutost investitora će se okrenuti prema najslabijoj karici u europskoj velikoj četvorci - Italiji. Negdje u tom procesu će netko, nadajmo se, naći vremena da i Hrvatsku spasi od bankrota - zaboravite da će to biti vlada Jadranke Kosor.

Osnovni problem mediteranskih zemalja, koje su se pokazale kao najslabija karika među „starim" članicama, je raskorak između onoga koliko društvo može proizvesti i onoga koliko društvo može potrošiti. Kako ne bi drastično morale smanjivati životni standard, ove zemlje se moraju okrenuti ponovnom pokretanju proizvodnje, a tu zapinju već na prvom koraku - na tržištu rada. Mediteranske zemlje, uključujući Hrvatsku, imaju vrlo nefleksibilno i nekonkurentno tržište rada koje pogoduje stalno zaposlenima ali stvara veliku vojsku gubitnika - nezaposlene i privremeno zaposlene, koji predstavljaju veliki neiskorišteni potencijal. Iskustvo nordijskih zemalja pokazuje da je moguće stvoriti dinamično tržište rada bez prepuštanja radnika hirovima tržišta, kako je to često slučaj u anglosaksonskim zemljama. Europska Unija je dobro identificirala danski model flexicuritija kao put naprijed, sad je vrijeme da i Hrvatska krene tim putem.

Tagovi: pravo na visoko obrazovanje, radnička prava, porezi
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 94 komentara
  1. Filozof15.11.2010. 14:36
    A koliko bi to filozofa trebalo godišnje izbaciti naše visoko školstvo, pa da to bude u skladu sa Vašim štovanim ekonomskim analizama?
    I drugom spadaju li ekonomisti među "filozofe" i "politologe", kojih imamo neracionalno mnogo, ili među "inženjere" koji nam tako nedostaju?
  2. neugodnjak15.11.2010. 14:38
    sramota za halter da objavljuje ovakvo desničarsko smeće. ovo je potpuna sramota!
  3. ...15.11.2010. 14:46
    pa dobro, H-alteru moj, koji vam je đava? zašto objavljujete ovakve vulgarno desničarske neoliberalne pizdarije? ovo je članak za Jutarnji list i njihovu propagandu a ne za H-alter. stvarno ste zabrazdili.
  4. ovo bi trebalo15.11.2010. 14:47
    skinut što prije. stvarno svakakvim debilima dajete da vam pišu članke. slobodan medij ne znači da treba "slobodno" objavljivat ovakve bljuvotine. ima i previše medija koji objavljuju ovakva govna.
  5. bzvz15.11.2010. 14:47
    Ovaj članak je totalni fail!
  6. tomix15.11.2010. 14:48
    Vidi se da filozofi komentiraju. Nema ovo veze sa desničarskim smećem, samo se radi o tome da je na tržištu disbalans. Ako ima manje kvota za filozofiju, ljudi će je manje htjeti upisivati (i manje će upisati :)). Ono što je činjenica je da nitko ne negira važnost filozofa, politologa i ekonomista, ali trenutna ponuda i potražnja nisu uravnoteženi, a ovakva vrsta inženjeringa je prijeko potrebna kako bi se zadržala kralježnica radničke klase.

    Ja sebe smatram ljevičarom, ali nisam snob. Da bi narod preživio, nije dovoljno samo prosvjedovati za veća prava. Netko ipak treba raditi nešto produktivno. Ne treba to činiti nauštrb nematerijalnih vrijednosti društva, ali ne mogu nematerijalne vrijednosti biti kočnica za bilo kakav gospodarski razvoj. Takav sistem sigurno ne postoji u tradicionalno ljevičarskim društvima kakvim se divimo (Švedska, Norveška...).

    Da humanističkim znanostima. ali ne humanistima na birou...
  7. Lea15.11.2010. 14:53
    zašto objavljujete ovakve tekstove protiv javnog obrazovanja i time dajete za pravo svima koji se nabacuju floskulama tipa “podredimo obrazovanje gospodarstvu” - čitaj privatnim interesima
  8. Mitingaš15.11.2010. 14:57
    Previše je u našoj zemlji ekonomista. Sve vrvi od razno raznih "diploma" sa privatnih "fakulteta, veleučilišta" i sl. Njihova razina obrazovanja je nikakva , jer oni tamo ne dobivaju obrazovanje nego ideološku indoktrinaciju liberalnim kapitalizmom. Nešto slično školi u Kumrovcu, samo šta su tamo ipak morali pročitat i koji filozofski klasik, dok ovi na VERN-ovima, Njavrima i sl teško da mogu razumjet nešto više od priručnika "Kako postat uspješni menadžer zalizane kosice i finog odjela" .
  9. F15.11.2010. 15:05
    Opet ovaj Grgurić sa svojim reakcionarnim tekstovima...
  10. Pesti15.11.2010. 15:10
    Kultna knjiga hrvatske obrazovne politike u posljednjih 25 godina prošlog stoljeća zvala se "Škola i tvronica". Ona je teorijski obrazlagala namjeru tadašnje obrazovne politike da srednje i visoko obrazovanje podredi potrebama poduzeća. Ta tadašnja obrazovna politika isto je tako smatrala da treba ograničiti broj filozofa i književnih komparatista za račun broja ingenjera i tehničara. Autor knjige kao i te tadašnje obrazovne politike zvao se Stipe Šuvar. Bio je radikalni ljevičar a ne desničar.
  11. Drug Kormilar15.11.2010. 15:12
    Zašto bi neki ljevičar imao potrebe pomoć kapitalističkoj državi ?
  12. tomix15.11.2010. 15:20
    @Lea. Joj, to su floskule sa antipropagandnih pamfleta. Obrazovanje svima je donijelo to da ljudi besplatno studiraju 150 godina i potpuno su beskorisni društvu. Pravi ljevičar bi trebao znati da je država tu da štiti ljudsko dostojanstvo i ljudski život, a ne parazite. Ja sam FER plaćao 6700kn po godini i otplatio sam faks u manje od pola godine. Da je koštao 10000 godišnje podigao bi kredit i vratio bi ga u godinu dana.

    Plaćao sam faks pa sam se natjerao da ga brže završim. Posao me čekao odmah. Nisam zalizan i ne radim za "privatne" interese. Draži mi je Chomsky nego Ayn Rand. Ali to ne znači da navečer duvam i pijem, a ujutro sam na prosvjedu na Cvjetnom. Ne spavam u Varšavskoj, a svoju ideologiju širim u krugovima u kojima se krećem sa ljudima koji o tome nemaju mišljenje ili su protiv mene. Stajati s ljudima koji isto misle je besmisleno, a prosvjedovati radi prosvjedovanja samog je još besmislenije. Sve što je Grgurić napisao stoji. Socijalna država ne štiti lijenčine, nego ljudima brani njihovo dostojanstvo...
  13. gideon15.11.2010. 15:33
    Iz iskustva znam da na fakultetima postoje programi i institucije čiji je zadatak aktivno oblikovati obrazovne programe vezane uz zahtjeve tržišta rada za određenim kompetencijama. Jedini je problem što oni ne rade posao za koji su plaćeni, bar ne dovoljno dobro.
  14. PB15.11.2010. 15:35
    Stvar je u tome da ste vi Blairovci ne shvaćate da kapitalizam "sa ljudskim licem" nije nikakvo rješenje i da će to morat propast, jer će vas pojest ovi radikalni kapitalisti koji se bolje snalaze na svom teritoriju. Vi pomažete kapitalizmu da se održi što dulje, tako je bilo i sa idejom Welfare state koja sada propada od kada nema komunizma...
    Uvijek mi je drago vidjet kako u krizi "lijeve" stranke gube izbore, al budaletine se i dalje drže svoje beskrajne vjere u tržište i ne odstupaju od toga.....
  15. Autor15.11.2010. 16:24
    Dobro, vidim da se ne slazem s "istinskom" ljevicom s filozofskog u vezi buducnosti visokog obrazovanja. Pa da malo pojasnim svoje stajaliste.

    Prvo, ja nisam protiv javno financiranog obrazovanja. Ali smatram sljedece, Marx nas uci da covjek nije bice jedne dimenzije - svaki pojedinac ima mnogo vjestina a ne samo jednu (npr. da moze biti samo ekonomist ili samo difovac). Pa zasto je onda nerazumno da drustvo, koje na sebe preuzima troskove obrazovanja, ocekuje od pojedinca da izabere da razvija onu vjestinu koja ce koristiti drustvu. Ako ja dobro kuzim Marxa, on se zauzima za simbiozu pojedinca i drustva. Ovo sto nam nude "istinski" ljevicari s filozofskog nije nista nego silovanje drustva od strane pojedinaca. Ja moram bit politolog bez obzira na to sto samo 20 posto politologa (ili tako neki mizeran broj) nade posao u svojoj bransi. Drustvo mora u mene ulagati 5 godina kako bi ja radio nesto za sto se uopce nisam skolovao, ili sjedio nezaposlen?????? Ne znam otkad u "socijalizmu" individualni izbor ima toliku prevagu nad interesima drustva???????? Mene osobno revolucionari s filozofskog vrlo podjecaju na americku tradiciju bljutavog individualizma gdje je osobni izbor sve a drustveni interes zadnja rupa na svirali. Samo sto americki individualizam barem ocekuje da pojedinac snosi odgovornost za svoje promasaje, revolucionari s filozofskog su ostavili drustvu da cisti za promasajima pojedinaca. Nije to bas neki socijalizam.

    A sto se tice optuzbi da sam neoliberal. Pa dobro ljudi, zar vi smatrate da je Danska neoliberalna zemlja? Bio bih vrlo zahvalan onom tko mi objasni po cemu je to Danska neoliberalna zemlja.
  16. diplomirani inženjer kemijske tehnologije15.11.2010. 16:28
    @tomix.Studirao sam 5 godina, uz državnu stipendiju, prosjek 4.0., godinu i po na birou.
    posla za mene nema, ajde mi ga ti nađi kad si tako pametan, ja sam glup pa ga ne mogu naći

    :-((
  17. Autor15.11.2010. 16:30
    @ PB

    "Uvijek mi je drago vidjet kako u krizi "lijeve" stranke gube izbore, al budaletine se i dalje drže svoje beskrajne vjere u tržište i ne odstupaju od toga....."

