Toni Gabrić 07.02.2012.

Lijepa naša bez pisanog traga

Toni Gabrić Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

Jesu li zaista krivi samo studenti?

Fotografija članka
Prijedlog naplaćivanja školarina koji je ponudilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a prema kojem sva odgovornost za redovito ispunjavanje studijskih obveza leži na pojedincu, legitimira akademske manjkavosti sustava visokog obrazovanja i učvršćuje društvene nejednakosti. To ga čini neprihvatljivim!

Dana 30. ožujka 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je na svojoj internetskoj stranici priopćenje u kojem navodi kako će svim redovitim studentima koji od sljedeće akademske godine upišu preddiplomski ili diplomski studij na nekom od javnih visokih učilišta u Hrvatskoj, troškovi školarina prve godine studija u cjelini biti pokriveni iz državnog proračuna. No, prema istom priopćenju, zadržavanje prava na plaćene troškove školarina iz državnog proračuna na svim višim godinama studija ovisit će o redovitom ispunjavanju studijskih obveza studenta ili studentice. Radi se o prijedlogu koji je istovjetan onome ministra Primorca kako ga je prenio Jutarnji list 5.svibnja 2009. godine: Primorac: Besplatno obrazovanje za studente koji ispunjavaju obveze.

Ovaj prijedlog počiva na neutemeljenoj pretpostavci prema kojoj sva odgovornost za redovito ispunjavanje studijskih obveza leži na pojedincu.

(Ne)kvaliteta sustava i osobna odgovornost

Naime, ako pojedinac ne ispunjava „redovito" svoje studijske obveze (prema izvještaju plenuma FFZG-a od 6. svibnja 2010. godine, Rektorski zbor je na svojoj posljednjoj sjednici redovitost ispunjavanja studijskih obveza definirao kao polaganje svih ispita propisanih studijskim programom na jednoj godini) sam za to snosi odgovornost tako što mora početi plaćati određene direktne troškove studija. Prema ovome, sam obrazovni sustav ne snosi nikakvu odgovornost za (ne)redovitost ispunjavanja studijskih obveza. No ukoliko obrazovni sustav ne doprinosi redovitom Prijedlog Ministarstva znanosti počiva na neutemeljenoj pretpostavci prema kojoj sva odgovornost za redovito ispunjavanje studijskih obveza leži na pojedincu ispunjavanju studijskih obveza, što onda znači kvaliteta studija? Zašto se uopće baviti osiguranjem kvalitete u visokom obrazovanju ako je kvaliteta studija nebitna za redovito ispunjavanje obveza pojedinca?

Možda donositelji odluka koje se tiču obrazovne politike prepoznaju kako je za redovito ispunjavanje studijskih obveza odgovoran i obrazovni sustav, no smatraju da je sustav kvalitetan pa za neredovito ispunjavanje obveza ipak može biti odgovoran samo pojedinac. Ako je tako, takvu bi tvrdnju valjalo argumentirati pokazateljima kvalitete. Iskazi studenata na nekim fakultetima koji se žale na nedostupnost literature za ispite, nedostupnost nekih profesora, loš raspored, velike grupe ili pak subjektivnost ocjenjivanja (Doolan 2009) ne govore u prilog pretpostavljenoj kvaliteti. Kao ilustraciju neujednačenih kriterija kod usmenih ispita koji bi mogli utjecati na „redovitost" ispunjavanja studijskih obveza, jedan student intervjuiran u sklopu istraživanja o studentskim iskustvima na odabranim fakultetima zagrebačkog Sveučilišta (Doolan 2009) opisuje ulogu „sreće" kod uspjeha na ispitu na sljedeći način: „Neki predmet recimo učiš 12 sati i mogao sam doći kod nekog profesora koji me mogao srušiti i reći „daj, šta ti radiš tu, nisi ništa učio", a mogu i završiti kod nekog profesora koji bi mi postavio 2 pitanja i rekao evo ti 4,5...tako da igra ulogu i sreća... nije samo rad, rad, rad." Ovaj je citat eklatantan negativan primjer odgovornosti sustava za obrazovne rezultate pojedinca. 

Kažnjavanje neizvrsnosti?

U kontekstu odnosa između pojedinca i obrazovnog sustava, moguće je da spomenuti prijedlog počiva na pretpostavci da su sustav i pojedinac povezani, te na priznanju da sustav ima svojih propusta, ali usprkos tome samo pojedinac treba snositi odgovornost za nepostizanje potrebnih rezultata. Ako je to pretpostavka prijedloga, nisam sigurna kojim bi ga argumentima mogli opravdati donositelji obrazovnih politika.

