Dok bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo dane provodi u istražnom zatvoru, istražitelji USKOK-a i Državnog odvjetništva "češljaju" njegove poslove. Naime, postoji sumnja da je upravo Mladineo bio glavni čovjek koji je iz državnih tvrtki izvlačio novac, transferirao ga na svoje račune, a dalje i na račune bivšeg premijera Ive Sanadera i njegove obitelji.

Tragom toga, doznajemo, istražitelji USKOK-a prošlog su petka te u ponedjeljak bili u prostorijama tvornice Salonit u Vranjicu odakle su izuzeli sve ugovore koje su stečajni upravitelji Salonita sklopili s Fondom vezano uz sanaciju i dekontaminaciju Salonita te svu dokumentaciju koja se odnosi na platne liste radnika. Doznajemo i da ova istraga nije započela kad je Mladineo završio u pritvoru, već se pripremala duže vrijeme, dok je on još bio na čelu Fonda.

Još tada je USKOK obavljao razgovore s osobama koje su bile involvirane u slučaj Salonita. Zanimalo ih je, doznajemo, među ostalim i to da li je Mladineo na bilo koji način vršio pritisak na stečajne upravitelje da moraju sklopiti posao sanacije i odvoza azbesta sa zadarskom tvrtkom Odlagalište sirovina. Istražitelji ispituju da li je i na koje načine preko sanacije Salonita izvlačen državni novac pogotovo ako se zna da je za dosadašnju sanaciju Fond utrošio oko 76 milijuna kuna, a da je bilo planirano utrošiti još 130 milijuna kuna.

 

Jedan od načina na koji je novac isisavan, sumnjaju istražitelji, bilo je i napuhavanje plaća radnicima koje je isplaćivala država, odnosno Fond. Prema onome što se da vidjeti iz platnih lista plaće su, nakon što je njihovu isplatu preuzela država, udvostručene ili čak utrostručene, posebice sindikalnim čelnicima, iako u ugovoru o prvoj fazi zbrinjavanja i sanacije azbestno-cementnog otpada kojeg su Fond i Salonit u stečaju potpisali 13. studenog 2006. godine u članku 4. jasno stoji da će "radnici zadržati iznos plaće koji su imali kod stečajnog dužnika".

 

Naime, uvidom u platne liste iz tog razdoblja, vidljivo je da je sindikalnim čelnicima isplaćivano i po 160 sati mjesečno prekovremenog rada, a proizvodnja se nije uopće odvijala. Također, istražuje se i da li je azbest, za čije je uklanjanje država isplatila novac i to zadarskoj tvrtki Odlagalište sirovina i Cianu kao nadzornom organu uopće uklonjen iz kruga tvornice.

"Stotine kubnih metara azbesta nalaze se skrivene ispod vode u taložnici u krugu tvornice, a uredno je naplaćeno kao da su odvezeni izvan kruga. Problem je što se uopće ne zna koliko je toga odvezeno u Mravinačku kavu i koja je to vrsta otpada jer ne postoje prateći listovi", kaže Mladen Oštrić, vlasnik tvrtke Adriatic Blizna, koja obavlja sanaciju kruga tvornice. Prema izvješću Vinka Mladinea od 29. siječnja 2010. godine u prvoj fazi sanacije zbrinuto je osam tisuća kubnih metara čvrsto vezanog azbestno cementnog otpada iz kruga tvornice Salonit d.d. u stečaju za što je utrošeno 14,9 milijuna kuna. Radovi su započeli 4. prosinca 2006. godine, a završili su 28. rujna 2007. godine. U kolovozu 2008. godine započela je sanacija kave na kojoj se nalazi igralište Omladinca u Vranjicu, a završila je 15. svibnja 2009. godine.

 

Vrijednost tih radova je bila 67,8 milijuna kuna. U listopadu 2009. godine započeli su pripremni radovi koji se odnose na sanaciju Mravinačke kave i zbrinjavanju azbestno cementnih cijevi iz kruga tvornice Salonit d.d. u stečaju na lokaciju Mravinačka kava. Vrijednost tih radova je 16 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 5,5 milijuna kuna. Dakle, prema Mladineovom izvješću, Fond je od prosinca 2006. godine do konca 2009. utrošio 88,2 milijuna kuna u sanaciju i zbrinjavanje azbestnog otpada iz Salonita te sanaciju površina gdje se azbest odlagao.

 

Tko će sanirati "ostavštinu" Vinka Mladinea

Otkada je u studenome prošle godine uhićen Vinko Mladineo (69), bivši šef Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u jednoj od naših najvećih korupcijskih afera Fimi-Media, pa i pritvoren pod sumnjom da je zloporabio položaj i ovlasti, polako se raspleću afere i nezakonitosti u Fondu.

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, Fimi-Mediju je Fond angažirao za izradu spota i oglasa, što je stajalo 200.000 kuna, a potom i za kampanju o štetnosti azbesta. S Nevenkom Jurak su 21. srpnja 2008. sklopili ugovor na 2,459.016,40 kuna, a potom 4. ožujka 2009. i novi posao na iznos od 3,278.000 kuna, od čega je isplaćeno 2,934.084 kune. Iako je Fond tvrtki Nevenke Jurak za poslove produkcije, koprodukcije i emitiranja u 2008. i 2009. isplatio 5,6 milijuna kuna, u posljednje je vrijeme Mladineo isticao kako mu nitko nije sugerirao da radi s Fimi-Medijom, pa tako ni bivši premijer Ivo Sanader. Također je isticao da Fond nije bio dužan raspisivati javni natječaj jer mu zakon omogućava direktnu pogodbu za poslove ekološke edukacije.

Iako već tri godine ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, Vinko Mladineo je bio u radnom odnosu i sjedio na čelu Fonda. Vlada Republike Hrvatske ga je na svojoj sjednici 23. prosinca 2004. imenovala direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Taj izvanproračunski fond osnovan je na temelju Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o energiji, a financira se ubiranjem naknada za okoliš od "zagađivača", kojima potom sufinancira programe i projekte na području zaštite okoliša. Rođen je u Pučišćima na Braču 28. kolovoza 1942., a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu te deset godina radio kao srednjoškolski profesor.

Od 1990. godine je radio u tijelima državne uprave za područja obrazovanja, kulture te zaštite prirode i okoliša. Bio je pomoćnik ministra za prosvjetu, kulturu i zaštitu spomenika te tajnik Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Autor je zbirke propisa iz zaštite kulturne i prirodne baštine, a potpredsjednik je Udruge Croatia Nostra.

Njegovo uhićenje i istraga javno su pozdravljeni u ime Plavog foruma, mreže ekoloških i zavičajnih udruga s Jadrana koje su još 2. kolovoza 2007. podnijele kaznenu prijavu u kojoj su upozoravale na niz zloupotreba i netransparentno odlučivanje o financiranju mnogih projekata, što se najjasnije ogleda u sanaciji vranjičke tvornice Salonit, gdje je više od 90 milijuna kuna potrošeno na radove, navodno neadekvatne i suprotne europskoj i svjetskoj praksi sanacija područja ugroženih azbestom.

Vinko Mladineo je tamo preko Fonda gurao tvrtku Odlagalište sirovina Zadar, kako bi napuhanom cijenom radova došlo do naplate iz stečajne mase, čime bi država postala većinski vlasnik vrijednoga vranjičkog lokaliteta.

Tagovi: Salonit