    Vidim da si sigurno vrlo sretan covjek - sudeci po rezultati izbora u Europi u kojima ljevica stvarno redovito gubi. Da je to znak da ljevica treba revidirati svoje stavove, svakako da je. Ali brate, ili sestro, pa reci kako na izborima prolazi "istinska" ljevica? Ili ne izlazi na izbore ili ne prolazi izborni prag. I tebi nikad nije palo na pamet da bi mozda "istinska" ljevica trebala preispitati svoje stavove? Ili je mozda bitno samo sto misli "avangarda" (citaj centralni komitet) a narod u cijem interesu oni navodne rade ima pravo samo da bespogovorno slusa?
  18. diplomirani inženjer kemijske tehnologije15.11.2010. 16:30
    -a ne duvam i ne pijem
  19. BP15.11.2010. 16:44
    @autor
    Stvar je u tome da ljudi glasaju po inerciji, Laburisti bi dobili istii broj glasova (+/- 5%) u Engleskoj da zagovaraju jednopartijski socijalizam ili neoliberalni kapitalizam. Bitno je da ih većina koja glasa za njih vidi kao ljevičare, jer da hoće glasat za liberalne kapitaliste glasala bi za konzervativce. No od onog ratnog zločinca Blaira u Laburističkoj stranci je čak zabranjeno spominjat socijalizam u stranci, što znači da varaju glasače. To što je netko glup ne znači da ga treba prevarit. Da revidirali su se oni samo u krivnom smjeru...
    Eno ista stvar je i u Grčkoj gdje su sad na lokalnim izborima dobili socijalisti iako veze sa socijalizmom nemaju. Ali dobra stvar je tamo što su "radikalno" lijeve stranke jedine napredovale u odnosu na druge.
    Zbog takvih "lijevih" stranaka dobar dio glasača se okreće radikalnoj desnici jer znaju dobro privuč nezadovoljne , a nisu ih (još) izdali. A tu leži najveća opasnost.
  20. Drug Kormilar15.11.2010. 16:57
    Grguriću ti nisi nikakav ljevičar , ti si najobičniji peder koji je prihvatio tržište kao nešto samo po sebi normalno.
    Kakve to gluparije pišeš? Zbog čega bi to komunističke stranke trebale prihvatit "realnost" tržišta i kapitalizam? Ko da su to neke znanstvene , a ne ideološke konstrukcije...
    Pun mi je kurac tih lapana koji pričaju da treba prihvatit nekakvu "realnost"....
  21. ljevičar15.11.2010. 17:33
    Autore,

    moš ti za sebe ne znam koliko puta napisat da si ljevičar, ali ovo što si napisao je desničarska propaganda. Ekonomski gledano, ti si čisti desničar. Politički si vjerojatno liberal a ne konzervativac, ali si svejedno desničar. I da, stavovi koje zastupaš su baš vulgarno neoliberalni stavovi. Nisu čak ni kejnzijanski ili socijaldemokratski. Tako da se prestani zavaravat da si ljevičar jer samo ispadaš smiješan. Jedino što je smješnije što H-alter objavljuje ovakvu jeftinu desničarsku propagandu.
  22. Ana15.11.2010. 17:45
    Sticky wages je pojam koji označava fenomen da poslodavci u recesiji radije otpuštaju radnike nego što režu plaće. Postoji korelacija između broja obrazovane radne snage i BDP-a, ako ćemo već frtljat kvaziznanošću kao što je većina ekonomije, a još nitko nije uspješno dokazao da je pri tom značajno koliki dio njih su politolozi, a koliko inženjeri. Autor vjerojatno računa na to da će mu članci na H-Alteru dobro izgledati u biografiji, a pritom su na jeziku koji nitko živ ne razumije. Ne mogu zamislit drugi razlog da netko stavi svoje ime ispod ovakvog nemuštog nabrajanja koje je smiješno čak i iz perspektive ideologije koju zagovara.
  23. burek15.11.2010. 18:19
    Kakvo je to tržište...

    Ima katedru na sveučilištu
    ima kolegij na privatnom učilištu
    ima radno mjesto u javnoj upravi

    A tko to ima? Kolilko takvih ima?

    Doktorandi sa IRB-a studiraju Projektni menadžment na VSPU
    Tko im plaća studij? Na čiji trošak to čine?
  24. Autor15.11.2010. 18:53
    @ ljevicar

    "Ekonomski gledano, ti si čisti desničar. Politički si vjerojatno liberal a ne konzervativac, ali si svejedno desničar. I da, stavovi koje zastupaš su baš vulgarno neoliberalni stavovi. Nisu čak ni kejnzijanski ili socijaldemokratski."

    Eto, to je vrhunac "istinskih ljevicara". Obicne galamdjije koje se samo znaju razbacivati floskulama. A kad dodemo do dijela u kojemu treba argumentirati zasto sam je neoliberal onda muk - mozda zbog toga sto zagovaram flexicutiry? Ajde reci, koji moji stavovi su neoliberalni.

    I za tvoju informaciju, ne postoji tako nesto kao sto je socijaldemokratska ekonomska skola! Postoji liberalna koja vjeruje u samoregulirajuce trziste, keynezijanska koja vjeruje u simbiozu trzista i drzave te oni koji vjeruju u propast trzista. Ovu potonju vise nitko tko sebe smatra ozbiljnim znanstvenikom ozbiljno ne shvaca, i to iz dobrog razloga jer ne nudi nikakve realne alternative trzistu - samo neke utopije koje se temelje na potpuno nerealnim pretpostavkama.

    Socijaldemokrati imaju samo specifican vid simbioze trzista i drzave, oni nisu nista drugo nego keynezijanci. A kad mi ti nades neka drustva koja su naprednija od ovih socijaldemokratskih slobodno mi javi.

    @ Ana

    "Sticky wages je pojam koji označava fenomen da poslodavci u recesiji radije otpuštaju radnike nego što režu plaće."

    A otpustaju ih zato sto place ne idu dolje. Sticky znaci ljepljiv i odnosi se na fenomen da se place zalijepe za odredeni nivo i ne spustaju se dolje. (Kako si ti povezala termin ljepljiv s otpustanjem?) Stoga se trziste ne cisti smanjenjem place vec smanjenjem zaposlenosti. Ne ide tebi bas makroekonomija, zar ne?

    "Autor vjerojatno računa na to da će mu članci na H-Alteru dobro izgledati u biografiji, a pritom su na jeziku koji nitko živ ne razumije."

    Da moja Ana, ja s magisterijem s Oxforda i diplomom s Ekonomskog i Filozofskog, gdje imam i Rektorove i Dekanove nagrade, bas meni treba da popravljam svoj CV s pisanjem clanaka za H-Alter, za portal za koji vecina mladih, a kamoli starijih, u Hrvatskoj nikad nije cula (istini za volju). E moja Ana, tvoje analiticke sposobnosti su vanserijske.

    Razlog zasto ja pisem na ovom site-u je da pokazem da postoji i razumna ljevica, koja nece samo lupetati floskule vec koja ce ponuditi i neku razumnu alternativu boljeg drustva. A to sto je moja trajna inspiracija Skandinavija a ne Lenjin ili Fidel Castro, za to se necu nikom ispricavati.
  25. g15.11.2010. 19:44
    podrzavam autorovu verziju prosvijecene ljevice, iako ne podrzavam skandinaviju jer je dosadna. simpaticno mi je kako je autor puno toga (konacno :) zavrsio
  26. Anti-Autor15.11.2010. 20:17
    "Razlog zasto ja pisem na ovom site-u je da pokazem da postoji i razumna ljevica, koja nece samo lupetati floskule vec koja ce ponuditi i neku razumnu alternativu boljeg drustva. A to sto je moja trajna inspiracija Skandinavija a ne Lenjin ili Fidel Castro, za to se necu nikom ispricavati."

    Super ti je ta pozicija. Mali slatki ekonomist, koji politički i aktivno nema veze sa ljevicom (što se samo vidi u tvojem stavu u kojem se za djelovanje obračaš isključivo i samo državi), i koji živi vani ima misiju da nama ovdje pokaže što je 'razumna' ljevica. On, sa svojih intelektualnih pozicija (a da bome i autoritarnih) će nama ponuditi svoju alternativu. Ovaj cijeli članak je baš takav, kao da ga je pisao Rohatinski ili neki drugi ekonomsit koji sada jadnu Jacu, koja još nešto pokušava i ostatviti već opljačkanom narodu, tjera na daljnje reforme (meni je reformi btw. već pun k... u ovih 20 godina, a situacija mi se ni po čemu nije promijenila, još uvijek na birou).

    Tvoja razumna ljevica ona je ona koja na kraju prije svega brani tržište a time i poručuje da su cilj ekonomije 'potrebe tržište' (zato nam i treba jeli manje nepotrebnih filozofa i ostalih humanista) a samim time ponovno kao jedinu relanost zagoavar ekonomiju baziranu na profitu, a ne na ljudskim potrebama (što je po meni bazično pitanje od kojeg se treba krenuti kada pričamo o ekonomiji).

    kenyzijanska i skandinasvke države nisu toliko 'dobre' samo zato jer su eto imale 'razumnu' ljevicu, nego upravo zato jer su i bile prisljenje napraviti komporomis između težnji tada jakog proletarijata i kapitalista. Konkretno, pitanje što bi bilo od tih socijalnih država da nisu imale prijetnju 'socijalista' (Amerika i europa od mračnog staljina i komunizma, a skandinavija konkretno od jednog od najrazvijenijih revolucionarno sindikalističkih pokreta u svijetu).
  27. ljevičar15.11.2010. 20:21
    < to je šifra za utrku prema dolje, za smanjenje plaća, povećanje profita poslodavaca, smanjenje radničkih prava... neoliberalizam par excellence...
    d) zagovaranje nižih poreza za kapitaliste & maštanje o tom da će to smanjit nezaposlenost automatski > neoliberalizam
    e) potpuno demagoško sranje o previše filozofa a premalo inžinjera (pretpostavljam da ti tu npr. nisi višak iako nisi inžinjer)
    f) zagovaranje smanjenja prava radnika > desničar/neoliberal
    g) podrugljivo pisanje o sigurnosti na poslu i zagovaranje prekarnosti
    h) tobože zagovaranje danskog modela koje je zapravo maskirano poziv na smanjenje radničkih prava
    i) zagovaranje "fleksibilnosti" tržišta rada = šifra za smanjenje radničkih prava radi koristi poslodavaca
    j) opravdavanje poslodavaca koji krše zakon o radu jer je tobože prestrog
    k) tobože branjenje prava nezaposlenih samo da bi se napalo sindikate
    l) pizdarije o Grčkoj koju su "spasili" MMF i EU - da pojednostavimo, Grčka je dobila pare od zapadne europe da može vratit dugove istoj toj zapadnoj europi, tj. njemačkoj, zbog čijeg je suficita ona među ostalim u deficitu, a sve to na štetu grčkih radnika
    m) pizdarije o tome "kako previše trošimo" što je valjda uzrok svih problema (ni riječi o kapitalizmu, tranziciji, privatizaciji, liberalizaciji...)