Protuargument ovoj kritici može biti tvrdnja da se razlike u redovitosti ispunjavanja studijskih obveza događaju u istim akademskim uvjetima. Prema ovoj tvrdnji, bez

Ukoliko obrazovni sustav ne doprinosi redovitom ispunjavanju studijskih obveza, što onda znači kvaliteta studija? Zašto se uopće baviti osiguranjem kvalitete u visokom obrazovanju ako je kvaliteta studija nebitna za redovito ispunjavanje obveza pojedinca?

obzira na kvalitetu ili nekvalitetu sustava, neki pojedinci na istom studiju ipak uspijevaju ispuniti svoje studijske obveze, dok drugi ne. Zagovornici te tvrdnje skloni su reći da su uspješni oni koji su sposobni i marljivi, a neuspješni oni koji su nesposobni i lijeni. Tim se protuargumentom legitimiraju akademske, ali i ne socijalne manjkavosti sustava. Naime sociologija visokog obrazovanja već godinama istraživanja u raznim zemljama empirijski informirano osporava taj mit o obrazovnom sustavu kao meritokratskom i dokazuje kako nepostizanje određenih obrazovnih rezultata nije samo pitanje sposobnosti i motivacije. Rezultat tih empirijskih napora prepoznat je i u dokumentima Bolonjskog procesa kroz tzv. socijalnu dimenziju Bolonjskog procesa (npr. Leuven Communique 2009, London Communique 2007, Bergen Communique 2005

primorac.jpg
U nedostatku boljih ideja, Ministarstvo se i dalje drži Primorčevih

itd.) koja se odnosi na uspostavljanje institucionalnih mjera koje doprinose jednakim mogućnostima pri upisu studija, za vrijeme njegovog trajanja te pri završetku studija, s posebnim naglaskom na studente i studentice iz socijalno ugroženih skupina.

Prijedlog Ministarstva ne počiva na spomenutoj socijalnoj dimenziji (čime ugrožava jedan aspekt primjene Bolonjskog procesa), već navedenoj pretpostavci da su studenti koji ne ispunjavaju svoje obveze ili nesposobni ili lijeni (koliko mi je poznato ova pretpostavka nije utemeljena na podacima) i kao takvi moraju biti sankcionirani plaćanjem određenih direktnih troškova studija. Ova je pretpostavka netočna prema rezultatima istraživanja provedenog u akademskoj godini 2006./2007. (Doolan 2009). Za ovu temu relevantan dio istraživanja sastojao se od intervjua s 28 redovitih studenata i studentica sa šest fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz obitelji različitog socio-ekonomskog statusa. Intervjui su provedeni za vrijeme njihove prve godine i na početku druge godine studija.

Ekonomski i institucionalni preduvjeti uspjeha na studiju

Od 28 intervjuiranih studenata, deset ih nije uspjelo upisati drugu godinu. Iako su razlozi neuspješnog upisa raznoliki i kumulativni, razlikuju se tri grupe studenata prema dominantnom razlogu zašto nisu uspjeli upisati drugu godinu u roku. U prvoj grupi su studenti koji su zbog obiteljskih financijskih poteškoća imali radne obveze uz studij koje su im onemogućavale redovito ispunjavanje obveza na studiju. Radilo se o studentima koji nisu bili iz Zagreba i troškovi studija su im bili značajni. Drugu grupu čine studenti koji su rekli kako nisu upisali drugu godinu u roku jer im je bilo više stalo do društva i zabave nego učenja. Kod dvoje studenata radilo se i o loše informiranom izboru studija.

Ono što je bitno za drugu grupu je da su si oni takav „luksuz" nerada mogli priuštiti. Možda donositelji odluka koje se tiču obrazovne politike prepoznaju kako je za redovito ispunjavanje studijskih obveza odgovoran i obrazovni sustav, no smatraju da je sustav kvalitetan, pa za neredovito ispunjavanje obveza ipak može biti odgovoran samo pojedinac? Njihovi roditelji nisu imali financijskih poteškoća pa tim studentima duljina trajanja studija nije bila ograničena financijskim brigama. Ovi će si studenti i dalje moći priuštiti da budu „lijeni" uz predloženi sustav školarina za neredovite. A u trećoj grupi su bili studenti koji su imali problema sa savladavanjem matematike na prvoj godini studija (radilo se o studentima s tri različita tehnička fakulteta). Bitno je naglasiti da su neki od tih studenata završili strukovnu školu, a da njihovi profesori ne uzimaju u obzir da nisu svi studenti završili gimnazijski program.

Uzevši u obzir veličinu uzorka, ovi nalazi istraživanja ne mogu poslužiti u svrhu generalizacije, no ipak ukazuju na postojanje i drugih razloga za neredovito ispunjavanje studijskih obveza, a što je i zaključak brojnih istraživanja provedenih u raznim europskim državama (npr. Cooke et. al 2004,  Leathwood i O'Connell 2003, Archer 2003, Thomas 2002, Duru-Bellat 2000). Bitno je uočiti kako u slučaju dvije od tri identificirane grupe studenata primarno podbacuje sustav, a ne pojedinac. Za studente koji imaju financijskih poteškoća trebalo bi osigurati stipendije kako bi se mogli fokusirati na studij, a predavanja bi morala biti dovoljno inkluzivna za studente koji imaju slabije znanje iz srednje škole (ali koje je očito bilo dostatno za upis na sveučilišni program). Ne radi se u tim slučajevima o lijenosti studenata, već se radi o institucionalnim preprekama, i to je važno naglasiti jer je dominantan diskurs oko uspjeha u studiju u Hrvatskoj nerad studenata koji valja sankcionirati. Da, studenata neradnika ima, ali prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i Rektorskog zbora, omogućuje sankcioniranje i mnogih drugih koji iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti redovito izvršavati svoje studentske obveze.

Prijedlog naplaćivanja školarina prema kojem sva odgovornost za redovito ispunjavanje studijskih obveza leži na pojedincu legitimira akademske manjkavosti sustava visokog obrazovanja i učvršćuje društvene nejednakosti i to ga čini neprihvatljivim!


