Izmjene koje to nisu

14.04.2011. GONG Hrvatska Komentiraj Print

Vlada je danas u Sabor poslala Konačni prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem nema promjena u odnosu na prethodni prijedlog kojega je Ustavni sud ukinuo

„Vlada je danas u Sabor poslala Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem nema nikakvih promjena u odnosu na prethodni prijedlog kojega je Ustavni sud ukinuo", stoji u današnjem priopćenju GONG-a. S obzirom da nisu prihvaćene tražene promjere, prema sadašnjem prijedlogu, nitko neće imati pravo provjeriti moguće zlouporabe, kao što se ne predviđju ni dodatna sredstva potrebna za provedbu istog, upozoravaju u ovoj udruzi. Napominju da Vlada traži hitnu proceduru izglasavanja zbog zatvaranja pregovora u Poglavju 23., no „Europska Unija ne mjeri samo činjenicu ima li Hrvatska zakon ili ne, nego kako ga poštuje, to jest, postoje li dokazi da se taj zakon uistinu provodi." Stoga upozoravaju da se poboljšanja zakonodavnog okvira trebaju raditi u svrhu vladavine prava, a ne fomalnog zadovoljenja uvjeta pregovora.

Cijelo priopćenje možete pročitati ovdje:

VLADA JE OPET PROPUSTILA KVALITETNO UREDITI USTAVOM ZAŠTIĆENO PRAVO GRAĐANA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Vlada je danas u Sabor poslala Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem nema nikakvih promjena u odnosu na prethodni prijedlog kojega je Ustavni sud ukinuo. Vlada je time propustila iskoristiti priliku za dodatno jačanje transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti, a vrući krumpir prebačen je u Hrvatski sabor.

S obzirom da se istovremeno ne predlaže neophodna promjena Zakona o tajnosti podataka, ispada da i nadalje nitko, pa ni sud, neće imati pravo provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada neke informacije proglase tajnima. Test javnog interesa i test proporcionalnosti, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, radit će isto tijelo koje je informaciju prethodno klasificiralo stupnjem tajnosti!

Nadalje, Vlada i opet ne predviđa dodatna sredstava koja bi bila potrebna za provedbu Zakona, a o tome koliko su ona potrebna, svjedoči Izvješće o provedbi Zakona što ga je nedavno sastavila Agencija za zaštitu osobnih podataka. Prema njemu, Agenciji je u zakonskom roku svoja izvješća dostavilo tek 22% tijela javne vlasti!

Na kraju, Vlada traži hitnu proceduru izglasavanja Zakona pozivajući se na zadovoljavanje uvjeta za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23. Međutim, Europska Unija ne mjeri samo činjenicu ima li Hrvatska zakon ili ne, nego kako ga poštuje, to jest, postoje li dokazi da se taj zakon uistinu provodi.

Vlada je, međutim, ovaj prijedlog dala suprotno Zakonu o pravu na pristup informacijama prema kojem je dužna omogućiti građanima da se u primjerenom roku očituju o prijedlozima zakona, te suprotno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, što ga je usvojila Vlada premijerke Jadranke Kosor 21. studenoga 2009.

Stoga, GONG opet upozorava da su poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna ne radi formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora s EU, nego prvenstveno zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.

Jelena Berković, GONG

Tagovi: Zakon o pravu na pristup informacijama