    <
  28. ljevičar15.11.2010. 20:22
    < to je šifra za utrku prema dolje, za smanjenje plaća, povećanje profita poslodavaca, smanjenje radničkih prava... neoliberalizam par excellence...
    d) zagovaranje nižih poreza za kapitaliste & maštanje o tom da će to smanjit nezaposlenost automatski > neoliberalizam
    e) potpuno demagoško sranje o previše filozofa a premalo inžinjera (pretpostavljam da ti tu npr. nisi višak iako nisi inžinjer)
    f) zagovaranje smanjenja prava radnika > desničar/neoliberal
    g) podrugljivo pisanje o sigurnosti na poslu i zagovaranje prekarnosti
    h) tobože zagovaranje danskog modela koje je zapravo maskirano poziv na smanjenje radničkih prava
    i) zagovaranje "fleksibilnosti" tržišta rada = šifra za smanjenje radničkih prava radi koristi poslodavaca
    j) opravdavanje poslodavaca koji krše zakon o radu jer je tobože prestrog
    k) tobože branjenje prava nezaposlenih samo da bi se napalo sindikate
    l) pizdarije o Grčkoj koju su "spasili" MMF i EU - da pojednostavimo, Grčka je dobila pare od zapadne europe da može vratit dugove istoj toj zapadnoj europi, tj. njemačkoj, zbog čijeg je suficita ona među ostalim u deficitu, a sve to na štetu grčkih radnika
    m) pizdarije o tome "kako previše trošimo" što je valjda uzrok svih problema (ni riječi o kapitalizmu, tranziciji, privatizaciji, liberalizaciji...)

    <
  29. ljevičar15.11.2010. 20:23
    guta mi poruku...

    < to je šifra za utrku prema dolje, za smanjenje plaća, povećanje profita poslodavaca, smanjenje radničkih prava... neoliberalizam par excellence...
    d) zagovaranje nižih poreza za kapitaliste & maštanje o tom da će to smanjit nezaposlenost automatski > neoliberalizam

    <
  30. ljevičar15.11.2010. 20:24
    A kad dodemo do dijela u kojemu treba argumentirati zasto sam je neoliberal onda muk - mozda zbog toga sto zagovaram flexicutiry? Ajde reci, koji moji stavovi su neoliberalni.
    ______

    Odgovorit ću ti zašto si desničar/neoliberal iako mislim da bi to jedan ekonomist, makar i neoliberalni, morao znati::

    a) krivicu za ekonomski neuspjeh pripisuješ neodgovornosti pojedinaca a ne sustavu
    b) uopće ne tematiziraš zašto je "realni sektor u krizi", tj. što je tome uzrok
    c) kritiziranje "nekonkurentnosti tržišta rada" koje je tobože uzrok svih nevolja > to je šifra za utrku prema dolje, za smanjenje plaća, povećanje profita poslodavaca, smanjenje radničkih prava... neoliberalizam par excellence...
    d) zagovaranje nižih poreza za kapitaliste & maštanje o tom da će to smanjit nezaposlenost automatski > neoliberalizam
  31. ljevičar15.11.2010. 20:25
    I za tvoju informaciju, ne postoji tako nesto kao sto je socijaldemokratska ekonomska skola!
    ________

    A ko je reko da postoji? Ali postoji socdem politika koja ne mora biti nužno kejnzijanska, osim ako svaku regulaciju ne zoveš kejnzijanstvom.

    drzave te oni koji vjeruju u propast trzista. Ovu potonju vise nitko tko sebe smatra ozbiljnim znanstvenikom ozbiljno ne shvaca, i to iz dobrog razloga jer ne nudi nikakve realne alternative trzistu - samo neke utopije koje se temelje na potpuno nerealnim pretpostavkama.
    _______

    Te mantre možeš prodavat svojim profesorima na Oxfordu, ne nama tu.

    A kad mi ti nades neka drustva koja su naprednija od ovih socijaldemokratskih slobodno mi javi.
    _______

    Do socdem društva se ne dolazi smanjenjem radničkih prava i prebacivanjem krivice za sve na radnike, što je ono što ti predlažeš i tvrdiš.
  32. Neoliberalčina15.11.2010. 20:34
    @autor
    Ima boljeg sistema od te tvoje Skandinavije, a to je SAD !
    Neoliberalni kapitalizam sa što manjim petljanjem države jedini može omogućiti bogatsvo i svako ima priliku da se obogati. Ko tamo ne uspije znači da je lijen ili nesposoban. Europljani su lijeni i nisu navikli boriti se u životu i raditi po 11-12 sati dnevno, ali uskoro će i ti vaši bastioni nerada i sindikalnih država morati propasti...
  33. Rozi15.11.2010. 20:34
    Kako se odma dušebrižnici dižu na zadnje noge i propagiraju "pravu istinu" i čim se neko ne slaže odma počmu vriđanja...
  34. Jovica15.11.2010. 21:05
    Ovaj Grgurić je kejnezijanski mlakonja.
    Premekan da bude neoliberalni kapitalist, preglup da bi odbacio tržište.
  35. Autor15.11.2010. 21:06
    @ Anti-Autor

    OK, ti si prvi kriticar koji je udostojio reci i sto to ne valja u clanku, umjesto da me samo zove izdajicom, neoliberalom i slicno.

    Ipak, ne mislim da si na dobrom tragu. Prvo,

    "Tvoja razumna ljevica ona je ona koja na kraju prije svega brani tržište a time i poručuje da su cilj ekonomije 'potrebe tržište' (zato nam i treba jeli manje nepotrebnih filozofa i ostalih humanista) a samim time ponovno kao jedinu relanost zagoavar ekonomiju baziranu na profitu, a ne na ljudskim potrebama (što je po meni bazično pitanje od kojeg se treba krenuti kada pričamo o ekonomiji)."

    Meni nije jasno zasto se o trzistu govori kao o nekoj apstrakciji, poput slobode ili jednakosti. Trziste je puno realnija stvar, ti, ja svi mi koji kupujemo i prodajemo smo dio trzista. Trziste nije nista drugo nego sustav proizvodnje koji odgovara na ljudske potrebe, odnosno potraznju. Istina, mozemo govoriti da su neke "potrebe" izmisljene od strane proizvodaca. Tako da trziste postaje sustav u kojem proizvodaci kroz propagandu odnosno marketing diktiraju sto ce potrosaci kupovati. I to stoji za veliki broj proizvoda, mada mislim da ni ti ne zelis reci da to vrijedi za sve proizvode, primejrice kruh i mlijeko. No dobro, ali tko odlucuje koje su to stvarne odnosno istinske ljudske potrebe. Avangarda? Narod na referendumu? Netko treci? Ja sam uvjeren da djetetova potreba nije imati mobitel ali da li to znaci da bi roditeljima trebalo zabraniti kupovati mobitel djetetu?

    Trziste nije savrseno, ali trziste je jos uvijek najbolji nacin zadovoljavanja ljudskih potreba. Evo primjerice, ja volim narandje i banane ali zivim u Slavoniji gdje narande i banane ne uspijevaju. Kako ja mogu jest voce koje ne uspijeva u mom dvoristu? Trziste to rijesava na slijedeci nacin. Ja saljem signal trgovcu svojom kupovinom da ja hocu da on nudi banane na prodaju, trgovac kupuje robu od proizvodaca i na taj nacin mu salje signal da nastavi ili poveca proizvodnju. Kroz nekoliko posrednika ja signaliziram proizvodacu da proizvodi banane - on sretan sto zaradi na prodaji banana a ja sretan jer jedem banane.

    A sad ti meni reci kako bi ti doveo narande i banane u moju Slavoniju bez trzista. Eto, jednostavno pitanje.

    Drugo,

    "Mali slatki ekonomist, koji politički i aktivno nema veze sa ljevicom (što se samo vidi u tvojem stavu u kojem se za djelovanje obračaš isključivo i samo državi)"

    moj cilj je da izlozim sustav koji ce dobro funkcionirati ako se svi ponasati racionalni. Jedna od mojih glavnih primjedbi neoliberalima i "istinskim" ljevicarima je da ti sustavi funkcioniraju samo ako su ljudi super racunala koji samo rade cost-benefit analizu (neoliberali) ili su savrseni i bezgresni altruisti poput Isusa Krista ("istinksa ljevica"). Meni se cini da nama treba sustav koji ce funkcionirati sa svim nesavrsenostima pojedinca.

    A to sto se ja obracam drzavi, pa stvaranje takvog sustava, odnosno donosenje zakona, je isljucivi posao drzave. Ja nemam nista protiv prosvjeda kojima bi se prisililo drzavu da se donesu odredeni zakoni, ali na kraju dana je drzava ta koja donosi zakone. Cak i neoliberali ovise o drzavi, koliko god se to njima ne svida priznati jer samo ona moze smanjiti poreze bogatima, deregulirati trziste i ostale njima mile reforme.

    Trece, o socijalizmu u Skandinaviji. Molim te daj mi link za clanak koji pokazuje da je Skandinavija ikada imala jaku komunisticku opciju. Dosta sam citao o modelima welfare state-a i ne sjecam se da je itko pisao o jakoj komunistickoj opciji u Skandinaviji, sasvim suprotno. Revolucionarni socijalizam nikad nije bio ni priblizno jak kao reformski socijalizam. Ono sto se meni urezalo je tvrdnja jednog autora - ne znam vise tocno gdje sam to procitao, da je tajna skandinavskog sirenja welfare state-a upravo u sindikatima, koji su prihvacali da se u nekim okolnostima otkazi nuzni i na njih su pristajali. Ali su zauzvrat trazili bolje skolstvo, bolje zdravstvo, cisci okolis i slicno. Jednostavno receno, drzavu su ucijenjivali programima koji koriste cijelom drustvu a ne kao hrvatski sindikati koncentrirali se samo na interese zaposlenih kojima prijeti otkaz. A po cemu su to svedski sindikati bili dio revolucionarnog socijalizma?
  36. T. Müntzer15.11.2010. 21:21
    OK, ti si prvi kriticar koji je udostojio reci i sto to ne valja u clanku, umjesto da me samo zove izdajicom, neoliberalom i slicno.
    xxxxxxxxxxxxxxx

    Pa možda zato što nema smisla o tome raspravljati. Teško da će iko promijenit mišljenje. Stvar je samo u tome da ljudi negoduju što H-alter objavljuje ovakve stvari kad se iste takve pizdarije objavljuju u svim ostalim medijima. H-alter bi trebo bit ljevičarski portal, a ne Jutarnji list. Boli nas briga što si ti neoliberal i desničar, ljuti nas što širiš propagandu baš ovdje.