Literatura:

Archer, L. (2003). Social class and higher education. U L. Archer, M. Hutchings & A. Ross     (Eds.) Higher Education and Social Class: Issues of exclusion and inclusion (pp.5-20).     London: RoutledgeFalmer.

Bergen Communique (2005).

Cooke, R., Barkham, M., Audin, K. & Bradley, M. (2004). How Social Class Differences     Affect     Students' Experience of University. Journal of Further and Higher Education, 28(4),     407-421.

Doolan, K. (2009). 'My dad studied here too': Social inequalities and educational (dis)advantage     in a Croatian higher education setting. Doktorska radnja.

Duru-Bellat, M. (2000). Social inequalities in the French education system: the joint effects of     individual and contextual factors. Journal of Education Policy, 15(1), 32-40.

Leathwood, C. O'Connell, P. (2003). 'It's a struggle': the construction of the 'new student'     in higher education. Journal of Education Policy, 18(6), 597-615.

Leuven Communique (2007).

London Communique (2009).

Thomas, L. (2002). Student retention in higher education: the role of institutional habitus.     Journal of Education Policy, 17(4), 423-442.

O autorici:

Karin Doolan doktorirala je u području sociologije visokog obrazovanja na Sveučilištu u Cambridgeu. U Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu bavi se istraživanjima društvenih nejednakosti u obrazovanju. Zanimaju je teorijska pitanja odnosa pojedinca i društva, društvene pravde te načini organizacije obrazovnih institucija koji omogućuju njeno ostvarivanje.

Kolumna Javne politike visokog obrazovanja:

Ovaj tekst je objavljen u sklopu kolumne Javne politike visokog obrazovanja. Kolumna je glavna aktivnost projekta Kampanja Pravo na obrazovanje koji provodi Institut za razvoj obrazovanja. H-Alter je partner na projektu, a projekt podupire Ministarsvto znanosti, obrazovanja i športa. Popis ostalih tekstova objavljenih u sklopu kolumne možete pronaći na internetskoj stranici www.iro.hr u rubrici Kolumna.

Tagovi: studenti, pravo na visoko obrazovanje, ministarstvo znanosti obrazovanja i športa
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 26 komentara
  1. m12.06.2010. 01:25
    Vodje plenumasa su kao i mnogi prije njih podigli buku i izborili se za vlastitu korist, a ostali su kao stoka posli za njima u nadi da ce im netko placati za nerad i nesposobnost.
  2. Profesor s PhD18.05.2010. 19:28
    Analize na našem sveučilištu pokatuje datudenti ECTS bod plaćati medicina oko 920 kn , pravo i ekonomija oko 340 kn tehnika i biotehnik oko 400 pa sada izvolite minimum je 42 boda za prolaz. Maximum 60 ECTS-a kada se ništa ne plaća. Ako želi prijeneti 9 bodova treba mu oko 8280 kn na medicini a ostalo sami računajte. E moji studenti alaj su vas preveslali :-((
  3. djembe16.05.2010. 18:47
    Fascinantno je kako se studente krivi za ovaj prijedlog. Najlakše je zauzeti poziciju dežurnog seratora i pi*diti što se god napravi. Ne ide mi u glavu ta logika: ako tražiš besplatno za sve bez vidova financijske penalizacije i dobiješ nešto što nisi tražio ja to shvaćam kao nedotatak političke volje, a ne kao krivicu. I to nije nerazumijevanje nego namjerno manipuliranje financiranjem kako bi se ipak ostavilo prostora manipulaciji. Besplatno obrazovanje se uzelo kao početni moment ulaska u daljnje probleme. Na plenumu na ffzg-u se raspravljalo o mnogim stvarima a ne samo o b.o. To ovisi o samom plenumu i točkama dnevnog reda. na plenumu na ffri se raspravljalo o osnivanju kluba studenata, radnicima i sl.
    Ovakav cinizam i pametovanje u komentarima čini borbu još težom. Mogli ste ovo mogli ste ono. Umjesto što se non stop pametuje bilo bi lijepo kad bi netko takav zapravo i došao i predložio nešto, a ne samo sjedio doma i piskarao. Stipendije trebaju biti dodatni poticaj u studiranju a ne mehanizam kojim će se uopće omogućiti studiranje.

    Normalno da se školarinama ne rješavaju svi problemi. Opet ponavljam da je to početna, ulazna točka u punu širu problematiku našeg visokog obrazovanja. Diskreditirati borbu jer se fokusirala na jedan sistemski problem samo je opravdanje da ništa se ne radi. Zanima me da su ove blokade se organizirale isključivo zbog stipendija koliko bi bilo odjeka i uspjeha. Po meni to dokazuje da su studenti dosta dobro pogodili u zahtjevu. U medijima se od strane ministarstva nije čula nijedna ozbiljna kritika, samo baratanje poluinformacijama i glupim floskulama. vječni studenti i sl. gluposti se samo ponavljaju.
  4. Profesor s PhD15.05.2010. 21:00
    Točno besplatno studiranje ne postoji nigdje, već ga plaćaju poresni obveznici. U truloj Jugoslaviji kod "zločinca" Tite je bilo besplatno i za najvećeg "golju" kojem su roditelji bili NKV, PKV ili KV radnici mogli su školovati svoju djecu i dotjerati ih do inženjera ,liječnika, pravnika a bilo ih je uz stipendije poprilično od tvrtki i industrije moglo se dogurati do doktorata. Ovo sada je "sirovi" esnafski kapitalizam koji hoće da se sve plaća. Što smo tražili kada smo glasali i to smo dobili :-))

    A to da netko s fakultetom ima privilegij i zaradi milijune, okači mačku o rep. Dok student studira 4-5 godina netko i više onaj što je zavrčio onda srednju školu radio je zaradio napravio kuću na kredit a ovaj bio na grbi svojih roditelja i još im predstavljao trošak.