    A sad ti meni reci kako bi ti doveo narande i banane u moju Slavoniju bez trzista. Eto, jednostavno pitanje.
    xxxxxx

    Ti malo krivo svaćaš sve. Nije problem u tržištu tipa da ti odeš kupit banane u dućanu. Problem je u tome što se SVE stavlja na tržište i što je PROFIT osnovni motiv za sve. Zato npr. imamo dovoljno hrane za sve na svijetu, ali milijardu ljudi umire od gladi. Kužiš? Zato imamo 95% ljudi koji nemaju ništa ili jako malo i 5% koji imaju sve. U tome je problem. Ne u bananama.

    A po cemu su to svedski sindikati bili dio revolucionarnog socijalizma?
    xxxxxxxxx

    U Švedskoj je oko 1970. postojao plan, tzv. Meidtnerov plan, da postupno tvornice prijeđu u vlasništvo radnika. Naravno, kapitalistima se to baš nije svidilo. To što je razina radničkih prava u Skandinaviji visoka je isključivo posljedica toga što su se radnici za to sami izborili. Ne toga što su tamo kapitalisti dobri.

  37. @Muntzer15.11.2010. 21:41
    Aj molim te daj mi link neki da pročitam o tom planu 70-ih u Švedskoj za samoupravljanje jako me zanima.
  38. Autor15.11.2010. 21:48
    OK, ovo je moj zadnji niz komentara. Lijepo je znati da moji stavovi poticu na raspravu, ali ipak imam i drugog posla.

    @ ljevicar

    a) krivicu za ekonomski neuspjeh pripisuješ neodgovornosti pojedinaca a ne sustavu

    - glupost, poanta clanka je da je sustav, odnosno trziste i obrazovni sustav, krivac. Pojedinci odgovaraju na lose poticaje koje sustav salje. Poanta je da je skandinavski sustav superiorniji onom kontinentalne europe, a pogotovo od mediteranskog modela.

    b) uopće ne tematiziraš zašto je "realni sektor u krizi", tj. što je tome uzrok

    Ja sam itekako pisao o losoj fiskalnoj politici, o dugorocno neodrzivoj monetarnoj politici, a ovaj rad je koncipiran kao analiza trzista rada. A to da sustavi s konkurentnijim trzistem rada ostvaruju bolje rezultate u dobrim vremenima i lakse prebroduju krizu nije nikakva visa matematika.

    c) kritiziranje "nekonkurentnosti tržišta rada" koje je tobože uzrok svih nevolja > to je šifra za utrku prema dolje, za smanjenje plaća, povećanje profita poslodavaca, smanjenje radničkih prava... neoliberalizam par excellence...

    E bome nije, ja sam se itekako distancirao od liberalnog modela koji se bazire samo na fleksibilizaciji. Radnici gube "siguran dozivotni posao" ali dobivaju zastitu kroz programe prekvalifikacije i visoke naknade za nezaposlene (sto trenutno nemaju u dovoljnoj mjeri), kojima se lakse vracaju na trziste rada. Mislim da je polozaj radnika puno bolji u tom skandinavskom modelu nego u talijanskom, njemackom ili americkom modelu. I BTW, ja ne znam da su bas profiti poslodavaca tako visoki u Danskoj. I nadi mi dokaze place padaju u Danskoj.

    d) zagovaranje nižih poreza za kapitaliste & maštanje o tom da će to smanjit nezaposlenost automatski > neoliberalizam

    E to je ideologija na kvadrat. Nista bolji od onih bushevaca koji samo hoce nize poreze. I nizi porezi mogu biti dobri za radnike. I to i hrvatski sindikati zele - smanjenje poreznog opterecenja rada i prebacivanje tih poreza na dohodak i dividendu. Ja imam problema s smanjenjem poreza za najbogatije slojeve, ali nemam problema sa smanjenjem poreza na rad.

    d) zagovaranje nižih poreza za kapitaliste & maštanje o tom da će to smanjit nezaposlenost automatski > neoliberalizam

    smanjenje poreza na rad nije smanjenje poreza za kapitaliste! Dio tih poreza placa radnik! A zbog tih poreza mu je samo bruto placa veca, zbog cega ce teze naci posao. Smanjenje tih poreza ne bi diralo u neto placu radnika, odnosno ono sto on dobije na ruke.

    e) potpuno demagoško sranje o previše filozofa a premalo inžinjera (pretpostavljam da ti tu npr. nisi višak iako nisi inžinjer)

    Evo ti nekih podataka. Prema istrazivanju Babica, Matkovica i Sosica broj studenata je od 1990. do 2004. porastao 180 posto dok je istodobno broj studenata u biotehnickim znanostima pao za 25 posto a u tehnickim porastao za samo 26 posto. I koga onda iznenaduje da je stopa zaposljavanja u nekim profesijama oko 20 posto (kao novinar i politolog). Pa ajde mi reci, sta bi ti napravio sa 80 posto studentata politiologije koji zavrse faks i nemaju posao? Jednostavno pitanje! Ja bih ogranicio upisnu kvotu tako da studenti koji marljivo izvrsavaju svoje obaveze ne moraju prolaziti kroz sranja da nakon marljivo odradenog faksa ne mogu naci posao.

    Ostale primjedbe se svode na to da ja zelim manja prava radnicima.

    Da, bas tako, ja bi radnike unistio tako sto bih povecao naknadu za nezaposlene i uveo mocne programe kojima je cilj olaksati radniku pronalazak posla (to rade programi dokvalifikacije). Radnici bi me sigurno kudili kada bih uveo sustav u kojem je stopa nezaposlenosti upola manja od one u Njemačkoj, role modelu trzista rada koji u puno nesavrsenijem obliku ima Hrvatska. Strasnu sudbinu pripremam hrvatskim radnicima, bas tako!

    l) pizdarije o Grčkoj koju su "spasili" MMF i EU - da pojednostavimo, Grčka je dobila pare od zapadne europe da može vratit dugove istoj toj zapadnoj europi, tj. njemačkoj, zbog čijeg je suficita ona među ostalim u deficitu, a sve to na štetu grčkih radnika

    Valjda bi grckim radnicima bilo bolje da su pustili Grcku da bankrotira. Ili mozda mislis da bi njemacki radnici trebali placati grcka sranja???????????

    OK, meni dosta. Drago mi je da smo poveli raspravu, zao mi je sto je bilo vrijedanja (malo i sa moje strane).
  39. menjševik15.11.2010. 21:52
    Jezuš i Marija, koliko gluposti u komentarima. Da, Danska je neoliberalni pakao u kojem mala djeca rade po 18 sati dnevno da bi ih onda poslodavci pojeli, nešto kao Manchester circa 1840. pa onda još na desetu.

    Ajmo se sad prizemljiti malo. U EU Danska, koliko znam, ima najnižu stopu nezaposlenosti i to je zasluga fleksigurnosti. Ne vidim ništa sporno tu, jest da je lako dobiti otkaz, ali su naknade za nezaposlenost izdašne. Svijet oko nas se naravno mijenja i logično da model od prije 50 godina ne pristaje sadašnjosti. Ipak mislim da ćemo se morati načekati ovdje da se stvore uvjeti za to, trebala bi nam prvo visokokvalificirana radna snaga.

    @Neoliberal: po čemu je to SAD bolji od Skandinavaca? Ginijev koeficijent, HDI, išta osim tvoje ideološke sljepoće?

    What a bunch of simpletons, really.

    p.s. Autore, ne daj se ;)
  40. boljševik15.11.2010. 22:16
    Ovaj menjševik je na braniku svakog Grgurićevog pamfleta. Izgleda da je to Grgurić lično. Jer svaki put kad počne gubit u raspravi aktivira se menjševik koji mu stvara privid brojnosti.
    U svakom slučaju menjševici su pičketine...
  41. M15.11.2010. 22:18
    Ovo gore je samo klasični kejnesijanizam, sa svim vrlinama i manama. A debili koji kenjaju o desničarenju i neoliberalizmu - su samo debili.

    (Puna) zaposlenost mora biti najviši cilj. I zaštita nezaposlenih. Sve drugo mora ići nakon toga.

    Slažem se jedino sa nečijom opaskom da nebi zaposlenost nikad bila sveti cilj da nije bilo komunističkog "bauka" kojI je bandi ledio krv u žilama. Kamo sreće da im neko sad sledi krv u žilama, našlo bi se načina da se reže, a da se proleteri ipak zaštite od tržišnih sila.

  42. green15.11.2010. 22:39
    Slažem se da ima viška filozofa, politologa, a bogami i ekonomista. :)

    Autor i svi ostali pjevači:

    Zar netko stvarno može uspoređivati prilike u Hrvatskoj s Danskom, Švedskom ili SAD-om, bilo u školstvu, privredi ili čemu god drugom i biti u tom ozbiljan?

    Bila bi zanimljiva ovakva filozofsko ekonomsko sociološka ili kakvagod analiza:
    Udio inženjera u vladi / saboru vs. društveno humanistički profili i SSS.
    Radni naziv analize mogao bi biti : Zašto idemo u tom pravcu u kojem idemo?
    :)
    Pretpostavka 1. Možda zato što nas godinama vode publicisti, pravnici, generali, povjesničari, ekonomisti, oni za koje se ne zna što su zapravo i NITI JEDAN inženjer (s iznimkom šarinića 9mj i to u ratu u Tuđmanovo doba što je praktički beznačajno ).

    Kemičar bez posla?
    Biozyne je tražio kemijske inženjere s dobrim prosjekom ako se ne varam. I to vrlo nedavno.
    Za dobrog inženjera uvijek ima posla...
    Teško je konkurirati kad gomila inženjera tvog profila s iskustvom bježi iz Plive-Teve, i to mi je jasno...Sretno!










  43. menjševik15.11.2010. 22:53
    @boljševik

    očajan ad hominem, niti je Grgurić ja niti sam ja Grgurić XD.

    Mora da ti je šokantno da postoje ljevičari kojima Lenjin, Staljin, Castro i Mao nisu idoli.
    Meni su ti više draži tipovi kao Attlee ili Palme.

    Nego, jesi čitao polemiko Kautskog i Lenjina, tu je tek 'tvoj' igrač ispao pravi diletant i magarčina.
  44. Neoliberalčina15.11.2010. 23:16
    @menjševik
    Friedman bi te tvoje socijalističke papke rastavio na proste faktore.
  45. sky16.11.2010. 00:23
    Ne kužim kako u zemlji u kojoj je 8 posto stanovništva visoko obrazovano itko s diplomom može bit višak? Može, kad je zemlja o kojjoj pričamo Hrvatska. Nije problem da imamo premalo inžinjera, već što ta ekipa ima u džepu radnu dozvolu za Kanadu dok diplomica još niej ni izašla iz printera, a filozofi koji bi se u suštini trebali zapošljavati u društveno-kulturnom državnom sektoru ne mogu ni primirisat poslu jer taj je sektor postao osinjak uhljebljenih nećaka referenata, ap tak evo u mom gradu u gradskoj vijećnici imate zaposlenih koji već padaju kroz prozor od gužve al nitko nije u stanju napisat projekt za eu fondove jer nitko ne zna engleski (hihihjihihi).....a vječnih studenata na strojarstvu sigurno ima više nego na filozofskom
    I nemoj mi autore molim te samo nekakve zapadnjačke modele ovamo nosit..ako stvarno misliš da privatnicima u hrvatskoj treba dat više slobode onda živiš u balončiću u kojem ne poznaš nikog tko u ovoj državi radi za privatnika
  46. toronto16.11.2010. 00:50
    Nije mi jasno kako se moze smanjiti porez kompanijama, a povecati izdaci drzave za naknade zbog nezaposlenosti? Kako ce drzava povecati rashode ako joj se smanje prihodi?

    Osim toga, kad kompanijama nuzno trebaju radnici, znaju uzeti i ljude sa ulice i vrlo brzo ih osposobiti kroz kraci kurs.

    Ako postoji potreba za radnom snagom, radna mjesta se vrlo brzo popune.
    Problem je u nedostatku potraznje za radnom snagom. Kompanijama se osladilo da povecavaju cijenu dionica otpustanjem radnika.

    Osim toga, kako su sve vece firme u stranom vlasnistvu, to i profiti idu u inozemstvo. Gdje je onda kapital koji ce se investirati u domacu proizvodnju?

    Naci ce se, naravno, onda kad cijena radne snage u Hrvatskoj bude oko $0.20/sat, kao najjeftinija radna snaga u Aziji, Africi i Latinskoj Americi...
  47. Neoliberalčina16.11.2010. 00:56
    Smanjenje poreza kompanijama će potaknuti otvaranje novih poduzeća .
  48. @Neoliberalčina16.11.2010. 01:45
    Da, otvaranje novih poduzeca u Aziji gdje im je jeftinija radna snaga...
  49. smijeh16.11.2010. 05:11
    neloš članak, malo osvježenje na ovom ideološki zadrtom sajtu.
    no ono što svaki put zaprepasti je silina agresivnosti ljevice. koliko radikala ima u komentarima, milina jedna. teški ekstremizam. pritom do zla boga glup. nema tko nije pobrao etiketu neoliberala. vrlo fleksibilan i širok pojam, po svemu sudeći. neoliberali su, saznajemo od ljevice sa filozofskog, bili i jugoslavenski komunisti 80-ih, neoliberalna je EU, neoliberal je milton friedman a istovremeno su neoliberali i austrijska ekonomska škola, valjda i ona koja je i za zlatni standard i protiv njega. koliko tu ima proturječnosti. oni za monetarne intervencije, oni za ukidanje centralne banke, protekcionizam, neprotekcionizam, pravo na patente,.....postoji cijeli spektar različitih pogleda na ulogu države i institucija u ekonomiji...za radikalne ljevičare je to sve neoliberalizam. a da jednostavno stvari nazovemo pravim imenom? vi se ne borite protiv neoliberalizma, vi se borite protiv kapitalizma. keynes u vašim očima stoga nije ništa bolji. iz vašeg ekstremističkog kuta, to su sve razlike u nijansama.
  50. toronto16.11.2010. 08:13
    @Anti-Autor
    "... a samim time ponovno kao jedinu relanost zagoavar ekonomiju baziranu na profitu, a ne na LJUDSKIM POTREBAMA (što je po meni bazično PITANJE OD KOJEG SE TREBA KRENUTI kada pričamo o ekonomiji)."

    Upravo tako: Krenuti od potreba ljudi, a ne novca, ne profita, ne korporacije!

    Suprotna ideologija se, medjutim, siri iz centra, iz USA, ideologija koju trubi televizija, novine, koju propovijedaju popovi i ucitelji. Korporacija je postala sveta krava: ona nam daje posao, ona nas hrani, bez nje smo mrtvi! Korporaciju trebamo postovati, njegovati i hraniti, i davati joj novcanu pomoc za vrijeme krize. Ne smije se cuti ni rijec prigovora (kao da bi i to pomoglo?), ako korporacija zaradi 9 miljardi profita, a otpusti 5 000 radnika, to je svima normalno i sami radnici shvacaju da im je korporacija dala nogu u dupe kako bi maksimizirala profit! I to im je ne samo jasno nego i opravdano!??? Svi se trebamo moliti da korporacija dodje k nama, inace nam nema zivota! Dajmo joj sve sto hoce, moze sprijeda i straga, necemo zamjeriti, samo neka dodje.

    Na pr., Exon Mobile je lani zaradio cetrdesetak miljardi dolara ciste dobiti, a da nije platio ni dolara poreza (prema Michaelu Mooreu), i to je svima potpuno normalno! Jer zamisli da su kojim slucajem trazili od Exona Mobila da plati porez? Digla bi se cijela americka javnost skupa sa svim americkim siromasima sa Tea Party-a! I zagrmila protiv uplitanja drzave! A to isto je danas primjenjivo na hrvatske prilike...
  51. Collar16.11.2010. 08:58
    Klimav mi je argument da posao koji covjek radi ne odgovara onom za to se skolovao predstavlja neki posebni problem. Pa sto onda ako imamo PR-ovce, novinare, poduzetnike, diplomate itd. koji su zavrsili Filozofski fakultet? Imaju barem neko sire obrazovanje, za razliku od npr. Amerikanaca koji ga nemaju. Jednom sam upoznala nujorskog studenta koji nikad nije cuo za Charlesa Bukowskog i Loua Reeda. E sad, nije da se o njima uci na Filozofskom fakultetu, ali tamo si, kak da kazem - na putu koji te vodi na put prema njima, hihi.
  52. smijeh16.11.2010. 10:31
    blago nama sa educiranim ljevičarima koji sve znaju al' se ne zamaraju takvim banalnostima kao što su financijska izvješća. da su pogledali u FI Exxon mobile saznali bi da je prošle godine platio 15 milijardi dolara poreza na dobit, a u 2008. 36 milijardi.
  53. ...16.11.2010. 12:00
    ...KAKO NEMA POTREBE ZA TOLIKO POLITOLOGA I FILOZOFA? PA KO ĆE SRAT PO PORTALIMA I FORUMIMA..
  54. ap16.11.2010. 12:24
    Ekonomija (privreda, imovina, financije, ostalo ...) nisu sami za sebe i po sebi nego dio šireg.

    Analize zbivanja u Hrvatskoj i prije u SFRJ u potrazi za orjentacijom.
    Jedno sustavno američko istraživanje krajem sedamdesetih je na javnoj tribini na FF-u izložilo nalaze da je SFRJ zemlja fenomena - npr. što se manje radi a više troši i upravlja raste standard i sve drugo, što više rastu pa i eskaliraju procesi upravljanja i troškovi uz iste vrijednosti proizvoda rastu zarade ...
    Jedno sustavno švedsko istraživanje SFRJ, prvenstveno Hrvatske, je pokazalo slično ali s naglascima o još većoj misterioznosti geneze i financiranja razmjerno daleko najvećih svjetskih rezidencijalnih gradnji, od državnih rezidencija do svega po brdima iznad Zagreba i sličnog svuda.
    U isto to doba istaknuti političar i sociolog Stipe Šuvar je non stop šokirao vodeće struje, mainstream, podacima svojih istraživanja i obrada podataka o više od 50 % čistih politikanata koji se postavljaju nad svim i parazitskih uzupiraju sve itd.

    Ne uzima se u obzir slijedeće:
    1. nekretnine i graditeljstvo, razmjerno daleko najviše u svijetu, pretežno proizvedeno i sustavno posvojeno te odvojeno od svega zadnjih 40 godina, nakon čistki u Zagrenu krajem šezdesetih te svuda početkom sedamdesetih i novog neostaljinističkog vala
    2. sustav upravljanja. Npr. mijenjanja da je sve pa nije carevo, mađarsko, Radikalne stranke pa Komunističke partije pa ...Sustav samo upravljanja zakonski nikada nije bio važeći pa ipak čini i fizičku i materijalnu osnovu zbivanja i to stalno trošeći cca 400-550 % bruto društvenog proizvoda
    3. prethodno dvoje ili jedno (2.) je, slično u Kini i drugdje, veće sedamdesetih preraslo u iznimno, u kulturnu revoluciju, koja se kao modno-pornografska pojava veže i dopunjuje svim i svačim te razvija, do sadašnje sinteze, zrelosti i prezrelosti.
    4. prekomjerne različitosti. Hrvatsko privređivanje zadnje skoro stoljeće je iznimno i sve više sposobno i iskusno, vično svemu, a to što se brka i podvodi pod česte siledžijske i pornografske kokošarske kampanje je zabuna analizatora.

    Te "sitnice" čine samo 500 % ekonomske priče. I u Norveškoj, Francuskoj pa čak i Njemačkoj su činile i čine više od 200 %. Kod nas malo više zbog iznimnijih položaja u igri (svjetski i drugi ratovi ...).