    Hajde prestanite hvaliti i pričati o sadašnjem sustavu školstva koje je kao nekada Šuvar unakazio Primorac. BSc može okačiti svoju svjedodžbu jer diplomu i ne dobije mačku o rep. :-(((
  5. Miki Trasi15.05.2010. 17:49
    Prvo da velim, potpuno besplatno studiranje ne postoji. Studiranje uvijek netko plaća, ako je “besplatno”, to je samo premješteno na porezne obveznike. A ako znamo da pojedinci s visokim obrazovanjem tijekom života zarade milijune (kuna, dolara, eura) više od onih koji ga nemaju, jasno je da je to zapravo promoviranje dugoročne socijalne nejednakosti u ime jednakosti.

    A sad o članku:

    Zasigurno kvaliteta učilišta ima utjecaj na uspjeh ili neuspjeh pojedinca, to nitko ne spori. Usmeni ispiti su posebno, notorno neujednačeni i podložni subjektivnost i slučajnosti. Stoga i ne čudi da američka sveučilišta uopće ne poznaju tu kategoriju propitivanja znanja.

    No, to je zasebno pitanje kojim ne treba mutiti vrlo jasno artikuliran stav zakonodavca da studenti koji ne izvršavaju obveze moraju plaćati daljnje studiranje. Naime, pozitivna strana te batine je mrkva koja daje besplatno studiranje redovitim i dobrim studentima. Odgovornost jest i dalje *primarno* na studentu a ostali čimbenici, iako nedvojbeno postoje, nisu pravila (anegdotalnom uzorku usprkos) već su na marginama. Da se osvrnem na neke.

    Prvo, “Tatini sinovi” ili, kako bosanci vele, “guzonje”. Njih je bilo i bit će i tu se ništa ne može napraviti. Rješenje problema njihovog poduljeg studiranja bi mogli biti stroži zahtjevi na rokove i ocjene, tako da guzonje na kraju bespovratno izgube status studenata i odu menadžirat tatinu firmu bez diplome.

    Drugo, pitanje financiranja sposobnih a slabostojećih studenata bi svakako trebalo rješavati državnim stipendijama (za studije i smještaj), no i ove bi morale biti uvjetovanje uspjehom. Odlazak na fakultet nije pravo, to je i dalje privilegija (bogatih ili pametnih). Ako ga država plaća, ima pravo tražit redovitost i kvalitetu zauzvrat.

    Treće, s idejom o nekakvoj “inkluzivnosti” za one koji ne vladaju materijom (ex. matematikom) jer nemaju dovoljne akademske podloge, ne samo da se ne mogu složiti već mislim da je totalno promašena. Da, matematika na tehničkim fakultetima je zahtjevna i, za one koji nemaju talent ili nisu spremni potrošiti jako puno vremena, teška. No, takva jednostavno mora biti. Nema “inkluzivne” matematike. Nitko ne želi “inkluzivne” inženjere ni doktore. Za one kojima ne ide, uvijek ima studij sociologije.

    Veće i važnije je pitanje, je li zadaća sveučilišta da popravlja socijalne nepravde ili to valja početi puno ranije i na drugim mjestima...
  6. kali mero15.05.2010. 16:55
    "Što znači nekome oslobađanje od plaćanja školarine ako recimo ta osoba ne ostvari pravo na studentski smještaj?Od čega će ta osoba platiti podstanarstvo,troškove upisa,seminarske,diplomske i preddiplomske radove i ostale troškove?"

    Tom problemu je pristupljeno vrlo studiozno i na najvisem nivou. Naime, strategija je da siromasni kao i bogati studenti do kraja studija zive na grbaci roditelja u skladu s mogucnostima stalisa kojem pripadaju. E da bi se roditeljima koliko toliko pomoglo u vidu smanjenja izdataka za stanovanje, prijevoz i hranu u svakoj pripi*dini se otvara faks. Dodatni benefit ovog pristupa je i otvaranje novih radnih mjesta s najvisim strcunim i nastavnim zvanjima.

    Sto se tice besplatnog faksa, mislim da ti je promakla Sjeverna Koreja, a i Kuba. Preporucam Sjevernu Koreju, lakse se uci, nije sparina.
  7. Mislav14.05.2010. 22:45
    Zanimljivo mi je kako se nitko nije osvrnuo na druge faktore koji utječu na potpuno uključivanje siromašnih Hrvata u visokoobrazovni sustav.Što znači nekome oslobađanje od plaćanja školarine ako recimo ta osoba ne ostvari pravo na studentski smještaj?Od čega će ta osoba platiti podstanarstvo,troškove upisa,seminarske,diplomske i preddiplomske radove i ostale troškove?Stalno se naivno misli kako ukidanje školarina automatski rješava sve probleme siromašnih Hrvata koji žele studirati.Ukidanjem školarina nisi ništa riješio.Samo produbljuješ problem.Uopće je apsurdno raspravljati o svemu.1991.godine 88% studenata je studiralo uz potporu ministarstva.Izvor:Z. Babić, T. Matković, V. Šošić, „Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada“, str. 48; 59 (http://www.iro.hr/userdocs/File/pno2006/4_matkovic.pdf)
    Gdje nestaju novci?Dobro se pita KafaNemir
  8. Mislav14.05.2010. 22:10
    Dragi Bič in rage,

    upravo sam u zadnjem postu naveo da su plenumaši tražili sankcije za lijene studente u vidu privremenog ili trajnog gubitka studentskih prava.Nigdje ne tvrdim da su oni inzistirali na ovom novom prijedlogu naplaćivanja školarina.Ne da mi se prepričavati iste priče 100 puta.Više je nego očito da si ti glup ili ne znaš čitati

    @kali mero
    Evo ja pronašao da potpuno bezuvjetno financirano visoko obrazovanje ima i Kosovo,Burkina Faso,Nigerija,Tanzanija,Nizozemski Antili,Čečenija,Abhazija,Saint Kitts and Nevis,DR Kongo i odnedavno Haiti

    @lota
    Kome je u interesu da sljedeću akademsku godinu plaća ECTS bodove(a jedan košta "samo" 300 kuna) kada je i dalje mogao imati potpuno besplatno obrazovanje na osnovu odlično riješene državne mature?Sada je loš student i sa skupljenih 50 ECTS bodova,pazi,50 ECTS bodova!Tko je tražio besplatno obrazovanje?Zbog koga se išlo u nove promjene sustava naplaćivanja?Zadnji put,nigdje se ne zalažem za plaćanje studija.Smatram da je novi sustav katastrofalan.Stari je bio po meni dobar jer si s dobro riješenim prijamnim ispitom imao besplatno obrazovanje,a s novim su apsolutno svi studenti mogući platiše bez obzira na dobro ili loše riješenu državnu maturu.Prosvjedi su bili nepotrebni.Trebalo se inzistirati na stipendijama za one koji moraju plaćati studij,a pri tome moramo kategorizirati ljude po imovnome stanju.Razumiješ?Čak je sada i plenumašima ta opcija poželjna kada vide što smo dobili

  9. KafanaNemir14.05.2010. 15:43
    21 milijarda kuna se od placa zaposlenih
    izdvaja za obrazovanje.
    Proracunom je namijenjeno 11 mlijardi.
    Gdje je 10 milijardi kuna za obrazovanje?

    Kakve bajke prodajete o besplatnom obrazovanju?
    U ovoj drzavi vlada je ukrala 10 milijardi kuna
    za obrazovanje.
    I sad nam se mazu oci besplatnim obrazovanjem.
    Sve je placeno. Gdje su ti novci?
  10. kali mero14.05.2010. 15:42
    potpuno besplatno BEZUVJETNO financirano visoko školstvo:
    Svedska, Finska, Danska. (Ima jos nekih egzoticnih zemalja.) Osim za neke studije i stranci mogu studirati pesplatno. U svedskoj, ako me sjecanje sluzi studenti dobivaju i nakandu za troskove zivota.

  11. Profesor s PhD13.05.2010. 22:24
    Sada će kroz plaćenje ECTS bodova studenti puno više plaćeti nego kada su imali školarine.
    Ustajte vi studentsko roblje vi sužnji koje mori ECTS sustav :-((
  12. lota13.05.2010. 22:15
    @ marta - ako želiš studirati na najboljim svjetskim sveučilištima moraš platiti.
    na najboljim sveučilištima imaš i što platit da ne pričamo o tome kako takva sveučilišta imaju i značajne iznose stipendija.......
    @mislav - Navedite mi države koje imaju potpuno besplatno BEZUVJETNO financirano visoko školstvo.Molio bih linkove,statistike,brojke,pokazatelje.
    besplatno školovanje je plemenit cilj mislave. da ne postoji nigdje na svijetu zašto mi to ne bi imali??? zašto mi u ovoj zemlji ne bi jednom nešto i originalno imali???? zašto uvijek moramo gledati kako je u drugim zemljama????. a ni kod nas nije besplatno. naši roditelji plaćaju porez, struju, vodu, hranu, stan dok studiramo....ne razumjem zašto ti je toliko stalo do plaćanja studija...ne znam kome to može biti u interesu osim onome kome time kradeš iz đžepa...ne kužim...
  13. Bič in rage13.05.2010. 21:45
    Dragi Mislave,

    uvjetno studiranje nije ekvivalent financijskoj penalizaciji. Za slučaj da ne znaš, financijska penalizacija omogućuje studentima koji imaju bogate roditelje da studiraju lijeno, dugo i BEZUVJETNO. zašto? zato jer zadržavaju prava dokle god plaćaju. Da si doista, kako tvrdiš, pratio studente, slobodni filozofski, plenum i prosvjede vidio bi da se oni zalažu za gubljenje studentskih prava u slučaju ne ostavrivanja uvjeta od 18 ECTS-a godišnje. kako VEĆ je regulirano zakonom.