    U navedenom smislu:
    - nije problem nedostatka novca i raznog nego su problem prekomjernosti toga te naročito prekomjerna modno-pornografska divljanja tih viškova
    - nije problem nefleksibilnost rada obzirom da se radi o razmjerno najvećoj fleksibilnost zbog stalne izloženosti najvećim izazovima i ''plaćanju'' učenja i treninga te fleksibilnosti stalno sa više od pola gubitaka potencijala rada. Problem je prekomjerne felesibilnosti je esktremnih fleksibilnosti u razdobljima radikalnih podvrgavanja nužnostima nužnosti koja uopće nisu nužne
    - nije problem da se ne može i ne zna nego je problem da se previše znalo i moglo, jer je to pretežno korišteno tako da na tome eskplodira samo upravljanje ili to znanje i psobnosti trenutačno sruše poredak i sve.

    Sadašnja pojačana sve veća nepokretnost rada i svega je zapravo nešto drugo.
    Nije stoka sitnog zuba samo ta koja opstruira sustav pa niti koja vodeće opstruira. Uvijek postoje, postojale su i postojaće i nazovimo osnovne i opće snage, koje nisu ni ovo ni ono ni bilo šta od klasifikacija nego neka osnova. Npr. snage koje su većinu svega financirale, kreirale, realizirale, znale, mogle ...

    Više nego razumljiva sustavna mobilizacija samo upravnih divizija, analiza, spina, spama ... uključujući međunarodne ortake te nastojanja oko ispiranja mozga terorom lažnog verbalnog idealizma i izvrsnosti izazivaju reakcije tih snaga koje su meta.

    Šta mislite šta one sada misle, rade, namjeravaju ... ?
    Možda je vrijeme malo početi razmišljati i o tome.
  55. ap16.11.2010. 12:57
    Kada se iz vala beskrajnog napretka kroz milijarde turbo projekata na osnovi još beskrajnije turboveleimperijalne izvrsnosti prijeđe i na milimetar provjere - nema dobrih projekata.

    Zašto nema ni jednog i da li je to baš tako?

    Samo upravljanje nema ni jedan jer je ono sebi jedini projekt a svi drugi projekti su pogubni po taj jedan jedini, koji je sam sebe samo upravno proglasio jedinim, nezamnjevim i trajno nejvaćeom vrijednošću.

    Inače, stalno neizbježno ima i previše dobrih projekata. Npr. samo na demontaži, zbrinjavanju, reciklaži itd. samo upravljanja puno projekata neizbježno nosi beskrajne zarade i nove mogućnosti.

    Samo minimalno sređivanja podataka i operiranje sa javno poznatim neupitnim dugovima i naplatvim potraživanjima taj tren donosi ogromne milijarde, oslobađa beskrajne divizije prenatovarene plijenom i otvara beskrajne igre, uključujući ključno poboljšanje fleksibilnosti.
    Npr. za početak - vratiti novce od čiste pljačke Komercijalna banka i povezano (posmrtne pripomoći, strukovne udruge, štedionica Zlatica ...), isto od transfera 4 mlrd $ Jugobanka, ZABA prisvojena za 0 kuna i bez akta, oko 12.500 mlrd kuna čistih nezakonitih transfera a gdje nije ništa napravljeno ....
    Npr.
  56. Collar16.11.2010. 13:04
    Nije problem u filozofima i politolozima, pa niti u fleksibilnom ili nefleksibilnom trzistu radne snage, nego::

    - u tome sto vrece s milijunima eura putuju od javnih poduzeca do sredisnjice, pa kod drzavnog odvjetnika i nikom da vlas s glave ne otpadne (tj. problem korupcije)
    - u tome sto se cak i sad, kad je sluzbeno proglasena kriza, bavimo kupovinom skupih ratnih aviona (koji ce nam to kurac?), gradnjom velebnih sportskih zdanja itd (razbacivanje para na luksuz za vladajucu klasu umjesto za socijalne potrebe - zdravstvo, penzioneri, skolstvo pa i visoko, pristupacna kultura...)

    Mazu nam oci da nema novaca. Novaca bi bilo cak i uz ovako jadnu ekonomiju - da nam ga ne pokradu!

    Osim toga, kod nas Zakon o radu jos uvijek deklarativno stiti radnike, ali drzava u vidu svojih inspekcija rada, sustava sankcioniranja itd. ne provodi zakon nego poslodavcima gleda kroz prste i na taj nacin podrzava njihovu bezocnu i nelegalnu eksploataciju radnika. Sto bi tek bilo kad bi drzava "fleksibilizirala" odnose na trzistu rada? I to sve skupa u paketu sa smanjivanjem penzija, nabijanjem novih haraca u zdravstvu, naplacivanjem javnog obrazovanja, produljivanjem mirovinskog staza, smanjivanjem pomoci za nezaposlene, smanjivanjem svake druge socijalne pomoci. Drzava kod nas, pa ni drugdje, nije inpartijalni servis drustva, kako nam mazu oci liberali. Drzava je organ vladajuce klase za muznju obespravljenih i za odrzavanje na poziciji vladajuce. Klase, jelda.
  57. ap16.11.2010. 13:10
    Kako flexicurity taj tren u Hrvatskoj može biti bolji nego po Skandinaviji?

    Kao što vidite beskrajni vodeći likovi i djela, podsustavi i sam sustav samo upravljanja sami potvrđuju da ništa ne znaju, nemaju vez ni s čim, nisu bili gdje su donošene ključne odluke, ne smatraju se odgovornim za bilo šta, ništa ne znaju, ne mogu, nemaju dobrih projekata ... i sve tako za dalje.

    Tj. osim što nikada nisu bili ni za šta kvalificirani stalno su se i sada definitvno samodiskvalificirali od svega, pa i kandidiranja za bilo kakvu kvalifikaciju i odgovornost za bilo šta.

    To samo treba primiti na znanje i već time su otvorene beskrajne mogućnosti svega, pa i za flexicurity. No to nije dovoljno, pa je potrebno neđto što je dovoljno. U slučaju da toga nešto nema, i tekuće ništa će napraviti dosta. To ništa nije ništa nego nešto što svakim danom u svakom pogledu reducira, demontira, reciklira ... sustav samo upravljanja i stvara osnove u kojima sve više za sve više zarada od toga trebaju što širfe struke i znanja.

    Npr. u običnom sređivanju podataka, koje razmjerno donosi najviše dobiti i daleko je nakomercijalniji projekt u suvremenoj povijesti, obično niže lektoriranje i organiziranje podataka nosi više stvarne dobiti nego HT, Agrokor, Zaba i niz drugih zajedno. A obične informacije su tek beskrajna podloga za to dalje.
  58. ljevičar16.11.2010. 14:16
    Valjda bi grckim radnicima bilo bolje da su pustili Grcku da bankrotira. Ili mozda mislis da bi njemacki radnici trebali placati grcka sranja???????????
    XXXXX

    To nisu "grčka sranja" nego sranja grčkih elita. I da, ne bi ih trebali plaćati ni grčki ni njemački radnici. Eksproprijacija i otkazivanje nepravednih dugovanja. Što nije naravno politički realno u ovom trenutku, ali sigurno neću u analizi polaziti od toga da je to da radnici sve plaćaju i teoretski jedina mogućnost koju zato treba braniti.
  59. Che16.11.2010. 14:21
    "a da jednostavno stvari nazovemo pravim imenom? vi se ne borite protiv neoliberalizma, vi se borite protiv kapitalizma. keynes u vašim očima stoga nije ništa bolji. iz vašeg ekstremističkog kuta, to su sve razlike u nijansama."

    Ma dobro jutro, genijalče. Pa fala bogu da se borimo protiv KAPITALIZMA.
  60. smijeh16.11.2010. 14:47
    pa fino onda. samo čemu onda kritika kapitalizma preko neoliberalizma? jel to iz straha da vas se ne optuži da ste "komunjare", marksisti? CK je procijenio da marksizam ne kotira dobro u masama, da priziva neugodna sjećanja pa ga rušite zaobilazno?
  61. smijeh16.11.2010. 14:51
    tako je, sranja grčkih elita - rast plaća, mirovina. nema narod ništa sa tim. narod nikad nema ništa sa tim. ništa on nezna. nema pojma o tome.
  62. Drug Kormilar16.11.2010. 14:55
    Nego šta će kretenčino jedna radit? Izač na ulice i vikat : Samnjite nam plaće, ne dajte nam mirovine !
  63. smijeh16.11.2010. 15:08
    koji intelektualni kapaciteti ovdje zalaze!
  64. Ert16.11.2010. 15:55
    Mda .. ko da citam diskusiju na jutarnjem.

    Kapitalizam nece prestati kad nestanu kapitallisti. Prestati ce onda kad nestanu radnici.
  65. toronto16.11.2010. 18:06
    Da, Exxon Mobil je platio porez na jednoj strani, a na drugoj mu je drzava dala isto toliko love u obliku raznoraznih potsticaja i olaksica ...
  66. smijeh16.11.2010. 20:02
    poticaji naftnoj industriji?? o čemu ti, čovječe? to ne postoji! olakšice? postoji porezna olakšica...to znači manje plaćanja poreza...a ne plaćanje poreza sa jedne strane, a vraćanje sa druge.
  67. toronto16.11.2010. 22:34
    Govorim o ovome::

    "Forbes magazine reported last week that General Electric had $10.3 billion in pre-tax income last year but ended up paying nothing in federal income tax. Instead, it recorded a tax benefit of $1.1 billion.

    Meanwhile, ExxonMobil had a record-breaking $45.2 billion in profits last year, but paid no taxes to the federal government. Of the $15 billion it owed in taxes, all of it was legally channeled to corporate tax shelters in nations overseas."
  68. bozesacuvaj17.11.2010. 00:54
    ovog clanka. fleksibilnost radnika u sluzbi korporacija, sindikati koji koce napredak i otpustanje radnika, filozofi i politolozi koji nam ne trebaju jer nisu trzisno isplativi.
    jadna ti nam ovakva hrvacka alternativa.
    p.s. urednicima:javiti se ninoslavu pavicu za suradnju.
  69. ujedinjena ljevica17.11.2010. 00:57
    lijepo je vidjeti da se ljevica ujedini pred ovakvim neoliberalnim smecem od clanka.
  70. Che17.11.2010. 02:13
    pa fino onda. samo čemu onda kritika kapitalizma preko neoliberalizma? jel to iz straha da vas se ne optuži da ste "komunjare", marksisti? CK je procijenio da marksizam ne kotira dobro u masama, da priziva neugodna sjećanja pa ga rušite zaobilazno?

    ________________

    nu malog što je pametan haha
    ako smo komunisti, nismo budale .-)
  71. smijeh17.11.2010. 08:51
    @toronto
    onda se izrazi točno. Exxon nije platio federalni porez u americi. al' je platio u ostatku svijeta. ne možeš sa jedna strane iznosit 40 milijardi dolara dobiti koje je zaradio u svijetu, a ne samo u americi i tvrditi da nije platio porez.
  72. menjševik17.11.2010. 11:30
    nego, jesam li ja onda komunjara ili neoliberal? Dajte se odlučite.

    Shot by both sides ;)
  73. galico17.11.2010. 11:57
    Nemam previše vremena ali evo nekima na ovoj temi sugeriram mišljenje Amerikanaca o trenutnoj službenoj američkoj politici...

    http://www.thedailybell.com/1533/Chinese-Statists-Equal-American-Ones.html

    Neoliberal..SAD je primjer ekonomije sa najvećim uplitanjem države u ekonomiju...
  74. Collar17.11.2010. 12:07
    Molim autora da nam odgovori kojom se ekonomskom metodom moze ustanoviti koliko je u ovom trenutku hrvatskoj privredi potrebno filozofa, lingvista, knjizevnih komparatista, sociologa, politologa, indologa i bohemista.
  75. Ert17.11.2010. 12:53
    ekonomska metoda? jok
    statistika:
    -burza
    -oglasi za posao
    -prosjeci placa za ta zanimanja
  76. Collar17.11.2010. 14:05
    Hvala, Ert.
    Iz toga sto pises citam da bi drustvo trebalo daleko vise ulagati u kulturu, a ne jos manje nego dosad. Ovo su tjedni izglasavanja drzavnog budzeta. Koliko bi se radnih mjesta za humanisticke profesije moglo otvroriti novcem koji se daje za jedan jedini petominutni rutnski uzlet supersonicnog vojnog aviona, pri cemu se obrana (koga, cega? od koga, od cega?) podrazumijeva kao svrha po sebi?
    Problem s ovim gore clankom jest u tome sto skolski primjer ekonomistickog fahidiotizma, koji nas, u krajnjoj konsekvenci vodi u Fahrenheit 451.
    Razgovaramo li jos uopce o opcoj dobrobiti ili smo zamijenili tezu i razgovaramo samo o rastu proizvodnje? Zeljela bi podsjetiti da to nije isto.
  77. smijeh17.11.2010. 14:17
    Hrvatsko ratno zrakoplostvo jedva da postoji a ovdje se našlo na tapeti kritičara. Totalno nadrealno. Sve države svijeta imaju vojsku jer se ratovi ipak događaju . Funkcionalna vojska može smanjiti stradanja i uništenja. Vojska se ne gradi 5 minuta prije 12, nego godinama i desetljećima. A hrvatska ulaganja su jadna. Osim toga, nije čak ni rat nužan za djelovanje zrakoplovstva. Uvijek postoji mogućnost terorističkih napada i sl. Zračna prostor kontrolira svaka država koja drži do sebe.
  78. Collar17.11.2010. 15:27
    @smijeh
    Tocno, isto kao sto su i ulaganja milijuna eura u vrhunski sport vazna jer se spotrskim uspjesima nasa zemlja promovira po svijetu. Ili kao sto nam je Peljeski most vazan radi toga da vazan komad Lijepe Nase ne bi bio odrezan od ostatka Lijepe Nase (a niposto zbog oplodnje zemljista na brzinu otkupljenih na Peljescu).
    U vezi ratova i ratnih aviona, moram napomenuti ono sto mi se u zadnje vrijeme intenzivno mota o glavi, a to je da kao drustvo ne bismo bili tako temeljito opustoseni niti da se Milosevic na tenkovima dopeljao do Jelacic placa. HDZ nas je opljackao gore od najgorih osvajaca a famozne torbe pune eura koje ovih dana zavrsavaju kod Bajica samo su vrh sante leda. Doslovno citavo bogatstvo ovoga drustva iskoristeno je za formiranje ekonomsko-politicke-kriminalne elite koja vlada ovom zemljom i izgradnju njezinih identitetskih simbola medju koje spadaju i ratni avioni.
    Svaka ekonomska analiza hrvatske stvarnosti u startu mora poceti kao kriminalisticka analiza.
  79. Ert17.11.2010. 16:06
    Collar
    ja samo odgovaram kako se moze ustanoviti koliko je u ovom trenutku hrvatskoj privredi potrebno filozofa, lingvista, knjizevnih komparatista, sociologa, politologa, indologa i bohemista.

    Opce dobro! Super. Nemoj zaboraviti da smo bas mi drustvo koje boli uvo za proizvodnju (proizvodimo vrlo malo), ali smo zato majstori opceg dobra: branitelji, umirovljenici, drzavna uprava, kazne nasilnicima, rodilje, crkva, zabava, e da zabava ... you name it ... nitko ne smije ni nece biti uskracen. Barem tako gdja premijerka tvrdi.
  80. @ert17.11.2010. 16:30
    ma kakve to samo blagodati imaju hrvati u državnoj službi splaćom od 3800 kuna? ili umirovljenici, nezaposleni koji primaju naknadu tri mjeseca..pogledaj malo kako europa štiti svoje građane...ovdje možeš krepat od gladi od silne državne brige, ljude spašava rodbina iz vana i kojekakvo snalaženje (rad na crno) o kojem neću ni pričat...isuse pa gdje žive ti ljudi koji misle da hrvati od socijale žive ko bubrezi u loju??
  81. Lavrentij Berija17.11.2010. 17:55
    Kaj tu trućate, trabunjate i trkeljate! Pozovite mene i mog zemljaka Jožu Džugašvilija, i za pola godine nećete imati nikakvih problema. Bit ćete sretni da ste uopće živi. Tako to rješavamo mi, vođe svjetskog proletarijata.
  82. Ert17.11.2010. 20:53
    ma pusti sad zivotni standard. svi zivimo opcem dobru usprkos. uostalom bilo je i tezih vremena, ljudi s manjim primanjima. zilav je taj soj :-P. snalazljiv. na sto cuda naviknut.

    nije ni sve tako crno. fokusirani smo kadkad i na razvoj novih "proizvoda" (ah kako gordo zvuci ta rijec iz usta marektinskih strucnjaka), izvozimo vojsku u "mirovne"misije, a i policija ne zaostaje stiteci radiokativni otpad. bice posla za sve kad se biznis razgrana. treba angazirati bajsa za neki dobar slogan npr: "Hapsimo (radio)aktivno!" I to se moze nazvati flexicurity.

    i e da.... Collar. nije nas HDZ opljackao. oni su se samo najbolje snasli.
  83. Zvonimir Rukavina17.11.2010. 22:23
    Ja već 25 godina živim u Danskoj i dobro poznajem skandinavski model. Danska je država sa snažnim i fleksibilnim gospodarstvom koje se kao i u Švedskoj i Norveškoj mirno razvijalo u zadnjih 150 godina. Skandinavske zemlje nisu razarane u svjetskim ratovima, nema prirodnih katastrofa, a socijalni sistem je zasnovan na stabilnim ustavnim monarhijama. Sve skandinavske zemlje su prošle kroz obrazovnu, tehnološku i socijalnu evoluciju koja je rezultirala u vrlo visokom stupnju stručnosti svih društvenih slojeva. Kapitalizam se u Danskoj i ostalim skandinavskim zemljama postupno razvio u "humani" kapitalizam s velikom socijalnom odgovornošću. Kapitalisti u Skandinaviji su razumjeli da im se više isplati proizvoditi u stabilnom društvenom sistemu bez socijalnih potresa i štrajkova, s visokoobrazovanom i zadovoljnom radnom snagom. Kratkoročno smanjenje profita donijelo im je dugoročno povećanje profita. Skandinavske zemlje nisu imale divljeg kapitalizma čijeg smo svjedoci danas u Hrvatskoj. Države blagostanja u Skandinaviji su idealan okvir za razvoj snažnog gospodarstava koje je konkurentno na međunarodnom tržištu. Velika većina danskih tvrtki je okrenuta izvozu, a to je moguće samo ako imate visokokvalificiranu i zadovoljnu radnu snagu. S druge strane, danska privreda je izuzetno fleksibilna. Svaki dan propadne više stotina tvrtki, ali istog dana isto toliko novih se rađa. Velika većina danskih tvrtki ima 200 - 400 radnika, i toliko su fleksibilne da se vrlo brzo prilagođavaju promjenama na međunarodnom tržištu. Danska ima Mærsk, najveću u svijetu brodovlasničku kompaniju za prijevoz kontejnera, Carlsberg, jednu od najvećih pivovara na svijetu, Lego, Bang-Olufsen, Grundfos, Danfoss, Rockwool, jaku medicinsku industriju, tehnološki visoko razvijenu poljoprivredu (najveći izvoznik svinjetine u svijetu), ribarstvo, neovisnost o energentima (nafta i plin u Sjevernom moru), dizajn, proizvodnju namještaja, turizam itd.
    Hrvatsku je nemoguće usporediti sa skandinavskim zemljama jer je Hrvatska u posljednih sto godina rušena u dva svjetska rata i u ratu prigodom raspada Jugoslavije. Hrvatska je razarana u prirodnim katastrofama: potresima, požarima i poplavama. Ali najgore od svega što je pogodilo Hrvatsku je privatizacija nacionalnih i društvenih dobara (u prijevodu: divlji kapitalizam) tijekom koje su kojekakvi polupismeni kamiondžije postali vlasnici velikih hrvatskih tvrtki i u sprezi sa političkom elitom doslovno opljačkali Hrvatsku. Na taj način je 1. uništena kakva-takva stabilna društvena struktura i 2. privredna i politička vlast došla u ruke nesposobnih manipulanata. Ono malo društvenih dobara što je ostalo nakon takozvane privatizacije prodano je stranom kapitalu. Hrvatska se nakon svega nalazi u očajnoj situaciji. Nesposobna politička i privredna "elita" nije jednostavno u stanju izvući zemlju iz situacije u kojoj se nalazi. A pitanje je da li bi to sad bilo moguće učiniti i sa sposobnom političkom i privrednom elitom. Hrvatska je nažalost dužnički rob stranog kapitala.
    I zato nije pravo pitanje teba li Hrvatska više filozofa ili inžinjera. Ne treba ni jednih ni drugih jer posla nema ni za jedne ni za druge. Hrvatska treba jednog dobrog pogrebnika koji će pokop pokojnika provesti na što bezbolniji način.
  84. Collar18.11.2010. 08:57
    Hvala Vam na izvjestaju, g. Rukavina. I sad, pitam se sto dobijete kad flexibility nakalemite na zemlju koja nije prosla kroz obrazovnu, tehnolosku i socijalnu evoluciju nego su njezini stanovnici, pa tako i vladaoci, u zadnjih nekoliko desetljeca, u nekoliko migracijskih valova stigli iz sume?
    Ert, pitanje je samo u tome gdje se i na koji nacin detektira opce dobro. Sport - da, ali ulaganje u uvjete za rekreaciju nasirih slojeva drustva; branitelji - da, ali unono sto su njihove realne potrebe proizasle iz rata, a ne da braniteljska unucad ima osigurano mjesto na fakultetima, a branitelji se raznose rucnim bombama jer ne mogu izaci na kraj PTSP-om....
    Kad vlast pokaze da je svaka, ali bas svaka kuna ulozena na opravdani nacin, bez bahacenja i otimanja, kada se pohapse i kazne svi privatizacijski i pretvorbeni kriminalci i ratni profiteri, i kada se na taj nacin u drustvu stvori klima da je otimanje javnog dobra nedopustivo (kao u Danskoj i tim zemljama: ako netko sluzbenom kreditnom karticom kupi pizzu posve je prirodno da mora ponuditi ostavku na svoj polozaj), dakle tek onda kad i nositelji i nositeljice vlasti s narodom podijele teret ekonomske krize, onda bih bila spremna razgovarati o stezanju remena, produljenju radnog staza i slicno. Jucer u Dnevniku Marijana Petir kaze da je posve normalno da se obicnoj raji produlji radni vijek, a politicarima ne, jer da politicari jako puno i stresno rade i nemaju privatnog zivota. Balavica koja nije jedan dan svojega zivota provela na normalnom radnom mjestu usudjuje se da nam docira s pozicije na koju smo je izabrali. Jebo je pas, seljakusu primitivnu.
  85. sky18.11.2010. 12:40
    baš tako. hrvatska je u životnoj fazi kad joj treba samo milostiv svećenik.
  86. jo19.11.2010. 20:34
    ne može se poreći da članak u obzir uzima ekonomsku logiku funkcioniranja društva, ali ipak, profiti pokreću društvo i globalnu ekonomiju, a ne tržište rada. Navodno smo ušli u kapitalizam a ne opet u neki virtualni socijalizam. Niti se svi brinu zbog sudbine radnika već za dobrobit love koja bi se mogla dobiti smanjivanjem radničkih plaća. I da, nikakvi filozofi, politolozi i ini društveno-humanistički 'paraziti' ne mogu niti će ikad moći parirati braniteljima kad je uzimanje love u pitanju. Kome treba 500000 branitelja na državnom proračunu? Ja ne znam za 500000 filozofa koji prijete da će srušiti državni proračun
  87. antifašist20.11.2010. 21:58
    @Zvonimir Rukavina