    Blijed ti je pokušaj autolegitimacije tvrdnjom o informiranosti, jer očito je da nisi infromiran. Čitaj više, da ne bi bio glup. U međuvremenu,

    množi se mislave

    ;)
  14. Mislav13.05.2010. 13:11
    Molio bih admina da iz rasprave udalji diskutanticu bla koja u nedostatku smislenog odgovora na pitanje koje države imaju u potpunosti besplatno beuzvjetno studiranje vrijeđa što je vidljivo u zadnjoj rečenici njezinog posta.Hvala!

    @bla

    Plenumaši nisu i ne mogu biti krivci za trenutačnu ekonomsku i ostale krize u svijetu.To ja nigdje ne tvrdim.Opet izvrćeš moje rečenice.Neosporiva je činjenica da je novi prijedlog naplaćivanja školarina potaknut neuspjelim studentskim prosvjedima.Da nije bilo tih prosvjeda čiji cilj nikada nije ostvaren,novi prijelog naplaćivanja ne bi oživio jer se o tome ne bi uopće raspravljalo.Uspjeh na državnoj maturi bio bi jedini kriterij besplatnog studiranja kako je bilo i do sada preko razredbenog ispita.Loše riješen razredbeni ispit-plaćaš puni iznos školarine ili linearno.Loše riješena državna matura-plaćaš puni iznos ili linearno.Plenumaši su trebali inzistirati na uvođenju stipendija za one koji plaćaju,a plaćaju oni koji su loši i pri tome se trebalo kategorizirati ljude po imovnome stanju.Razumiješ?Novi prijedlog pretpostavlja da su svi u startu sposobni plaćati svoj nemar(a nisu) i ti ćeš mi i dalje tvrditi da su prosvjedi bili opravdani?Plenumaši nisu iznijeli niti jedan konkretan prijedlog o pronalasku dodatnog novca za bezuvjetno besplatno financirano visoko obrazovanje osim onog da se nemarne studente ne smije financijski kažnjavati nego da im se privremeno ili trajno oduzmu studentska prava.Na nekim fakultetima je nemoguće iz godine u godinu ostvariti maksimalnih 60 ECTS bodova zbog katastrofalnog provođenja Bolonje koja podrazumijeva manjak ispitnih rokova,lošu organizaciju nastave,prenatrpan i neostavriv raspored i sl.a znamo da je Bolonja uvedena kako bi se otklonila mogućnost ovog zadnjeg.Mnogi od vas zaboravljaju da će na fakultetima nestati studentske solidarnosti,svatko će gledati kako uništiti kolegu do sebe i onda se s pravom pitam u čega se fakulteti pretvaraju?U javne ustanove ili neku korporaciju gdje se cilj ostvaruje raznim (često nedopuštenim) sredstvima?
  15. Mislav13.05.2010. 12:47
    @građanin

    Krivo pretpostavljaš.Uopće ne studiram.Planiram studirati.Problem je što si ti nitko i ništa pa ne možeš odlučivati tko će besplatno studirati.Također sam uvjeren da si propali student ili ogorčen radnik koji je nedavno dobio otkaz.Znači da nisi kompetentan za ništa.Moji stavovi su jasno argumentirani i da malo čitaš moje postove mogao bi zaključiti da sam ja protiv besplatnog studiranja.Takvo nešto ne postoji.To su priče za malu djecu.Ja bi tebi zabranio komentiranje jer kao i tvoja kolegica bla znaš samo vrijeđati.
  16. građanin13.05.2010. 11:16
    @Mislav
    Pretpostavljam da studiraš ako te uznemirava plaćanje studija. Ako studiraš trebao bi malo i razmišljati. A ako razmišljaš onda bi u odgovoru na tekst ponudio kvalitetnu argumentaciju a ne razmišljanje kako nalazimo u tekstovima u 24sata ili sličnim tiskovinama. Zbog toga pretpostavljam da u kvalitetnom sustavu tvoj rezultat studiranja bi ustvari bio neuspjeh upisa na fakultet i završio bi kao konobar negdje na našem jadranu. Osobama kao što si ti ja bih zabranio besplatno studiranje i ne samo to nego bih zabranio da grbači nas građana tražiš bilo što što ne zaslužuješ a mislim da se sada tvoj život svodi na životarenje na račun drugih.
  17. bla13.05.2010. 00:29
    @Mislav: aha, bravo, plenumaši su krivi za sve, recesiju, šugavu vladu, pa čak i glad u Africi. pa eto, ako smo mi krivi za sve, možda sa napravimo neko kolektivno samoubojstvo, pa možda vlada onda plati? ma daj, ne seri, eto, sori, ali moram ti tako reći. stvarno ne seri!!
    i da, još nešto, krenula sam ti stavljat linkove, o prvoj blokadi, ovoono, čak sam ti mislila stvait link da pročitaš tko je petar bezjak. ali znaš šta? neću ja to radit. obrazuj se sam idiote.



  18. Mislav12.05.2010. 23:26
    Navedite mi države koje imaju potpuno besplatno BEZUVJETNO financirano visoko školstvo.Molio bih linkove,statistike,brojke,pokazatelje.
    Podsjetio bih vas još jednom da plenum nije donio niti jedan konkretni prijedlog kako bi se pronašla sredstva za financiranje tog njihovog bezuvjetno financiranog visokog obrazovanja.Samo smo čuli one utopijske parole:Novac u školstvo,a ne u vojsku!Novac u školstvo,a ne u skupe i glomazne rukometne dvorane!To su vaši prijedlozi?To je najbolje od vas?Uostalom,gdje su bili plenumaši kada su se rasipale milijarde na gradnju tih rukometnih dvorana?Gdje su bili plenumaši kada se preko noći uvela loša Bolonja?
  19. Mislav12.05.2010. 23:17
    @Marta

    Da,suština je svega da će samo bogati moći platiti svoje nemar.Siromašnima ostaje grijanje stolice.Ali nije definirano kako će fakulteti naplatiti nemar siromašnih.Ići će na ovrhu studentima i njihovim roditeljima jer ovi ne mogu platiti svoje nemar?To mi nje jasno.Kakav će biti status studenta koji tijekom akademske godine skupi 20 ECTS bodova i onog koji skupi 50 ECTS bodova?Isti?Obadvoje su loši i nemarni studenti prema novim pravilima igre.Samo 60 skupljenih ECTS bodova osigurava pravo na daljnje besplatno obrazovanje
  20. Mislav12.05.2010. 23:10
    @BIČ in rage

    Apsolutno ništa nisi rekao vezano uz temu i ne želim znati razlog.Kao što sam naveo u prvom postu,buntovnici su trebali inzistirati na stipendijama,a nikako ne na besplatnom obrazovanju jer smo dobili ovo što smo dobili.Meni je neshvatljivo kako je sada tim istim buntovnicima neprihvatljivo ono što su tražili i isključivo su oni odgovorni za nastali kaos.Pravila bi bila ista za državnu maturu i trebalo se inzistirati na stipendijama za one koji slabo riješe državnu maturu i samim time moraju platiti studij.Nisam službenik i korporacijski sluga kako tvrdiš.Samo promatram sve poteze plenuma i Rektorskog zbora i uviđam apsurd svih dosadašnjih studentskih prosvjeda.Prosvjede je jako mali broj studenata uopće podržavao.Iz toga zaključujem da je većini bilo prihvatljivo plaćati školarine ako nisi riješio dobar prijamni ispit.Znači da se na tome trebalo poraditi.Oni koji su dobro riješili prijamni ispit(a tvrdim da neke prijamne ispite uopće nije bilo teško riješiti) nisu imali nikakav razlog za prosvjede jer im je potpuno besplatno obrazovanje za njihov trud bilo osigurano.Prestani tražiti korporacijsko-neoliberalne zavjere u svemu.Kraj priče
  21. Marta12.05.2010. 22:55
    Članak je promašen jer ne govori o suštini, a ona koliko god bila nemilosrdna, takva je u cijelom svijetu i kaže, ako želiš studirati na najboljim svjetskim sveučilištima moraš platiti. Ako s druge strane želiš da u državama gdje država participira u cijeni studiranja ta država pokrije troškove tvoga studiranja, moraš učiti i ispunjavati svoje obveze. U čemu je tu problem?
  22. grrrr12.05.2010. 16:59
    Bravo Karin, relavantan i aktualan tekst. Na žalost, oni koji odlučuju, takozvani kreatori obrazovne politike, ne žele (ili ne mogu) razumjeti o čemu se tu radi. Nema tu mjesta socijalnoj osjetljivosti i humanoj ideji prava na obrazovanje, Tko ima novaca ide dalje. A zašto bi se sirotinja uopće školovala? Ili liječila? Pa nismo više u odvratnom socijalizmu. Fuj, fuj.
  23. BIČ in rage @ mislav12.05.2010. 14:52
    Dragi Mislave,

    iskreno ti želim da budeš ponosni otac što je moguće više vlastite djece i da ih želiš školovati. Dok ona odrastu ionako, osim ako si menager više neće biti važno jesi li završo FER ili Filozofski.

    Ukoliko je Mislav zapravo neki službenik, viši ili niži bilo koje od korporacija u visokoobrazovnom sektoru, želim mu još i više sretne, zdrave i pametne djece.

    Jedino ako imaš više od troje djece, pravi si Hrvat. Ne dopusit mislave da odumre naša nacija, množi se mislave.
    u državnom vrtiću strani jezik ti je 250kn, + sport/ritmika je još 250 kuna... u dobi od 6 godina, troškovi se počinju umnažati...

    ako mislave nemaš za plaćati strani jezik svojem potomku vrtićkog uzrasta, pomiri se s tim da ti dijete neće biti jednako izvrsno kao dijete onog izvrsnog hrvata koji je bogu bio pa mu bog dao više para. kad krene matematika, nadam se da imaš posao koji će ti omogućiti da sjediš uz svoje dijete kući i objašnjavaš mu matematiku. Ako nemaš takav posao, nadam se da zarađujješ dovoljno da platiš svojem osnovnoškolcu uz tenicie, odječu, prehranu, sport, strani jezik i instrukcije iz prirodnih predmeta.

    u srednjoj školi, nadam se da si toliko već iskeširao da ti je dijete u gimnaziji, a ne u strukovnoj školi te da će ipak završiti na fakultetu. Ako nisi, i ako se uzdaš u državnu maturu, teško će ti dijeti mislave ostvariti visoki skor na rang listi za neki dobar fakultet, al nema veze, jer uvijek možeš platiti svojem djetetu privanti fakultet.