    “Danska ima (…) tehnološki visoko razvijenu poljoprivredu (najveći izvoznik svinjetine u svijetu)”

    Za speciste / ljudske šoviniste stvarnost “tvorničkih farmi” koja se istinski može opisati jedino kao “mehaniziramo ludilo” (Factory Farming: Mechanized Madness http://www.animalliberationfront.com/Practical/FactoryFarm/factory_farming.htm) predstavlja nešto vrijedno svake pohvale!! Kako se ono kaže: ono čega se pametan (i moralan) čovjek stidi, s tim se glup (i imoralan) ponosi.

    Volio bih znati kako se u ovaj hvalospjev Danskoj uklapa priča o Farskim otocima i barbarskom pokolju tisuća kitova, za koje organizacija Sea Shepher kaže da je još okrutniji od pokolja u Japanu (Taiji): Sea Shepherd to Bring the Whale Wars to the Faeroe Islands (http://www.seashepherd.org/news-and-media/news-101109-1.html)?
  88. menjševik21.11.2010. 14:28
    @antifašist

    Tako je, pa i ja kažem da je Danska neoliberalni pakao. Nešto je trulo u državi Danskoj, debelo!
  89. galico22.11.2010. 11:36
    Gdine Zvonimire svaka čast na komentaru

    Već duže vremena nisam pročitao bolji komentar i pošto se radi o iskustvu iz prve ruke sve skupa još više dobiva na značaju..Već duže vremena tvrdim da skandinavski model ne treba titulirati socijalnim predznacima,barem ne u potpunosti,već ulaganjem u ljude koje se isplati dugoročno...način na koji se vode te države je način koji bi trebali slijediti i menadžeri koji vode svoje kompanije i koji se na tržištu žele izboriti novom vrijednosšću a ne samo rezanjem troškova koje nosi samo korist kratkoročno...
    No posebno mi je drago u postu što ste i nabrojali objektivne i unutarnje i vanjske razloge zašto Hrvatska nije na tom nivou i tu nemam što nadodati no htio bih nadodati samo da sređene izvozno orijentirane države(sve skanidnavske,Njemačka,Nizozemska,Francuska,Belgija,Austrija,Švicarska...)
    itekako potiču korupciju u državama kao Hrvatska koje nisu stigle izgraditi elite dostojne funkcije koja im je s neba pala...)
    Za tu korupciju ih ja uopće n ekrivim jer oni uvijek nađu lokalne compradore(lokalnu elitu koju obogate) koji onda pretežno južne zemlje a bogami i iponeke istočne uvuku u dužničko ropstvo...
    Nedavno gledao prilog na KNu gdje njemački i ministar obrane i proizvođač oružja mame grčkog miitra da kupi oružje koje mu uopće ne treba...a to je sam kap u moru

    zato mogu reći autoru svaka čast na flexicurity sustavu ali to treba biti na tapetu tek nakon temeljite revizije svih političko ekonomskih proces prvih 20 godina samostalne Hrvatske..
  90. Nikola Vuletić22.11.2010. 17:50
    A gle ovo:"Osnovni problem mediteranskih zemalja, koje su se pokazale kao najslabija karika među „starim" članicama, je raskorak između onoga koliko društvo može proizvesti i onoga koliko društvo može potrošiti."

    Sad smo još i genetski predoređeni na nesklad između želja i mogućnosti. Je li to ono što nam uvaženi autor sugerira? I kako li se samo u ovu sjajnu ekspertizu o Mediterancima kojima silna krila ne daju da hodaju uklapa Irska (primjer iznesen tek odjeljak prije fudorijantnog zaključka)? Čekajte, sjetio dam se! Bit će da su Irci kiksali jer su boduli. Boduli mora da su također predodređeni da budu slabe karike, bili na Mediteranu ili ne. Vidi se to i na primjeru supenordijskog Islanda koji je uvaženi autor zaboravio. A i u Englezima koji su prije nekoliko dana prosvjedujući rasturili sjedište torijevaca sigurno je proradio X-Med gen.
    A da se prestano vrijeđati i nabacivati kvaziznanstvenim mudrolijama pa počnemo razgovarati kao ozbiljni ljudi?
  91. Domagoj Duron22.11.2010. 18:42
    Općenito je zanimljiv pojam društva koje proizvodi, pogotovo kada se uz taj pojam ne pojavljuje i neki poput "grupe koja prisvaja višak i diktira uvjete te proizvodnje".
  92. gost23.11.2010. 08:18
    Bravo Nikola V.! Konačno da netko komentira i taj rasizam!
  93. ANTIRECESIJSKI TOALETNI PAPIR04.12.2010. 11:52
    MI ZNAMO KAKO S RECESIJOM

    Priča o recesiji vam ide na živce i dođe vam da svaki put kada uzmete novine u ruke- obrišete guzicu s njima. Razumijemo. Toga smo se i dosjetili s papirom koji je ipak nešto prilagođeniji za vaš anus. Radi se naravno o O-la-la antirecesisjkom toaletnom papiru.


    Kao što znate, kultura počinje u wc-u, ali i "slika" Vašeg ekonomskog stanja. Stanje u medijima nam daje do znanja da "ako nemaš, ne postojiš", a političari nam se prijete recesijom i drugim frazama (kao da bez tog deklariranja ne bismo vidjeli koliko je loše stanje). Tvrtka Tardi je došla do mogućeg riješenja. Komentirajući ekonomsko stanje u državi došli smo do stvari bez koje ne možemo uopće zamisliti funkcioniranje u svakodnevici. Znate o čemu se radi?

    Pogađate? O wc papiru ! Da!.

    Naime,tvrtka Tardi uvjetuje potrebu za neprestanim poboljšavanjem konkurentske sposobnosti te u tim tržišnim prilikama posjeduje sljedeće prednosti.Te su:besplatna i ambulantna dostava unutar 24 sata u bilo kojem gradu Republike Hrvatske te razvijena mreža distributivnih centara unutar Republike Hrvatske, aktivni na međunarodnim tržištima. Kao prvi proizvođač papirnatih salveta i toaletnog papira. za ugostiteljstvo u Republici Hrvatskoj ostvarili su dobru suradnju s ključnim kupcima, dobro izgrađenu prodajnu mrežu, dobro pozicionirani robni znak na ključnim tržištima. Prepoznaju ih po modernom oblik, dobrom odnosu između kakvoće i cijene, pripadnosti zaposlenika i dobrom stručno osposobljenom kadru. Besplatna montaža i servis držača im daje još samo jedan plus u ljestvici dobrog poslovanja.
  94. dunlop_goodyear20.12.2010. 14:00
    s ovim clankom mi je halter skocio u ocima. znali su da ce razljutit vecinsku konformisticku svoju publiku koja samo cita ono sto zeli da cuje. misli treba profilirati novine, al treba ponekad i alternativu prikazat.

    istina boli

    enjoy
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

25.05.

Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru

Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu

23.05.

Ne damo plaće u državnim tvrtkama

"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti

22.05.

Muke po doprinosima

Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike

21.05.

Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom

Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja

19.05.

Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu

Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja

19.05.

Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima

Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva

18.05.

Pomozite "Zagreb Pride-u"

Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna

Srpsko narodno vijece
E Novine
Info most
Superknjižara