    ha? što kažeš mislave, radnik si?
    pa gle, možeš podignuti kredit sovjem djetetu za visoko obrazovanje, naravno uz uvjet da je koliko toliko osrednje prošlo na državnoj maturi na kojoj nije moglo proći bolje jer nisi imao novaca za instrukcije...

    dakle, mislave, želim ti da budeš sretan u životu i da imaš jako puno vesele, zdrave, pametne djece

  24. Mislava12.05.2010. 02:09
    Buntovnici su nastali zbog losih pravila igre a ne obrnuto!!!!! Bravo za odlicno argumentirani clanak!
  25. kali mero12.05.2010. 00:39
    zanimljivo istrazivanje. pokazuje ono sto vec znamo. drzava nije u stanju provoditi vlastite zakone niti pravilnike. zato je nenadmasna kad treba opalit po dzepu.

    ako me memorija pamcenja dobro sluzi plenum je trazio besplatno skolovanje za sve i to od pocetka do kraja; bezuvjetno.

    povod za ovakav model je indiferentnost vecine studenata prema vlastitom statusu. odnosno nacelo ... vazno da se ja snadjem, a za ostale nije me briga. i tako. bune se i buniti ce se samo oni koji se smatraju direktno ostecenima.
  26. Mislav11.05.2010. 21:26
    Još jedan u nizu nepotrebnih članaka na temu novog Rektorskog prijedloga naplaćivanja školarina.Isključivi krivci za donošenje novih pravila igre jesu buntovnici s tzv.plenuma.Vaši "prosvjedi" su povod za uspostavljanje drastičnih kazni za neodgovorne i lijene studente koliko god to vama bilo teško priznati.Kako možemo pročitati u članku vi tek sada spominjete stipendije kojima bi se poticalo studente slabog imovinskog stanja.Iz toga zaključujem da ste sraljali u prosvjede,a vaš cilj nije ostvaren.Umjesto naplaćivanja školarina,imamo naplaćivanje ispita zahvaljujući isključivo vama.Trebalo se malo bolje razmisliti o nedostatcima starog sustava,ali da se ti nedostatci mogu bolje popraviti i to recimo stipendijama,kojih ste se tek sada sjetili,za studente slabijeg imovinskog stanja,a nikako upornim inzistiranjem na besplatnom obrazovanju čiji je konačni model sada poznat,ali neprihvatljiv za većinu i vrijeme će to pokazati.Upravo bi revolucionari s plenuma FFZ trebali ove godine izaći pred sve brucoše i ispričati se zbog srljanja i zahtjeva za besplatnim obrazovanjem koji nisu donijeli ništa dobro.Proteklih godina uvjet za besplatno studiranje bio je dobro riješen razredbeni ispit.Za ostale koji nisu dobro riješili razredbeni ispit,fakultet je odredio visinu školarine.Vi ste trebali inzistirati da se toj manjini omoguće stipendije(pogotovo onima iznimno slabog materijalnog stanja),a nikako niste trebali srljati u prosvjede jer smo nakon prosvjeda došli u situaciju da i oni koji su prije bili oslobođeni plaćanja sada imaju velike šanse za plaćanje.I kome to može biti prihvatljivo?Naravno nikome.Tko je kriv?Plenum FFZ.Da ste inzistirali na pravim i racionalnim stvarima,danas ne bi imali olvakvu sramota koja se naziva besplatno obrazovanje.Hvala Plenumu FFZ!
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

03.02.

"Stop ACTA!" u 10 gradova + FOTOGALERIJA!

Hrvatska ne želi nadziranje interneta, poručila je danas "Građanska akcija" u više gradova

02.02.

Je li netko vidio spomenik?

Ljeti među suncobranima, zimi među štandovima, Razlistala forma, a i javni prostor trpi jednaku vrstu devastacije kao i u slučaju rušenja.

02.02.

Nagradnjača za "Kruh naš svagdašnji"

Premijera filma koji govori o dehumanizirajućem procesu prehrambene proizvodnje i to na europskom tlu, održat će se u utorak, 7. veljače, u zagrebačkom Branimir centru u 20 h. Najbržim prstima dijelimo 2 puta po 2 pozivnice!/ Najbrže su bile Maja Dugi i Tarita Popov

01.02.

Ugroženo znanstveno izdavaštvo

Ministarstvo kulture podržalo je Apel za obnovu i očuvanje znanstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji je uputio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

30.01.

Ljudski nemar ugrožava zaštićenu svjetsku baštinu

Iz UNESCO-a su od Italije tražili pronalaženje sporednih ruta za morski promet, a uputili su upozorenja i zbog stanja Londonu i Sevilli u kojima neboderi zasjenjuju povijesne građevine

27.01.

Groteskna drama o izopačenoj ljepoti

Vesna Kosec Torjanac: Mayenburgov "Ružni" bavi se nemogućnosti uspostavljanja identiteta u globalizirajućem kapitalističkom potrošačkom društvu.

26.01.

150 dokumentaraca u Zagrebu

Osmu godinu zaredom ZagrebDox u osam festivalskih dana domaćoj publici predstavlja više od 150 dokumentarnih priča iz raznih krajeva svijeta, od čega 50 u konkurenciji